REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-246/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Mati Beusu, odvjetniku u Zagrebu i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 19. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica ŽZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. UZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2004. pa do smrti RZ dana 26. studenoga 2023.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. RZ, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je sa pok. RZ bila u izvanbračnoj zajednici koja je trajala je sve do njegove smrti.

2. Protustranka se tijekom postupka protivila prijedlogu predlagateljice.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka ŠZ, VZ, IZ i SZ.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 10-11 spisa) i smrtni list (list 2 spisa) utvrđeno je da je LZ rođen dana **.**.1955., a umro dana **.**.2023. u Zagrebu. Dana 5. srpnja 1980. sklopio je brak sa HZ, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu P2-146/96 od 18. srpnja 1996.

8. Uvidom u elektronički zapis iz matice rođenih (list 12-13 spisa) utvrđeno je da je ĆZ rođena dana **.**.1960., da je 22. prosinca 1984. sklopila brak s PZ i pritom uzela muževo prezime, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-1675/03 od 13. veljače 2004.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 14 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 8. kolovoza 1973. na adresi u [adresa].

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. RZ (list 15 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 28. veljače 1980. do 26. studenoga 2023. na adresi u [adresa].

11. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivana Hercega iz Zagreba poslovni broj O-8706/2023 od 15. veljače 2024. utvrđeno je da je iza pokojnog RZ vođen ostavinski postupak te su nasljednicima proglašeni ŽZ, ovdje predlagateljca i AZ

12. Čitanjem Izjave o vanbračnoj zajednici od 1. veljače 2016. utvrđeno je da je pok. RZ izjavio da je sa predlagateljicom ŽZ u izvanbračnoj zajednici od 2000. godine, a potpis na kojoj izjavi je ovjerio javni bilježnik Željka Maroslavec iz Zagreba broj ovjere OV-3042/16.

13. Predlagateljica ŽZ na ročištu održanom dana 12. lipnja 2025. je iskazala da su se ona i pok. LZ upoznali 2000. te da su nakon 5 godina počeli zajedno živjeti na način da su 3 dana živjeli kod njega pa onda 4 dana kod nje i tako svaki tjedan jer su morali pomagati i njezinim i njegovim roditeljima. Ona bi radila u vrtu, pospremala, a i LZ bi joj pomagao u kućanstvu. Išli su i u vikendicu. Imali su zajedničke financije a većinom bi on njoj uskakao. Njihova je zajednica trajala sve do njegove smrti 2023. Nisu se nikada razdvajali osim za vrijeme COVID-a kada su bili oprezniji. LZ je prije same smrti bio bolestan pa joj je tjedan dana prije smrti rekao da više ne dolazi. On je imao susjeda koji bi mu pomagao a mogao mu je doći i pomoći sin. Sprovod je organizirao sin, ona je bila na sprovodu i stajala je zajedno sa rodbinom pokraj sina uz lijes. U njegovoj kući imala je svoje osobne stvari i on je imao svoje stvari u njezinom stanu. Voljeli su se i njihova je veza bila emotivne naravi. LZ i ona su zajednički putovali, zajednički bi provodili i blagdane i praznike.

14. Svjedok ŠZ na ročištu održanom dana 12. lipnja 2025. iskazala je da su njena majka i LZ bili u vezi nekih 20 godina. Viđala bi ga kada bi on dolazio majci a njezina je majka odlazila k njemu, a viđali su se i za blagdane. Vikende je provodila kod oca pa ga nije viđala vikendom. Njezina majka i LZ su bili zajedno i preko tjedna kada su imali vremena. On bi kod njih dolazio otprilike na 2 sata a zna da je znao prespavati. Majka je njemu odlazila, pomagala mu je u vrtu i ako što treba. Znala je i prenoćiti kod njega. Oni su izgledali kao par, ponašali su se kao par i voljeli su se. U njihovom je stanu bilo osobnih stvari od LZ. Njezina majka i LZ su zajedno odlazili u vikendicu u [adresa] i tamo su zajedno sa djedom radili, a odlazili su zajedno i na more. Nije bila na Alfredovom sprovodu.

LZ je dosta financijski pomagao majci.

15. Svjedok VZ na ročištu održanom dana 12. lipnja 2025. iskazala je da je prijateljica od predlagateljice te se poznaju još od škole. Jednom je vidjela i upoznala LZ. O njihovom odnosu zna ono što joj je ŽZ govorila. Zna da su dugo bili skupa, koliko znam dobro su se slagali. Misli da su se voljeli obzirom da su bili skupa preko 20 godina. Nije obraćala pažnju postoje li osobne stvari LZ u stanu predlagateljice. Ne znam jesu li se ikada razdvajali.

16. Svjedok SZ na ročištu održanom dana 28. siječnja 2026. iskazao je da je sa LZ radio u Končaru te da je kod njih doma upoznao i ŽZ. Dolazio je kod njih na Knežiju na kavu. To je bilo u kući od LZ. Zadnji puta je tamo bio prije 4 godine. Tada je bila prisutna i ŽZ i djelovali su u skladu. LZ je njemu predstavio predlagateljicu kao svoju ŽZ. LZ mu je često pričao o ŽZ, o njihovim druženjima, o zajedničkim odlascima u Zagorje. Oni se nisu nikada razdvajali. Bio je na sprovodu od LZ i ŽZ je stajala uz lijes. Jednom je prilikom u njihovom kućanstvu vidio torbu od predlagateljice a nema saznanja o njihovim financijama. Sa LZ si je čestitao blagdane i praznike, pa je tako čestitao i predlagateljici čiji broj telefona ima. Zajednički se sa predlagateljicom i LZ družio samo u njihovoj kući.

17. Svjedok KZ na ročištu održanom dana 28. siječnja 2026. iskazao da su se njegov otac i ŽZ družili i živjeli zajedno. To je trajalo 20-ak godina sve do očeve smrti. Oni su bili zajedno, imali su neku vezu, malo su živjeli kod tate doma, malo kod ŽZ, malo na vikendici. On ih je posjećivao u njihovom kućanstvu. Zajednički su vodili brigu o kućanstvu, a glede financija zna da je predlagateljica bila opunomoćena po tatinom računu. Među njima je znalo biti nesuglasica ali nikada se nisu razdvajali na duže vrijeme. Na sprovodu je predlagateljica stajala uz lijes.

18. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

19. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

20. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni ĐZ bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica je bila neudana od 2004. godine, a pokojni ĐZ neoženjen za vrijeme zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti NZ. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

21. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 19. veljače 2026.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici po pun. uz rješenje za plaćanje pristojbe na prijedlog i rješenje (umanjeno za 70%)

2. Protustranci