Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Z A G R E B

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka, kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe Air Serbia a.d. Beograd, Predstavništvo u Republici Hrvatskoj i okrivljene odgovorne osobe LZ zbog prekršaja iz članka 249. stavak 1. i 4. Zakona o strancima („Narodne novine“ broj: 133/20, 114/2022, 151/2022 ), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe i okrivljene odgovorne osobe , podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici broj: 25. Pp -1424/2022 od 14. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 19. veljače 2026.

r i j e š i o j e :

Prihvaća se žalba okrivljene pravne osobe Air Serbia a.d. Beograd, Predstavništvo u Republici Hrvatskoj i okrivljene odgovorne osobe LZ , prvostupanjska presuda se ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom protiv okrivljena pravna osoba Air Serbia a.d. Beograd, Predstavništvo u Hrvatskoj i okrivljena odgovorna osoba ŽZ su proglašeni krivima zbog djela prekršaja iz čl. 249. st. 1. i 4. Zakona o strancima, te je okrivljenoj pravnoj osobi uz primjenu instituta ublažavanja izrečena novčana kazna u iznosu od 7.000,00 eura, dok je odgovornoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 3.000,00 eura, te su pravna osoba i odgovorna osoba obvezane na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 75,00 eura.

2. Protiv te presude okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba su pravodobno podnijeli žalbu po svojoj braniteljici zbog bitnih povreda postupka te povrede odredaba materijalnog prava.

3. Predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

4. Žalba je osnovana.

5. U pravu je okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba kada u žalbi navode da se pobijana presuda temelji na podnesku Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Uprave za konzularne poslove, Sektora za vize i strance, Službe za vize od 24. ožujka 2023. koji ne može biti dokaz u ovom postupku, da prvostupanjski sud nije iznio razloge u odnosu na bitne navode obrane te da su razlozi u presudi djelomično proturječni, čime je počinjena bitna povreda postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona.

6. Prema podacima u prvostupanjskom spisu, prvostupanjski sud je dopisom od 20. ožujka 2023. u privitku kojeg je dostavio pisanu obranu okrivljenika te bitne dokaze iz predmetnog spisa, zatražio od Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Uprave za konzularne poslove, Sektora za vize i strance, Odjela za vize da „ razmotri navode iz pisane obrane okrivljenika te da nakon razmatranja svih okolnosti obavijesti Sud o svom stručnom mišljenju da li je u konkretnom slučaju putniku / cima opravdano odbijen ulazak u Republiku Hrvatsku zbog neposjedovanja valjane vize, te da li su ciljane primjedbe / prigovori okrivljenika u pisanoj obrani osnovane ( one primjedbe / prigovori koje obuhvaća područje nadležnosti Naslova)

7. Na takav dopis prvostupanjskog suda, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Uprava za konzularne poslove, Sektor za vize i strance, Služba za vize odgovorilo je podneskom od 24. ožujka 2023., sadržaj kojeg je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi reproducirao u cijelosti te na istom temeljio svoju odluku.

8. Mišljenje je ovog Suda kako nije bilo osnove da se prvostupanjski sud obrati navedenom tijelu državne uprave jer pitanje je su li putnici DZ i CZ **.**.2022. imali valjanu vizu za ulazak u Republiku Hrvatsku , kao i jesu li navodi pisane obrane okrivljenika osnovani, a što je prvostupanjski sud zahtijevao kao odgovor od predmetnog tijela državne uprave, nisu prethodna pitanja u smislu odredbe čl. 92. Prekršajnog zakona. Ne radi se o pravnom pitanju koji predstavlja samostalnu pravnu cjelinu bez čijeg rješenja ne može se riješiti glavna stvar, nego se upravo pitanjima koje je prvostupanjski sud podstavio tijelu državne uprave, radi o utvrđivanju jeli se u ponašanju okrivljenika ispunila bitna obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret, a za što je nadležan isključivo prvostupanjski sud. Iz navedenih razloga podnesak Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske, Uprave za konzularne poslove, Sektora za vize i strance, Službe za vize od 24. ožujka 2023. ne može biti dokaz o prekršaju i počinitelju u ovom prekršajnom postupku i na njemu se pobijana presuda ne može temeljiti.

9. U pravu su okrivljenici kada u žalbi ističu da prvostupanjski sud nije iznio razloge na bitne navode njihove pisane obrane. Radi se o tvrdnjama obrane da se, pristupanjem Republike Hrvatske Schengenskom prostoru, materijalno pravo na temelju kojeg se utvrđivalo pitanje valjanosti viza za ulazak u Republiku Hrvatsku ( Odluka o jednostranom priznavanju određenih isprava kao jednakovrijednih hrvatskoj vizi, za tranzit ili namjeravani boravak na području Republike Hrvatske koji ne prelazi 90 dana u svakom razdoblju od 180 dana od 14. srpnja 2014.) promijenilo u korist okrivljenika na način da je inkriminirane prilike putnici su imali vizu dovoljnu za ulazak u Republiku Hrvatsku, zbog čega okrivljenici smatraju da treba primijeniti načelo blažeg propisa. Prvostupanjski sud nije dao relevantne razloge o ovim navodima obrane, jer sama tvrdnja, iznesena u odlomku 13. obrazloženja prvostupanjske presude , da predmetna odluka Vlade Republike Hrvatske nije propisivala obveze i odgovornosti prijevoznika, nije relevantan i dostatan odgovor na predmetne žalbene navode, kojima se , kako je to već navedeno, potreba primjene načela blažeg propisa temeljila na činjenici promjene materijalnog prava na temelju kojeg se utvrđivalo pitanje valjanosti vize za ulazak u Republiku Hrvatsku. Ovo tim više što, kako to proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, odluku o krivnji okrivljenika prvostupanjski sud temelji upravo na činjenici da je predmetna odluka vlade Republike Hrvatske bila na snazi u vrijeme počinjenja djela koje se okrivljenicima stavlja na teret, a okrivljenici u svojoj obrani tvrde da treba primijeniti načelo blažeg propisa jer je predmetna odluka prestala važiti nakon počinjenja prekršaja.

10. Slijedom navedenog, prvostupanjsku presudu je trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti uočene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, provesti dokazni postupak te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

11. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 19. veljače 2026.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Ivica Ožbolt , v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 5 otpravka: za spis, okrivljenike i tužitelja.

Suglasnost ovog otpravka s izvornikom ovjerava

Upraviteljica zajedničke sudske pisarnice:

GZ