Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj Pp-1480/2023-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Ladi Pažanin, na prijedlog i uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika-specijalista Sanje Crljen Mrvoš, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog RN zbog prekršaja iz članka 59. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 dalje: ZSPC), u povodu prigovora protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave primorsko-goranske Postaje prometne policije Rijeka KLASA: 211-07/23-1/4060 od 14. travnja 2023., nakon javne i glave rasprave održane 24. studenog 2025, 16. prosinca 2025., 20. siječnja 2026. te 19. veljače 2026. u nazočnosti branitelja okrivljenika, dana 19. veljače 2026. javno objavivši u odsutnosti stranaka i sudionika,

p r e s u d i o  j e

I Okrivljeni RN, sin NN, rođen u [adresa], s prebivalištem u [adresa], rođen **.**.1957., državljanin Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], prekršajno nekažnjavan, protiv kojeg nije u tijeku drugi prekršajni postupak,

na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

kriv je

što je

14. travnja 2023. u 08,38 sati u Rijeci na križanju [adresa] i DN [adresa], upravljao vozilom marke Smart, registarske oznake [registarska oznaka] i kretao se Krešimirovom ulicom; dolaskom do raskrižja Krešimirove ulice s ulicom Nikola Tesla na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima, isti nije zaustavio svoje vozilo na znak crvenog svjetla,

dakle, kao vozač na mjestu na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima, nije zaustavio svoje vozilo na znak crvenog svjetla,

čime je počinio prekršaj iz članka 59. stavak 1. i 5. ZSPC.

pa mu se na temelju članka 59. stavka 5. ZSPC

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 390,00 eura (tri stotine i devedeset eura i nula centi).

Na temelju članka 33. stavka 11. PZ okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jednog) mjeseca od dostave presude.

Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ okrivljenik se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne odnosno 260,00 eura (dvije stotine i šezdeset eura i nula centi) smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 3. PZ okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 eura (pedeset eura i nula centi) u roku od 1 (jednog) mjeseca od dostave presude.

Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Obrazloženje

1. Postaja prometne policije Rijeka dostavila je sudu predmet u povodu pravovremenog i dopuštenog prigovora protiv prekršajnog naloga kojim je okrivljenik proglašen krivim zbog prekršaja opisanog u izreci te mu je izrečena novčana kazna od 390,00 eura.

1.1. Prekršajni nalog stavljen je izvan snage.

1.2. Od počinjenja prekršaja ZSPC je izmijenjen Zakonom o povlasticama u prometu (Narodne novine broj 133/2023) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 145/2024) pri čemu je pravni kontinuitet prekršaja očuvan u sadašnjoj verziji zakona, no ista nije blaža za počinitelja zbog čega je sud primjenom članka 3. PZ primijenio zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja.

2. Okrivljenik je dostavio pisanu obranu koja je pročitana na ročištu.

2.1. Ističe kako nije kriv za počinjenje prekršaja. U trenutku kada je okrivljenik ušao u predmetno raskrižje da na semaforu koji se nalazi u Krešimirovoj ulici nije bilo upaljeno crveno svjetlo, pa da time nije niti prošao na crveno svjetlo. Policijski službenici da nisu bili u mogućnosti neposredno i pouzdano utvrditi koje je boje bilo svjetlo na semaforu koji se nalazi u Krešimirovoj ulici u trenutku kad je okrivljenik ušao u raskrižje. Naime, iz službene zabilješke tužitelja i činjeničnog opisa prekršajnog naloga da proizlazi kako su se policijski službenici nalazili u policijskom vozilu koje je stajalo na semaforu u ulici Trg kralja Tomislava 1, u blizini željezničkog kolodvora i to u lijevoj prometnoj traci, a u tom trenutku na semaforu koji se odnosio na smjer njihova kretanja da je bio upaljeno crveno svjetlo. Semafor na kojem su se nalazili policijski službenici da se nalazi približno 10 metara poslije semafora koji se nalazi u Krešimirovoj ulici. To da otvara pitanje na koji način su policijski službenici mogli sa sigurnošću utvrditi koje je svjetlo bilo upaljeno na semaforu u Krešimirovoj ulici u trenutku ulaska okrivljenika u raskršće obzirom na činjenicu da se navedeni semafor nalazio iza njihova položaja, otprilike 10 metara iza njihovih leđa, te da nisu imali izravan vizualni kontakt s istim. Na semaforu u Krešimirovoj ulici da nije bilo upaljeno crveno svjetlo. Taj semafor da se nalazi 10-tak metara prije semafora u Ulici Trg kralja Tomislava, pa pod pretpostavkom da oba semafora rade sinkronizirano i da je okrivljenik vozio dopuštenom brzinom, da nije mogao proći kroz crveno svjetlo jer interval trajanja žutog svjetla da obično iznosi 2,8 sekundi pa da je okrivljeniku, koji se kretao ispod maksimalno dopuštene brzine od 50km/h, bilo potrebno približno 0,98 sekundi da pređe udaljenost od oko 10 metara. U svakom slučaju i pod manjom brzinom kretanja vozila da je vrijeme potrebno za prelazak navedene udaljenosti kraće od trajanja žutog svjetla koje iznosi 2,8 sekundi. Stoga da je logično zaključiti da je okrivljenik u raskršće ušao za vrijeme trajanja žutog svjetla na semaforu dok da se crveno svjetlo pojavilo tek nakon što je okrivljenik prošao svoj semafor. Istodobno, zbog razmaka od 10 metara između dvaju semafora moguće je da se crveno svjetlo na semaforu u ulici Trg kralja Tomislava već uključilo ili je bilo u završnoj fazi promjene, što da je moglo stvoriti dojam da okrivljenik prolazi kroz crveno svjetlo. Policijski službenici da su mogli promatrati kretanje okrivljenika samo u odnosu na semafor u ulici Trg kralja Tomislava, a ne u odnosu na semafor u Krešimirovoj ulici koji je bio mjerodavan za smjer kretanja okrivljenika. Da su se policijski službenici mogli zaustaviti i za vrijeme trajanja žutog svjetla, a da su okrivljenika uočili kada je na njihovom semaforu već bilo upaljeno crveno svjetlo pa se stvorio dojam da je okrivljenik prošao na crveno svjetlo iako je u raskrižje ušao za vrijeme trajanja žutog svjetla, a što da je u skladu s prometnim propisima. Predlaže primjenom načela in dubio pro reo postupak obustaviti, a podredno okrivljenika osloboditi.

2.2. U nazočnosti branitelja okrivljenika pročitana je dokumentacija dostavljena uz optužni akt te su pregledane fotografije koje je u spis dostavila obrana, a tijekom dokaznog postupka kao svjedok ispitana je policijska službenica PN.

2.3. Iz službene bilješke Postaje prometne policije Rijeka od 14.04.2023. slijedi da su u ophodnji bili PN i ON te su stajali u ulici Trg kralja Tomislava kod kbr. 1 (kod Željezničkog kolodvora) u lijevoj prometnoj traci na crvenom svjetlu koje je davao uređaj za davanje znakova-semafor. U tom trenutku, po desnoj prometnoj traci kolnika Krešimirove ulice kretao se osobni automobil marke Smart reg. oznake [registarska oznaka] koji je dolaskom do raskrižja [adresa]- DN na uređaju za davanje svjetlosnih znakova-semaforu prošao kroz crveno svjetlo te je bez zaustavljanja nastavio vožnju u smjeru ulice Žabica. Navedeni automobil da je zaustavljen u ulici Žabica bb te je utvrđeno da je vozilom upravljao okrivljenik.

2.4. Iz pregledanih fotografija razvidan je položaj ulica Trg kralja Tomislava kod kbr. 1 (kod Željezničkog kolodvora) te usporedne Krešimirove ulice, da se na obje ulice nalaze uređaji za davanje svjetlosnih znakova-semafori kao i da se prometna signalizacija paljenja svjetla na uređajima odvija istovremeno. Također, razvidno je kako se semafor u ulici Trg kralja Tomislava nalazi nekoliko metara ispred semafora u Krešimirovoj ulici.

2.5. Branitelj okrivljenika stavio je generalnu primjedbu na sadržaj pročitane službene bilješka dok na pregledane fotografije nije imao primjedbi.

2.6. U tijeku dokaznog postupka ispitana je svjedokinja PN, policijska službenica koja je intervenirala predmetne zgode i koja je iskazala kako se sjeća predmetnog događaja kada su kolega ON i ona bili u policijskom vozilu na ulici Trg kralja Tomislava koja se nalazi kod željezničkog kolodvora te su bili zaustavljeni na semaforu koji se nalazi u toj ulici. Pojašnjava da se taj semafor nalazi usporedno sa semaforom na Krešimirovoj ulici te se jasno vidi koje je svjetlo na tom semaforu kao i prolazak vozila, a to zato što oba semafora imaju isti način rada te se istovremeno pale crveno i zeleno svjetlo. Oni da su bili prvo vozilo zaustavljeno na semaforu u ulici Trg kralja Tomislava te su čekali na crvenom svjetlu, odnosno čekali su da se upali zeleno svjetlo i sjeća se da je u tom trenutku po Krešimirovoj ulici na crveno svjetlo prošlo vozilo Smart. Kada su oni vidjeli prolazak tog vozila kroz crveno svjetlo, nisu čekali da se na njihovom semaforu upali zeleno već su uključili rotaciona svjetla te preko crvenog svjetla krenuli za navedenim vozilom koje se kretalo u smjeru Žabice te su ga tamo i zaustavili. Može reći i da se iz njihova vozila jasno vidio promet na Krešimirovoj ulici, kao i da je na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo. Njima da je trebalo nekoliko sekundi da nakon prolaska tog vozila kroz crveno svjetlo sa policijskim vozilom krenu za njim te da se za to vrijeme na semaforu svjetlo nije mijenjalo, odnosno iz crvenog se nije promijenilo u žuto. Po zaustavljanju okrivljenika kada su mu predočili počinjeni prekršaj on da je osporavao da bi prošao kroz crveno svjetlo.

2.6.1. Na upit branitelja svjedokinja je navela kako je u inkriminirano vrijeme bila policijska službenica Postaje prometne policije. Na upit da li je osobno vidjela da je na semaforu u Krešimirovoj ulici bilo crveno svjetlo, odgovara da je osobno vidjela da je bilo crveno svjetlo i to iz razloga što se dva semafora nalaze jedan pored drugoga. Na upit gdje je bilo zaustavljeno policijsko vozilo, uz predočavanje fotografije na listu 22 spisa, svjedokinja je odgovorila kako policijsko vozilo nije bilo zaustavljeno točno na liniji sa oznakom "Stop" nego 10-tak metara prije te linije, odnosno točno usporedno sa semaforom na Krešimirovoj ulici. Pojasnila je kako policijsko vozilo i inače tako stane jer se radi o raskršću gdje je učestalo činjenje prometnih prekršaja na način da se vozači ne zaustavljaju na crveno svjetlo. Policijsko vozilo bilo je zaustavljeno, a ne parkirano, bez rotacije, ispred njih nije bilo vozila, ne zna točno koliko su tamo bili zaustavljeni, ali može reći da su se zaustavili jer je bilo upaljeno crveno svjetlo na njihovom semaforu. Na upit kojom kolničkom trakom se kretao okrivljenik navela je da je on prošao desnom kolničkom trakom i ispred njega da nije bilo drugih vozila, on je prošao bez ikakvog zaustavljanja, dok da je u lijevoj kolničkoj traci bilo vozila koja su stajala zaustavljena zbog upaljenog crvenog svjetla. Na upit tko je vozio policijsko vozilo navela je kako se zbog proteka vremena toga ne može sjetiti, kao niti potencijalne brzine kojom je okrivljenik prošao kroz raskrižje.

2.7. Branitelj okrivljenika stavio je generalnu primjedbu na iskaz svjedokinje u dijelu gdje svjedokinja navodi da je mogla opaziti da bi okrivljenik prošao kroz crveno svjetlo, a ista je ustrajala kod danog iskaza.

2.8. Branitelj okrivljenika predložio je da se u daljnjem tijeku dokaznog postupka provede prometno-tehničko vještačenje na okolnost vremena potrebnog za prelazak udaljenosti između semafora koji se nalazi u Krešimirovoj ulici u odnosu na semafor u ulici Trg kralja Tomislava, da se od trgovačkog društva Rijeka plus d.o.o. pribavi snimka nadzornih kamera na okolnost sinkroniziranog rada semafora u Krešimirovoj ulici i ulici Trg kralja Tomislava, odnosno na okolnost da li se istovremeno pale svjetla na semaforu, da se kao svjedok ispita ON na okolnosti gdje se policijsko vozilo nalazilo inkriminirane zgode i da li se iz vozila moglo vidjeti počinjenje prekršaja, te da se provede dokaz uviđajem na licu mjesta.

2.9. Navedeni dokazni prijedlozi su odbijeni obzirom je stanje stvari utvrđeno u dovoljnoj mjeri pa su se isti ukazali kao suvišni, a sve iz razloga koji će biti obrazloženi u nastavku presude.

2.10. Branitelj okrivljenika je u završnoj riječi naveo kako ustraje kod svih navoda iz pisane obrane te smatra da ničim nije dokazano da bi okrivljenik počinio prekršaj za koji ga se tereti zbog čega u nedostatku dokaza predlaže donošenje oslobađajuće presude.

3. Iz članka 59. stavka 1. i 5. ZSPC slijedi da na raskrižju i na drugom mjestu na kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima ili drugim uređajima), prometna svjetla za sudionike u prometu znače: crveno svjetlo – zabranu prolaska, zeleno svjetlo – slobodan prolazak, žuto svjetlo – upaljeno samostalno, znači da vozilo ne smije prijeći crtu zaustavljanja niti smije ući u raskrižje, ako se u trenutku kad se žuto svjetlo pojavi, nalazi na takvoj udaljenosti od prometnog svjetla da se može na siguran način zaustaviti. Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji, na mjestu na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima, ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla.

4. Na temelju provedenog dokaznog postupka, sud smatra utvrđenim da okrivljenik inkriminiranog dana kao vozač osobnog vozila u Krešimirovoj ulici, na mjestu gdje se prometom upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima tj. semaforom, nije zaustavio svoje vozilo na znak crvenog svjetla već se bez zaustavljanja nastavio kretati u smjeru Trga Žabica.

4.1. Navedeno proizlazi iz službene bilješke Postaje prometne policije Rijeka od 14.04.2023. kojom je opisan predmetni događaj, kao službene isprave u čiji sadržaj sud nema razloga sumnjati, a posebice iz iskaza svjedokinje PN kao policijske službenice koja je uredovala inkriminirane zgode i čiji iskaz je sud cijenio kao uvjerljiv i logičan, te smatra kako vjerodostojnost njezina iskaza ničime nije dovedena u pitanje. Iskazom svjedokinje obeskrijepljeni su navodi iz pisane obrane okrivljenika, prvenstveno da policijski službenici nisu mogli neposredno opaziti njegovo vozilo i koje svjetlo je bilo upaljeno na semaforu u Krešimirovoj ulici i to iz razloga što se semafor u ulici Trg kralja Tomislava nalazi 10-tak metara ispred semafora na Krešimirovoj ulici. Naime, svjedokinja je jasno i decidirano opisala gdje se nalazilo zaustavljeno policijsko vozilo u ulici Trg kralja Tomislava te je položaj vozila pokazala i na predočenoj fotografiji sa lista 22 spisa, navevši kako policijsko vozilo nije bilo zaustavljeno točno na liniji sa oznakom "Stop" ispred semafora u ulici Trg kralja Tomislava, nego 10-tak metara prije te linije, odnosno točno usporedo sa semaforom u Krešimirovoj ulici, i to je obrazložila praksom policijskih vozila u ophodnji koji se zaustave na predmetni način obzirom se radi o raskršću gdje je učestalo činjenje prometnih prekršaja na način da se vozači ne zaustavljaju na crveno svjetlo u Krešimirovoj ulici. Potom, svjedokinja je iskazala i kako je policijsko vozilo stajalo zaustavljeno na crvenom svjetlu, da je osobno vidjela da je na semaforu u Krešimirovoj ulici bilo crveno svjetlo kao i da je osobno vidjela prolazak vozila Smart kroz crveno svjetlo. Dakle, navod obrane okrivljenika da bi on prošao kroz žuto svjetlo također je obeskrijepljen iskazom policijske službenice koja je jasno iskazala kako se policijsko vozilo neko određeno vrijeme nalazilo zaustavljeno na crvenom svjetlu, ali i da su, nakon što su uočili prolazak okrivljenika kroz crveno svjetlo, kroz nekoliko sekundi koliko je bilo potrebno da upale rotaciona svjetla i krenu, oni sami prošli na crveno svjetlo kako bi zaustavili vozilo okrivljenika, dok da se svjetlo na njihovu semaforu i dalje nije mijenjalo, iako oba semafora imaju isti način rada. Posljednje, svjedokinja je detaljno opisala promet u obje kolničke trake na Krešimirovoj ulici i to na način da se vozilo okrivljenika kretalo desnom kolničkom trakom i da ispred njega da nije bilo drugih vozila, da je on prošao bez ikakvog zaustavljanja dok je u lijevoj kolničkoj traci bilo vozila koja su stajala zaustavljena zbog upaljenog crvenog svjetla.

4.2. Na temelju takvog iskaza svjedoka koji je u korelaciji s materijalnim dokazima u vidu službene bilješke te fotografijama koje je u spis dostavila obrana, sud je bio stava kako je činjenično stanje stvari dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke. Upravo iz navedenog razloga, odbijeni su daljnji dokazni prijedlozi obrane. Predloženi dokaz provođenjem uviđaja na licu mjera kako bi se utvrdilo može li se iz pozicije gdje su se nalazili policijski službenici neposredno utvrditi koje je svjetlo bilo na semaforu u Krešimirovoj ulici ukazao se suvišnim, kao i dokazni prijedlog za provođenjem prometno tehničkog vještačenja na okolnost koliko je vremena potrebno vozilu da prijeđe udaljenost između dva semafora, a u odnosu na trajanje žutog svjetla. Kako je već ranije navedeno, iz dokaznog postupka odnosno iskaza ispitane svjedokinje koji je sud prihvatio u cijelosti, utvrđeno je da se policijsko vozilo nalazilo zaustavljeno na semaforu u ulici Trg kralja Tomislava, ali na način da je bilo zaustavljeno usporedo sa semaforom u Krešimirovoj ulici, dakle 10-tak metara prije semafora u njihovoj kolničkoj traci zbog čega su neposredno mogli vidjeti i svjetlo na semaforu u Krešimirovoj ulici i okrivljenikov prolazak vozilom na crveno svjetlo bez zaustavljanja, kao i da se policijsko vozilo i prije dolaska okrivljenika već nalazilo zaustavljeno zbog upaljenog crvenog svjetla, a ujedno i da se ono nije promijenilo do njihova prolaska kroz crveno kada su krenuli za vozilom okrivljenika. Dakle, iz dokaznog postupka nedvojbeno je utvrđeno kako je čitavo vrijeme opažanja na oba semafora bilo upaljeno crveno svjetlo, pa osim što su navedeni dokazni prijedlozi bili suvišni za utvrđivanje činjeničnog stanja, isti su ujedno i odugovlačeći. Nadalje, da se prometna signalizacija na oba semafora pali istovremeno proizlazi ne samo iz iskaza svjedokinje već i iz pregledanih fotografija lica mjesta na kojima je to evidentno (na fotografiji s lista 22 spisa vidljivo je kako je na oba semafora istovremeno upaljeno crveno i žuto svjetlo), dok na sačinjene fotografije niti obrana nije imala primjedbi uslijed čega se dokazni prijedlog pribavljanja nadzornih kamera raskršća na okolnost sinkroniziranog rada oba semafora, također ukazuje kao suvišan. Posljednje, predloženi svjedok ON je policijski službenik sada u mirovini, kako to proizlazi iz obavijesti tužitelja odnosno podneska od 18. 12. 2025. sa lista 23 spisa. Obzirom da je isti uredovao sa policijskom službenicom PN, a koja je ispitana u tijeku dokaznog postupka i koja je detaljno iskazivala o inkriminiranom događaju, sud je stava kako je i taj dokazni prijedlog bilo potrebno odbiti.

4.3. Okrivljenik je stoga kriv za prekršaj jer je kao i svaka prosječna osoba, osposobljeni vozač, bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo postupanje zabranjeno.

5. Odabirući mjeru kazne sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

5.1. Sud je pri odabiru mjere kazne imao u vidu da okrivljenik nije prekršajno kažnjavana osoba i da se protiv njega ne vodi drugi prekršajni postupak. Posebno otegotnih okolnosti nije našao.

5.2. Stoga imajući u vidu navedene okolnosti, sud smatra da je okrivljeniku potrebno izreći novčanu kaznu u zakonom propisano minimumu ali ne nalazi razloga za primjenu odredbi o ublažavanju kazne posebno uz konkretne okolnosti počinjenja prekršaja u strogom centru grada, radnim danom, u jutarnjim satima kada je gustoća prometa vozila i pješaka iznimno visoka. Sud je imao u vidu i stupanj krivnje te stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline te smatra da se izrečenom kaznom može postići svrha kažnjavanja, prvenstveno da se okrivljenika odvrati od daljnjeg činjena prekršaja.

5.3. Okrivljenik ima mogućnost platiti dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom čime će se smatrati da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

6. Odluka o troškovima donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka u kojem su provedena četiri ročišta za glavnu raspravu, te imovnom stanju okrivljenika.

7. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Rijeci 19. veljače 2026.

Viši sudski savjetnik-specijalist

Sudac

Sanja Crljen Mrvoš, v.r.

Lada Pažanin, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud. O žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- ovlašteni tužitelj;

- okrivljenik uz uplatnice;

- branitelj okrivljenika