REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj P-1519/2023-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Sanji Grgurić Hojski, kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja ŠMĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], Downey CA 90241, zastupan po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku u Zagrebu protiv tuženika ŠM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Nebojši Bestiću, odvjetniku u Zagrebu, radi namirenja potraživanja iz založene stvari, 19. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se tužba u ovom predmetu.

II. Odbija se prijedlog tužitelja za zabilježbu hipotekarne tužbe na nekretnini i to i to na 8. suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-8) dijela kčbr. [katastarska čestica], u naravi [adresa], stambena zgrada br. 15, 17, 19 površine 590 m[2] , a koji je suvlasnički dio neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stanu, i to stan na I (prvom) katu lijevo koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u ukupnoj površini od 48.79 čm i spremišta u prizemlju zgrade, [adresa], sa kojim suvlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, a koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb.

III. Nalaže se tužitelju ŠMĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], Downey CA 90241 naknaditi tuženiku ŠM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] trošak ovog postupka u iznosu od 312,50 eura, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška ovog postupka u iznosu od 910,78 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj ŠMĆ (dalje u tekstu: tužitelj) podnio je ovom sudu tužbu u kojoj navodi da je s tuženikom sklopio ugovor o zajmu broj 09C/GZ0722 22. srpnja 2009. te je temeljem istog u korist tužitelja u zemljišnim knjigama pod brojem Z- 39476/09 upisana hipoteka na nekretninama tuženika i to na 8. suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-8) dijela kčbr. [katastarska čestica] upisanom u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženik nije ispunio svoju obvezu prema tužitelju iz navedenog ugovora te je tražbina tužitelja dospjela u cijelosti. Pravni interes tužitelja za podnošenjem ove tužbe proizlazi iz činjenice da tužitelj ne raspolaže izvornikom predmetnog ugovora o zajmu pa ne može s uspjehom pokrenuti ovršni postupak jer je raspolaže ovršnom ispravom. Ističe da mu je prilikom sklapanja ugovora predan samo jedan primjerak izvornika Ugovora, a koji je predan nadležnom zemljišnoknjižnom sudu radi upisa hipoteke, dok je ostale primjerke zadržao tuženik. Tužitelj nije u mogućnosti pribaviti otpravak ugovora o zajmu jer se isti ne smatra strankom u smislu odredbi Zakona o javnom bilježništvu. Iz potvrde solemnizacije pod poslovnim brojem OV- 1456/09 razvidno je da je tuženik podnio javnom bilježniku ugovor o zajmu na potvrdu te da je javni bilježnik naveo da je istom pročitao ispravu te ga upozorio da potvrđena isprava ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta. Iz navedenog je razvidno da je samo i isključivo tuženik naveden kao sudionik i stranka predmetnog pravnog posla. Stoga, imajući u vidu da tužitelj ne raspolaže izvornikom ugovora o zajmu odnosno ovršnom ispravom jasno se očituje njegov pravni interes za podnošenjem tužbe pa stoga predlaže donijeti presudu kojom će se naložiti tuženiku trpjeti namirenje tražbine tužitelja u iznosu od 182.670,20 kn/24.244,50 eura sa zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe, tj. od 7. ožujka 2023. do isplate sudskom prodajom založene nekretnine te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene. Traži trošak ovog postupka s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude do isplate. Također, predlaže sukladno odredbama čl. 83. Zakona o zemljišnim knjigama odrediti upis zabilježbe hipotekarne tužbe na 8. suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-8) dijela kčbr. [katastarska čestica], u naravi [adresa], stambena zgrada br. 15, 17, 19 površine 590 m[2] , a koji je suvlasnički dio neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stanu, i to stan na I (prvom) katu lijevo koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u ukupnoj površini od 48.79 čm i spremišta u prizemlju zgrade, [adresa], sa kojim suvlasništvom je neodvojivo povezan odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, a koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb.

2. Tuženik ŠM (dalje u tekstu: tuženik) u odgovoru na tužbu u bitnom navodi da je ugovor o zajmu sklopio **.**.2009. s ŠMĆ kojeg nikad nije vidio. Navodi da je rate redovito uplaćivao svaki mjesec, da su se mijenjale agencije i računi na koje je uplaćivao rate, a da je zastoj nastao nakon USKOK-ove akcije 2012. godine kada je pokrenut kazneni postupak protiv GM, NM, koji su sudjelovali u procjeni njegovog stana i sastavljanju ugovora. Nakon toga, sve te agencije su bile zatvorene i nije imao kome uplaćivati rate te se obratio USKOK-u koji mu je poslao obavijest da je pokrenut kazneni proces protiv puno ljudi koji su sudjelovali u ovoj prijevari. Nakon nekog vremena pojavio se neki gospodin koji mu je donio aneks ugovora u kojem je navedeno da je njegov kredit otkupio izvjesni GMĆ od tužitelja i da bi trebao njemu plaćati razliku. Stoga, pita tko ga onda tuži – ŠMĆ ili NMĆ. Od tada plaća dalje mjesečne rate najprije na račun odvjetnika Marka Krpana, zatim u Sloveniju u korist Bella Factoring d.o.o.

3. Sukladno odredbi čl. 288. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 i 146/2025, dalje u tekstu: ZPP), sud je nakon što je omogućio tužitelju da se o postojanju pravnog interesa očituje na pripremnom ročištu, donio odluku o odbacivanju tužbe jer je utvrdio da ne postoji pravni interes tužitelja za podnošenje tužbe.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku trpljenje namirenja njegove tražbine temeljem ugovora o zajmu od 22. srpnja 2009. potvrđenog od strane javnog bilježnika Igora Martinovića iz sudske prodaje nekretnine tuženika kao i upis zabilježbe hipotekarne tužbe na predmetnoj nekretnini.

5. Tužitelj obrazlaže pravni interes za podnošenje ove tužbe navodom da ne raspolaže izvornikom predmetnog ugovora o zajmu temeljem kojeg bi mogao pokrenuti ovršni postupak jer mu je prilikom sklapanja ugovora predan jedan primjerak izvornika koji je predan nadležnom zemljišnoknjižnom sudu radi upisa hipoteke dok je ostale primjerke zadržao tuženik. Ističe da nije u mogućnosti pribaviti otpravak ugovora o zajmu jer se isti ne smatra strankom u smislu odredbe čl. 1. Zakona o javnom bilježništvu.

6. Postojanje pravnog interesa je procesna pretpostavka za dopuštenost suđenja u određenoj pravnoj stvari, na koju sud pazi po službenoj dužnosti. Zbog nepostojanja pozitivnih procesnih pretpostavaka, odnosno zbog postojanja procesnih smetnji, tužba se u pravilu mora kao nedopuštena odbaciti.

7. Člankom 288. st. 2. ZPP - a izrijekom se predviđa da je sud dužan odbaciti tužbu ako utvrdi da ne postoji pravni interes za podnošenje tužbe.

8. Tužitelj u pravilu ima pravni interes tražiti kondemnatornu zaštitu i nije ga dužan posebno dokazivati (njegovo se postojanje presumira). Ipak, u određenim slučajevima pravni interes mu može nedostajati zbog postojanja nekih od negativnih procesnih pretpostavki (procesnih smetnji) za vođenje parnice (litispendencija, sudska nagodba, pravomoćno presuđena stvar).

9. Sve negativne procesne pretpostavke u biti se svode na pozitivnu procesnu pretpostavku postojanja pravnog interesa za vođenje parnice (pozitivne su one bez čijeg postojanja vođenje parnice i donošenje meritorne odluke nije dopušteno).

10. Stoga, u razloge za osporavanje postojanja pravnog interesa svakako spadaju slučajevi u kojima tužitelj već raspolaže pravnim instrumentom kojim može ostvariti onaj pravozaštitni rezultat koji bi mogao ostvariti i na temelju meritorne odluke čije donošenje traži. To bi svakako bili slučajevi u kojima stranka već ima ovršnu ispravu, zbog čega u načelu ne bi iznova smjela tužiti. U tom smislu nije dopuštena kondemnatorna tužba ako stranka već raspolaže ovršnom javnobilježničkom ispravom (tako i VSRH u Rev – x – 507/14 od 18.06.2014., Revt – 188/15 od 18.10.2016., ŽS u Varaždinu u Gž – 3696/13 od 19.11.2014., ŽS u Osijeku u Gž – 2439/17 od 02.11.2017. i dr.).

11. Uvidom u ugovor o zajmu broj 09C/GZ0722 od 22. srpnja 2009. utvrđeno je da je isti sklopljen između stranaka i to između tužitelja ŠMĆ, kao zajmodavca i ŠM, kao korisnika zajma i založnog dužnika. Predmet zajma je iznos od 21.679,81 eura na razdoblje od 299 mjeseci, tj. od 22.07.2009. do 22.06.2034. Nadalje je navedeno da navedeni iznos odgovara kunskoj protuvrijednosti od 159.000,00 kuna na dan zaključenja ugovora po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke. U članku 18. navedeno je da je ugovor sastavljen i potpisan u pet primjeraka, tri preuzima zajmodavac, dakle tužitelj, jedan korisnik zajma, dakle tuženik i jedan javni bilježnik.

12. Iz potvrde predmetnog ugovora javnog bilježnika Igora Martinovića sa sjedištem u [adresa] broj OV – 1456/09 proizlazi da isti odgovara po svom obliku propisima o javnobilježničkim ispravama, a po svom sadržaju propisima o sadržaju javnobilježničkog akta. Sudioniku pravnog posla isprava je pročitana te je upozoren da potvrđena privatna isprava ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta.

13. Člankom 54. st. 3. Zakona o javnom bilježništvu (''Narodne novine'', broj 78/1993, 29/1994, 162/1998, 16/2007, 75/2009, 120/2016 i 57/2022 ; dalje u tekstu: ZJB) propisano je da se na temelju javnobilježničkog akta, na temelju kojega je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na određenoj nekretnini, može neposredno tražiti izvršenje na toj nekretnini radi naplate osiguranog potraživanja, nakon njegove dospjelosti, ako je dužnik na to u tom aktu izričito pristao.

14. Člankom 23. Ovršnog zakona (''Narodne novine'', broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024, dalje u tekstu: OZ) propisano je da su, među inim, ovršne isprave i ovršna javnobilježnička isprava. Člankom pak 28. st.1. OZ - a propisano je da je javnobilježnička isprava postala ovršna po posebnim pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave. Članak 29. st. 1. OZ - a propisuje da je ovršna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.

15. Dakle, iz priloženog ugovora o zajmu razvidno je da isti po svom obliku odgovara propisima o javnobilježničkim ispravama, a po svom sadržaju propisima o sadržaju javnobilježničkog akta. Kako je ugovor o zajmu sačinjen između stranaka u obliku javnobilježničkog akta s klauzulom exequendi (čl. 9. ugovora o zajmu), to ne postoji pravni interes tužitelja za vođenjem ovog parničnog postupka jer tužitelj ima ovršnu ispravu kojim svoje pravo (pravo na naplatu) može ostvarivati u ovršnom postupku, bez vođenja ovog parničnog postupka. Svrha sporazuma između stranaka o provođenju ovrhe o dospijeću tražbine upravo je izbjegavanje vođenja parničnog postupka i omogućavanje ostvarivanja svojih prava izravno u ovršnom postupku po dospijeću tražbine. Slijedom navedenog, kako tužitelj nema pravnog interesa za vođenjem ovog parničnog postupka jer raspolaže ovršnom ispravom temeljem koje može pokrenuti ovršni postupak, tužba je odbačena, sukladno čl. 288. st. 2. ZPP-a te je odlučeno kao u izreci stavak I. (tako i npr. ŽS u Zagrebu u Gž-1673/18-3 od 25. siječnja 2019., VRSH u Rev-2721/2019-2 od 4. srpnja 2019., ŽS u Zadru u Gž- 78/2019-2 od 16. lipnja 2020.).

16. Tvrdnje tužitelja da isti ne raspolaže izvornikom predmetnog ugovora o zajmu jer mu je predan samo jedan primjerak koji je predan radi upisa u zemljišne knjige, a preostale je zadržao tuženik, nisu prihvaćene. Naime, iz čl. 18. ugovora o zajmu razvidno je da je ugovor sastavljen u pet primjeraka od kojih tri preuzima zajmodavac odnosno tužitelj. Nadalje, tužitelj može pribaviti i ovjerenu presliku navedenog ugovora o zajmu iz zbirke isprava, a temeljem ovjerene preslike ovršne isprave također se može podnijeti prijedlog za ovrhu sukladno čl. 36. st. 1. OZ. U odnosu na navode tužitelja kako je isključivo tuženik naveden kao sudionik i stranka predmetnog pravnog posla te da tužitelj u odnosu na javnog bilježnika nije niti stranka niti sudionik pravnog posla i nije u mogućnosti zahtijevati od javnog bilježnika stavljanje potvrde ovršnosti, navedeno također nije prihvaćeno kao osnovano jer je u čl. 10. ugovora ugovoreno da je upravo na zahtjev zajmodavca odnosno ovdje tužitelja, javni bilježnik ovlašten stavi potvrdu o ovršnosti nakon što isti javnom bilježniku prezentira dokaz o dospjelosti bilo koje tražbine po predmetnom ugovoru.

17. Odbijen je zahtjev za upis zabilježbe hipotekarne tužbe jer tužitelj raspolaže ovršnom ispravom temeljem koje je ovlašten pokrenuti ovršni postupak, a svoje je potraživanje osigurao i upisom hipoteke, dok je čl. 338. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'', broj 91/1996 , 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/ 2012, 152/2014 i 52/2025, dalje u tekstu: ZV) propisano da samo onaj vjerovnik koji da bi došao do namirenja svoje tražbine iz vrijednosti nekretnine prethodno mora putem parnice ishoditi pravomoćnu presudu kojom će biti naređeno založnom vjerovniku da je dužan trpjeti namirenje iz vrijednosti zaloga je ovlašten zahtijevati da se zabilježi tužba protiv vlasnika nekretnine.

18. Kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da vjerovnik raspolaže ovršnom ispravom temeljem koje može pokrenuti ovršni postupak radi naplate svoje tražbine, a koju je i osigurao upisom hipoteke, to nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 338. st. 1. ZV pa je i taj zahtjev tužitelja odbijen te je odlučeno kao u izreci stavak II.

19. Tužitelj nema pravo na trošak jer je izgubio parnicu, već je isti dužan naknaditi trošak tuženika u smislu čl. 154. st. 1. ZPP –a, sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora (24.244,50 eura) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/2023, dalje u tekstu: OT).

20. Tuženiku zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na zastupanje na ročištu 29.01.2026. (Tbr. 9. toč. 2. OT - 125 bodova), vrijednost boda 2,00 EUR (Tbr. 54. OT), trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu od 62,50 eura, ukupno 312,50 eura, sukladno čl. 155. ZPP - a

21. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 19. veljače 2026.

Sutkinja:

Sanja Grgurić Hojski

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu u 4 primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- tužitelj po pun.

- tuženik po pun.