Poslovni broj; UsI-2832/2024-10
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Ani Jurišić, uz sudjelovanje zapisničarke Nene Čulić u upravnom sporu tužiteljice ZO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ulica Republike Austrije 20, Zagreb, OIB: 95093210687, radi utvrđivanja prava na obnovu i opremanje u ratu oštećenog stambenog objekta, nakon usmene i javne rasprave, zaključene 28. siječnja 2026., dana 19. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice kojim predlaže poništenje rješenja tuženika KLASA: UP/II-361-01/23-01/08, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 10. listopada 2024.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II-361-01/23-01/08, Urbroj: 531-03- 4-24-2 od 10. listopada 2024. odbijena je kao neosnovana žalba tužiteljice izjavljena
Poslovni broj; UsI-2832/2024-10
protiv rješenja Zadarske županije, Upravnog odjela za javnu nabavu i upravljanje imovinom Klasa: UP/I-361-01/20-01/41, Urbroj: 2198-17-03-02/1-23-20 od 15. veljače 2023. kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za utvrđivanje prava na obnovu i opremanje u ratu oštećene obiteljske kuće u mjestu Gornje Biljane.
2. Tužiteljica u pravodobnoj tužbi u bitnome navodi kako se osporeno rješenje temelji na nalazu i mišljenju Komisije za popis i procjenu ratne štete koji nalaz je neobjektivan i nestručan. Tužiteljica ističe kako je kuća zapaljena u akciji Oluja te da su od iste ostali samo vanjski zidovi. Međutim da Komisija u svom nalazu tvrdi da je u kući bio samo mali požar koji je pravovremeno lokaliziran, a što da je netočno. Navodi kako su neosnovani navodi da nije dokazala vlasništvo nad kućom koja je predmet zahtjeva a što da je lako utvrditi pregledom katastra. Ističe da je vlasništvo dokazala rješenjem o nasljeđivanju iza pokojnog supruga Z. Predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika.
3. Tuženik je u odgovoru na tužbu ustrajao u navodima iz obrazloženja osporenog rješenja, te je predložio odbiti tužbu kao neosnovanu. Tuženik je u dostavljenom odgovoru na tužbu naveo da u cijelosti ostaje pri odluci i navodima osporavanog rješenja. U osporavanom rješenju obrazloženi su razlozi radi kojih je odbijena žalba tužitelja, odnosno zbog kojih je potvrđeno kao pravilno rješenje prvostupanjskog tijela kojim je odbijen zahtjev tužitelja za obnovu i opremanje u ratu oštećenog stambenog objekta, a to je da je po nadležnoj Komisiji za popis i procjenu ratne štete potvrđeno da na predmetnom objektu nema ratne štete, a tužitelj nije dokazao da su oštećenja na kojima je temeljio zahtjev i žalbu ratna šteta.
4. U sporu je dana 28. siječnja 2026. održana rasprava čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koje je pristupio opunomoćenik tužiteljice, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je ročište održana u njegovoj odsutnosti.
5. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje, te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog spora. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.
6. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, sukladno odredbi članka 55. stavak 3. ZUS-a, ovaj Sud utvrdio je da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.
7. Prema odredbi iz članka 4. stavak 1. Zakona o obnovi (Narodne novine, broj: 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09, 45/11, 51A/13 i 98/19; dalje: Zakon o obnovi); pravo na obnovu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju vlasnici, odnosno suvlasnici u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada te zaštićeni najmoprimci u stanovima u tim zgradama kao i vlasnici drugih uništenih ili oštećenih materijalnih dobara, koji su državljani Republike Hrvatske te osobe koje su 1991. godine imale prebivalište u [adresa].
7.1.Prema odredbi članka 5. stavka 1. Zakona o obnovi; pravo iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona (pravo na obnovu) može se ostvariti: 1. ako postoji uništenje ili oštećenje dobra nastalo prema odredbi članka 1. ovoga Zakona, 2. ako je utvrđen odgovarajući stupanj oštećenja na dobru, 3. ako je korisnik prava na obnovu s obitelji prebivao u stambenoj zgradi, odnosno koristio drugo uništeno ili oštećeno dobro, do
Poslovni broj; UsI-2832/2024-10
početka ratnih operacija na tom području i ako zahtjevu priloži pisanu izjavu da će se nakon obnove s obitelji vratiti, odnosno koristiti obnovljeno dobro, te 4. ako korisnik prava do stupanja na snagu ovoga Zakona nije iskoristio pravo na kredit za obnovu ratom uništenog ili oštećenog dobra na temelju propisa, koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, o kreditiranju obnove ratom razorenih ili oštećenih dobara.
S tim u vezi, navedenom je odredbom iz članka 1. Zakona o obnovi propisano da se tim zakonom uređuje obnova uništenih ili oštećenih materijalnih dobara u Republici Hrvatskoj koja su bila izložena razornim djelovanjima i posljedicama tih djelovanja od početka velikosrpske agresije, pa tijekom Domovinskog rata, do završetka mirne reintegracije.
7.2. Nadalje, prema članku 9. stavkom 1. Zakona o obnovi, ratna uništenja ili oštećenja materijalnih dobara u smislu tog Zakona priznaju se prema Zakonu o utvrđivanju ratne štete (Narodne novine, broj: 61/91 i 70/91, dalje: Zakon o utvrđivanju ratne štete) i mjerila nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete.
7.3. Člankom 1. stavkom 1. Zakona o utvrđivanju ratne štete je propisano da u svrhu utvrđivanja ratne štete nastale Republici Hrvatskoj, njenim fizičkim i pravnim osobama, a u svezi neprijateljstava te ratnih operacija koje se protiv nje vode, računajući od 15. kolovoza 1990. do njihova prestanka, određuje se osnivanje i djelatnost Republičke, općinskih i posebnih komisija za popis i procjenu ratne štete, dok prema članku 2. stavku 2. istog zakona ratnom štetom, u smislu ovoga zakona, smatra se šteta učinjena od neprijatelja, ilegalnih skupina, legalnih tijela Republike Hrvatske, kao i saveznika navedenih skupina i tijela, ukoliko je posredno ili neposredno nastala u vrijeme navedeno u članku 1. ovoga zakona.
8. U uputama za primjenu Zakona o utvrđivanju ratne štete (Narodne novine, broj 54/93, dalje: Upute) propisano je da su ratnom štetom obuhvaćeni gubici nastali kao rezultat ratnih (vojnih) djelovanja ili njihovih posljedica, djelovanja neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija ili po njima kontroliranih ili podržavanih terorističkih i drugih jedinica, zarobljavanja, držanja, talaca, protjerivanja stanovništva i drugih ilegalnih aktivnosti.
9. Među strankama u ovome upravnom sporu je prijeporno može li se šteta nastala na predmetnoj kući smatrati ratnom štetom; a s tim u vezi, pripada li tužiteljici zahtijevano pravo na obnovu i opremanje iste.
10. Iz spisa predmeta proizlazi da je dana 29. lipnja 2022. Komisija za popis i procjenu ratne štete izvršila očevid na objektu na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te je istim utvrđeno, a što je i navedeno u Nalazu i mišljenju Komisije od 29. lipnja 2022. da se u konkretnom slučaju radi o prizemnici izgrađenoj od betonskih blokova i betonske žbuke dimenzija 10x9m bez podruma, a koja se sastoji od tri prostorije kojima se ne može razaznati funkcija radi proteka vremena, da je unutrašnjost objekta porušena, električne instalacije da su iščupane, izvađena stolarija i prozori, rasuto smeće i krovne kupe duž svih prostorija, vjerojatno uslijed pljačke i pada krovišta, da je primijećen mali lokalizirani požar, da stabilnost konstruktivnih zidova nije ugrožena te da na vanjskim u unutarnjim zidovima objekta nisu uočeni tragovi projektila, ni manjeg ni većeg kalibra kao ni gelera na vanjskim zidovima objekta, te da je dimnjak neoštećen. Komisija je mišljenja uzimajući u obzir sva navedena oštećenja da se ista ne bi mogla svrstati u ratnu štetu sukladno Uputi za primjenu
Poslovni broj; UsI-2832/2024-10
Zakona o utvrđivanju ratne štete („Narodne novine" 54/93). Uz nalaz i mišljenje priložene su preslike fotografija objekta slikanog iznutra i izvana.
11. Nadalje, iz spisa proizlazi da je postupajući po prigovoru tužiteljice u kojem je ista navela kako je nalaz i mišljenje Komisije za popis i procjenu ratne štete neobjektivan, neprofesionalan i proizvoljan, prvostupanjsko tijelo, saslušalo svjedoka FO. Navedeni svjedok je u bitnome naveo kako nastanku štete na kući nije svjedočio jer je 1995. izbjegao, ali da mu je po kazivanju NO poznato da su sve kuće u selu zapaljene u akciji Oluja, te da je kuća devastirana i opljačkana.
12. Nakon tako provedenog postupka, prvostupanjsko tijelo donijelo je rješenje kojim je odbijen zahtjev tužiteljice iz razloga što oštećenja na kući nisu nastala uslijed ratnih i borbenih djelovanja, te ne ulaze u ratnu štetu prema Zakonu o utvrđivanju ratne štete, već su nastala po nepoznatom počinitelju protupravnim aktom
– devastacijom, podmetanjem požara.
13. Povodom žalbe tužiteljice doneseno je osporeno rješenje tuženika, kojim je žalba tužitelja odbijena. Tuženik u obrazloženju rješenja navodi da je Komisija temeljem očevida na licu mjesta utvrdila da nema tragova ratnog djelovanja, te da se ne može zaključiti da je objekt tužitelja oštećen u ratnim i oružanim sukobima na tom području jer šteta koju opisuje Komisija u zapisniku nije nastala ratnim djelovanjem, već je prije svega nastala devastacijom objekta i otuđenjem stvari iz objekta. a koja se sukladno Uputi ne može kategorizirati ratnom štetom. Ujedno je utvrđeno i da tužiteljica s obzirom na stanje zemljišne knjige i upisa u katastarskom operatu za k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nije dokazala da bi bila vlasnica objekta.
14. Citirane razloge osporenog rješenja koji se odnose na okolnost da li se oštećenja na kući mogu smatrati ratnom štetom, ovaj sud prihvaća kao pravilne i potpune u cijelosti jer imaju pravnog uporišta u pravilnom tumačenju gore izloženih za ovu stvar mjerodavnih materijalnopravnih odredaba na koje se ti razlozi pozivaju, te činjeničnog uporišta u pravilnoj ocjeni gore izloženih dokaza i to Nalaza i mišljenja komisije za popis i procjenu ratne štete, a tužiteljica u ovom sporu navedena utvrđenja Komisije za popis i procjenu ratne štete nije dovela u sumnju, radi čega nije ispunjen jedan od kumulativno propisanih uvjeta iz članka 4. stavka 1. Zakona o obnovi, te je pravilno i zakonito odbijen predmetni zahtjev tužiteljice.
15. Slijedom sveg navedenog, sud cijeni kako osporenim rješenjem tuženika uz obrazloženje koje je njime dano, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
16. Stoga je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno u izreci ove presude.
U Splitu 19. veljače 2026.
S U T K I NJ A
Ana Jurišić
Poslovni broj; UsI-2832/2024-10
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.
DNA: - tužiteljici po opunomoćeniku za prijem pismena,
- tuženiku,
- u spis.
