Poslovni broj: Us I-3061/2025-15

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu toga suda Studenku Vuleti, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Nataše Rogošić, u upravnom sporu tužiteljice ČĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5, radi poreza na promet nekretnina, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 30.siječnja 2026. godine u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, 19. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-20/23-01/29, URBROJ:513-04- 23-2 od 15. veljače 2023. godine.

II. Poništava se i poreznog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zadar, Ispostave Zadar, KLASA:UP/I-410-20/2022-001/04359, URBROJ:513-007-13-01-2022-0007 od 05. listopada 2022. godine te se predmet vraća na ponovni postupak, dok se u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbija.

III. Ministarstvo financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak dužno je u roku od 60 dana od dana dostave ove presude i pripadajućeg spisa, u ponovljenom postupku, putem prvostupanjskog tijela donijeti novo rješenja, sukladno iznijetim stavovima ovog suda.

Obrazloženje

1.U pravodobno podnijetoj tužbi protiv rješenja tuženika, KLASA: UP/II-410- 20/23-01/29, URBROJ: 513-04-23-2 od 15.veljače 2023. godine tužiteljica je u bitnom navela: da nema pravne osnove za plaćanje razlike poreza na promet nekretnina u odnosu na utvrđeno privremenim poreznim rješenjem; da tužbu podnosi zbog nepravilno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava; da je privremenim poreznim rješenjem joj utvrđen porez na promet nekretnina temeljem podataka iz kupoprodajnog ugovora, koji porez je platila; da pogrešno porezno tijelo utvrđuje da je iskazana kupoprodajna cijena navedena u Ugovoru manja od tržišne vrijednosti sličnih nekretnina na približno istoj lokaciji; da porezno tijelo nije prihvatilo njezin prijedlog da se provede očevid na licu mjesta kako bi se uvjerilo u derutno stanje predmetne nekretnine, a da ju je porezno tijelo u postupku trebalo i saslušati; da je poreznom tijelu dostavila više linkova oglasa raznih agencija preko kojih se prodavao predmetni stan, što potvrđuje da je predmetna nekretnina bila cijenjena po cijeni navedenoj u Ugovoru. U tužbi se poziva na članak 6. Europske konvencije o ljudskim pravima i članak 1. Protokola br. 1. Europske konvencije o ljudskim pravima kao i presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu N.K. protiv Mađarske (66529/11). Ukazuje da je povrijeđen članak 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske, te se poziva na odluku Ustavnog suda RH broj: U-IP-3820/2009 od 17. studenog 2009. godine. Navela je da je u postupku pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Predložila je da se na okolnost pravilnog utvrđenja tržišne vrijednosti nekretnine izvede dokaz vještačenjem po ovlaštenom vještaku odnosno poreznom savjetniku. Tužbenim zahtjevom je zatraženo je da se poništi rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje i da se oslobodi plaćanja razlike poreza na promet nekretnina u odnosu na privremeno porezno rješenje. dok se u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbija.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da tužba nije osnovana iz razloga navedenih u obrazloženju istog rješenja, te predlaže da se tužba odbije kao neosnovana.

3.Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice podnesena protiv poreznog rješenja Porezne uprave, Područnog ureda Zadar, Ispostave Zadar, KLASA:UP/I-410-20/2022-001/04359, URBROJ:513-007-13-01-2022-0007 od 05. listopada 2022. godine.

Označenim poreznim rješenjem pod točkom 1. izreke tužiteljici je utvrđena razlika osnovica poreza na promet nekretnina u odnosu na osnovicu utvrđenu privremenim poreznim rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zadar, Ispostave Zadar, KLASA:UP/I-410-20/2022-001/04359, URBROJ:513- 007-13-01-2022-002 od 13. rujna 2022. godine, u iznosu od 429.767,88 kuna. Točkom 2. na navedenu razliku porezne osnovice utvrđena je razlika poreza na promet nekretnina po stopi od 3 % u iznosu od 12.893,03 kn (1.711,20 Eura).

Privremenim poreznim rješenjem od 13. rujna 2022. godine kao porezna osnovica prihvaćen je iznos kupoprodajne cijene naveden u ispravi o stjecanju nekretnine u iznosu od 692.832,12 kn (92.000,00 Eura), te je na tu osnovicu utvrđen porez na promet po stopi od 3% u iznosu od 20.784,96 kn (2.758,64 Eura).

4.Postupajući po tužbi sud je u upravnom sporu zakazao raspravu te pozvao stranke omogućivši im da pred sudom se neposredno očituju i iznesu svoje primjedbe i zahtjeve po pitanju zakonitosti osporenih rješenja i pravilnosti utvrđene tržišne vrijednosti predmetnog stana a time i iznosa poreza na promet nekretnina. Kako stranke nisu pristupile na zakazanu raspravu te kako je ocijenjeno da su iste uredno pozvane i da nije bilo osnova za odgodu, budući da tužiteljica nije dostavila medicinsku dokumentaciju za zdravstvene probleme na koje se pozvala i zatražila odgodu rasprave.

5.Slijedom navedenog u navedenom upravnom sporu Upravni sud u Splitu je dana 28. kolovoza 2023. godine donio presudu, poslovni broj: 8 UsI-1334/23-6 kojom je odbio tužbeni zahtjev kojim je zatraženo poništenje rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-20/23- 01/29, URBROJ: 513-04-23-2 od 15.veljače 2023. godine i poreznog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zadar, Ispostave Zadar, KLASA: UP/I-410-20/2022-001/04359, URBROJ: 513-007-13-01-2022-0007 od 05. listopada 2022. godine.

6.Tužiteljica je protiv navedene presude izjavila žalbu u kojoj je prigovorila da je presuda donijeta bez rasprave, što nije točno budući da je rasprava zakazana uredno dostavljenim pozivima. Tužiteljica niti u žalbi nije priložila medicinsku dokumentaciju koja bi ukazivala da je dana 28. kolovoza 2023. godine kada je bila zakazana rasprava ona bila spriječena pristupiti na raspravu zbog zdravstvenih tegoba. U žalbi je ustrajala u navodima da tržišna vrijednost predmetnog stana nije pravilno utvrđena i da je tržišna vrijednost znatno niža nego je utvrdilo porezno tijelo.

7.Postupajući po žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Splitu, broj: 8 UsI-1334/23-6 od 28. kolovoza 2023. godine Visoki upravni sud Republike Hrvatske je presudom poslovni broj: Usž-237/2024-4 od 5. studenog 2025. godine poništio presudu Upravnog suda u Splitu, broj: 8 UsI-1334/23-6 od 28. kolovoza 2023. godine uz obrazloženje da je Upravni sud u Splitu trebao prihvatiti tužiteljičin prijedlog za odgodu rasprave jer da nije životno i logično odmah pribaviti liječničku dokumentaciju nadležnog liječnika za slučaj opisanih tegoba i dostaviti je sudu. S tim u vezi je istaći da tužiteljica liječničku dokumentaciju kojom bi potvrdila svoju spriječenost pristupiti na zakazanu raspravu, nije priložila ni uz žalbu iako se je i u žalbi osvrtala na zdravstvene tegobe koje je navodno imala u vrijeme održavanja prethodne rasprave. Uz navedeno u označenoj presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske se navodi da je prvostupanjski sud odbio sve tužiteljičine dokazne prijedloge, bez ikakvog obrazloženja, a da je o osnovanost tužbenog zahtjeva odlučio jedino temeljem zapisnika o procijeni tržišne vrijednosti predmetnog stana od 26. rujna 2022. godine kojeg je sačinilo porezno tijelo.

8.Nakon navedene presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž-237/2024-4 od 5. studenog 2025. godine zakazana je rasprava za dan 30. siječnja 2026. godine na koju je pozvana tužiteljica te tuženik, čime im je time kao strankama omogućeno sudjelovanje u upravnom sporu i iznošenje svojih stavova kao i očitovanje po navodima protivnih stranaka.

Na raspravi od dana 30. siječnja 2026. godine tužiteljica nije pristupila iako joj je poziv za raspravu uručen dana 29. prosinca 2025. godine, što je vidljivo iz dostavnice o uručenju poziva. Tuženik također nije pristupio na raspravu iako mu je poziv za raspravu uredno dostavljen. Obzirom da uredno pozvane stranke nisu pristupile a nisu opravdale izostanak do početka rasprave, te da nije bilo razloga za odgodu budući da je strankama (tužiteljici) omogućeno neposredno izjašnjavanje na raspravi pred sudom kako je zatraženo, sud je raspravu zaključio temeljem stanja spisa i priloženog spisa upravnog tijela.

9.U dokaznom postupku pregledana je tužba, odgovor na tužbu, te se pregledao sudski spis, kao i spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

10.Ocjenom svih dokaza zajedno i svakog dokaza posebno, a uzimajući u obzir navode stranaka, tužbeni zahtjev je osnovan.

11.Predmet spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, odnosno da li je poreznim rješenjem od 05. listopada 2022. godine tužiteljici pravilno utvrđena razlika osnovice poreza na promet nekretnina u odnosu na ranije utvrđenu osnovicu utvrđenu privremenim poreznim rješenjem od 13. rujna 2022. godine, u iznosu od 429.767,88 kuna, te porez na promet nekretnina po stopi od 3 % u iznosu od 12.893,03 (1.711,20 Eura).

12.Nesporno je da je temeljem ugovora o kupoprodaji od 13. svibnja 2022. godine sklopljenog sa EĆ iz [adresa] i dr. stekla nekretninu opisanu i navedenu u predmetnom ugovoru. U ugovoru je navedena kupoprodajna cijena od 92.000,00 Eura. U naravi radi se o stanu u [adresa], u [adresa], ukupne površine 74,84 m2.

Nastanak porezne obveze poreznom tijelu je prijavio javni bilježnik elektroničkim putem dana 16. svibnja 2022. godine.

13.Temeljem prijavljenog kupoprodajnog ugovora porezno tijelo je sukladno članku 87. stavak 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj: 115/16 i 106/18) i članku 22. Zakona o porezu na promet nekretnina ("Narodne novine", broj: 115/16 i 106/18, dalje: ZPPN-a) tj. bez provjere činjenica bitnih za oporezivanje, donijelo Privremeno porezno rješenje od 13. rujna 2022. godine kojim je temeljem podataka iskazanih u ugovoru osnovicu poreza na promet nekretnina utvrdilo u iznosu od 692.832,12 kn, te porez na promet nekretnina po stopi od 3% u iznosu od 20.784,96 kn (2.758,64 Eura).

14.Člankom 22. ZPPN-a propisano je da ako su u ispravi o stjecanju nekretnina iz članka 18. i članka 19. stavka 2. i 3. ovoga Zakona navedene sve činjenice bitne za utvrđivanje porezne osnovice, službena osoba neposrednim rješavanjem i bez njihove provjere privremeno utvrđuje poreznu obvezu.

Člankom 24. ZPPN-a propisano je da kada službena osoba naknadnom provjerom utvrdi da postoji osnova za izmjenu porezne obveze utvrđene privremenim poreznim rješenjem iz članka 22. ovoga Zakona, donijet će porezno rješenje kojim će utvrditi razliku naknadno utvrđene porezne obveze.

15.Člankom 9.stavak 1.ZPPN-a propisano je da osnovica poreza na promet nekretnina je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze. Prema stavku 2. istog članka Ministarstvo financija, Porezna uprava (u daljnjem tekstu. Porezna uprava) utvrđuje osnovicu poreza na promet nekretnina kao tržišnu vrijednost nekretnine, u pravilu, iz isprave o stjecanju ako je ukupan iznos naknade koju daje ili isplaćuje stjecatelj približno jednak cijenama koje se postižu ili se mogu postići na tržištu. Ukupnim iznosom naknade smatra se sve ono što stjecatelj ili druga osoba za stjecatelja da ili plati za stjecanje nekretnine, kao što je isplata u novcu, ustupljene druge nekretnine, stvari ili prava, preuzeti dugovi bivšeg vlasnika i drugo (stavak 3).Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnine ako je ukupan iznos naknade iz stavka 2. i 3. ovoga članka manji od cijena koje se postižu ili se mogu postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze (stavak 4). Procjenu tržišne vrijednosti nekretnine iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje službenik Porezne uprave na temelju usporednih podataka o kretanju tržišnih vrijednosti sličnih nekretnina s približno istog područja u približno isto vrijeme (stavak 5).

Prema članku 10. ZPPN-a ako se radi o nekretnini za koju nema usporednih podataka prema članku 9. stavku 5. ovoga Zakona, niti se radi o postupcima stjecanja nekretnine iz članka 9. stavka 6. ovoga Zakona, procjena tržišne vrijednosti nekretnine provodi se vještačenjem stručne osobe koju imenuje pročelnik područnog ureda Porezne uprave.

16.U naknadno provedenom postupku porezno tijelo je izvršilo provjeru vjerodostojnosti podataka iskazanih u predmetnoj poreznoj prijavi te je utvrdilo da postoji osnova za izmjenu porezne obveze utvrđene privremenim poreznim rješenjem. Porezno tijelo je utvrdilo da je iskazana ugovorena vrijednost predmetne nekretnine manja od tržišne vrijednosti nekretnina sličnih obilježja na približno istoj lokaciji, slijedom čega je donijeto poreznog rješenja Porezne uprave, Područnog ureda Zadar, Ispostave Zadar, KLASA: UP/I-410-20/2022-001/04359, URBROJ: 513-007-13-01- 2022-0007 od 05. listopada 2022. godine, kojim je tužiteljici utvrđena razlika osnovica poreza na promet nekretnina u odnosu na osnovicu utvrđenu privremenim poreznim rješenjem od 13. rujna 2022. godine u iznosu od 429.767,88 kuna i razlika poreza na promet nekretnina po stopi od 3 % u iznosu od 12.893,03 kn (1.711,20 Eura).

17.Porezno tijelo je pozvalo tužiteljicu da sudjeluje u postupku procijene te je ona odazvala te dala prigovor na procijenjenu vrijednost predmetnog stana. Prema stanju spisa proizlazi da je porezno tijelo pozivom od 13. rujna 2022. godine pozvalo tužiteljicu da sudjeluje u postupku procijene i u vezi očitovanja na zapisnik o procjeni tržišne vrijednosti nekretnine po ugovoru o kupoprodaji sklopljenom dana 13. svibnja 2022. godine i privremenog poreznog rješenja od 13. rujna 2022. godine i naknadnim utvrđenjem da postoji osnova za izmjenu porezne obveze utvrđene privremenim poreznim rješenjem. Tužiteljica je u vezi dolaska i očitovanja po navedenome poreznom tijelu dostavila e-mail dana 26. rujna 2022. godine.

18.Prema stanju spisa proizlazi da je tužiteljica izjavila žalbu protiv poreznog rješenja od 05. listopada 2022. godine

Nadalje iz spisa proizlazi da je tržišna vrijednost predmetne nekretnine utvrđena je procjenom, prema članku 9. ZPPN-a, temeljem usporednih podataka o čemu je dana 26. rujna 2022. godine sastavljen zapisnik o procijeni tržišne vrijednosti predmetnog stana.

Spisu su priloženi usporedni podaci o kupoprodaji stanova (podaci o realiziranom prometu) i to: 1. za stan u [adresa], površine 83,13 m2, godina izgradnje 1960. godine, procjena izvršena 04. lipnja 2021. godine, vrijednost navedena u prijavi je 20.825,27 kn/m2,prosiječna vrijednost nekretnina u Kotaru prema podacima PU je 25.335,80 kn/m2; 2. stan u [adresa], površine 86,69 m2, godina izgradnje 1958., procjena vršena 06. rujna 2022. godine, vrijednost koja je navedena u prijavi je 14.744,50 kn/m2, vrijednost nekretnina u Kotaru prema podacima PU je 19.066,96 kn/m2; 3. Stan u [adresa], površine 53,00 m2, godina izgradnje 1980., vrijednost koja je navedena u prijavi je 15.686,07 kn/m2, vrijednost u Kotaru prema podacima PU je 16.958,23 kn/m2; 4. Stan u [adresa], CĆ, površine 59,35 m2, godina izgradnje 1950., vrijednost koja je iskazana u prijavi je 17.854,19 kn/m2, vrijednost u Kotaru prema podacima PU je 17.463,00 kn/m2 Porezno tijelo je temeljem navedena četiri usporedna podatka utvrdilo tržišnu vrijednost predmetnog stana kojeg je tužiteljica stekla temeljem ugovora o kupoprodaji od 13. svibnja 2022. godine, u iznosu od 1.558.543,00 kn, odnosno 20.825,00 kn/m2.

19.Nakon što je tužiteljica podnijela žalbu na visinu tržišne vrijednosti tužiteljičinog stečenog stana u iznosu od 1.558.543,00 kn, odnosno 20.825,00 kn/m2, porezno tijelo je postupajući po prigovoru tužiteljice cijeneći konkretnu situaciju u vezi predmetnog stana, stanje stana (posebnosti stana tj. kvalitetu i dr.), umanjilo poreznu osnovicu na iznos od 1.122.600,00 kn, odnosno na 15.000,00 kn/m2.

Dakle, porezno tijelo je postupajući po prigovoru tužiteljici umanjilo tržišnu vrijednost predmetnog stana za iznos od 435.943,00 kuna, što prema konverzijskom tečaju od 7,53450 iznosi 57.860,00 eura, za koji iznos je dakle, po prigovoru je tužiteljici umanjena tržišna vrijednost stana za iznos od 57.860,00 eura, što znači da je porezno tijelo nakon usvajanja tužiteljičinog prigovora umanjilo za 27,97 %, u odnosu na početni iznos osnovice poreza na promet nekretnina od 1.558.543,00 kn. Slijedom navedenog utvrđena je razlika osnovice poreza na promet nekretnina od 429.767,88 kuna, te porez na promet nekretnina po stopi od 3 % u iznosu od 12.893,03 kn (1.711,20 Eura).

20.Sagledavajući navedeno, kako način utvrđivanja razlika osnovice poreza na promet nekretnina procjenom te usporedne podatke o kretanju tržišnih cijena sličnih nekretnina na istom području u približno isto vrijeme, koje je porezno tijelo koristilo kod utvrđivanja tržišne vrijednosti metodom procjene, proizlazi da je porezno tijelo koristilo relevantne usporedne podatke, budući da se radi o usporednim podacima temeljem realiziranog prometa nekretnina (prometa po kojem je plaćen porez na promet nekretnina), te cijenama sličnih nekretnina na istom području prema kojima je pravilno utvrđena vrijednost predmetnog stana.

Vrijednost predmetnog stana je utvrđena u iznosu od 15.000,00 kn/m2, a prema navedenim usporednim podacima je vidljivo da su cijene stanova u [adresa] u znatno veće, što potvrđuje i činjenica da su sami stjecatelji stanova koji su korišteni kao usporedni, u svojim prijavama navodili vrijednosti stana koja je iznad iznosa od 15.000,00 kn/m2, koliko je na kraju procijenjena vrijednost tužiteljičinog stana.

21.Prisu je priložen Zapisnik o utvrđivanju tržišne vrijednosti predmetne nekretnine sačinjen dana 26. rujna 2022. godine uz koji su priloženi korišteni usporedni podaci. U Zapisniku se navodi da je procjenu nekretnine izvršila Komisija za procjenu nekretnina pri Poreznoj upravi, Područnom uredu Zadar, Ispostavi Zadar u sastavu . 1 UĆ, 2. SĆ, 3. OĆ, dok je na zapisniku potpis samo jednog člana Komisije za procjenu. Na zapisniku se ne konstatira da je prisutna stranka tj. tužiteljica, niti je vidljiva je li ista pozvana da bude prisutna kod utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnine, odnosno nije vidljivo da je tužiteljici isti Zapisnik naknadno dostavljen te joj omogućeno očitovanje (prigovor).

Iz sadržaja navedenog Zapisnika je zaključiti da je se tržišna vrijednost predmetne nekretnine utvrđivala ne očevidom tj. izlaskom na adresu predmetnog stana već je utvrđivana iz ureda uz korištenje usporednih podataka.

22.Kako se nije išlo na adresu predmetnog stana te kako se nije izvršio pregled predmetnog stanja kako bi se utvrdilo stvarno stanje u kojem se nalazi tužiteljičin stan nije se moglo u potpunosti sagledati stanje stana, da li je u toliko derutnom stanju koje bitno umanjuje njegovu tržišnu vrijednost. Izostankom navedenog, tržišna vrijednost stana je utvrđena temeljem općih tehničkih podataka o predmetnom stanu a ne temeljem njegovih posebnih karakteristika (posebnosti). Bez utvrđivanja u kakvom je stvarnom stanju predmetni stan nije bilo moguće pronaći odgovarajuće usporedne podatke, dakle, stanove sličnih karakteristika na istom području kod kojih je promet ostvaren u približno isto vrijeme.

23.Tužiteljica je tijekom upravnog spora bila ustrajna u navodima da porezno tijelo nije prihvatilo njezin prijedlog da se provede očevid na licu mjesta kako bi se uvjerilo u derutno stanje predmetne nekretnine, te da ju je porezno tijelo u postupku trebalo i saslušati, te da je u vezi s navedenim poreznom tijelu dostavila više linkova oglasa raznih agencija preko kojih se prodavao predmetni stan, koji podaci bi potvrdili da je predmetni stan bio cijenjen po cijeni navedenoj u Ugovoru.

24.Kako kod utvrđivanja tržišne vrijednosti predmetnog stana se nije provelo cjelovit i potpun postupak te pravilno i potpuno utvrdilo stvarno stanje i sve posebnosti i karakteristike predmetnog stana, Sud ocjenjuje da se osporena rješenja ne mogu ocijeniti zakonitim. Stoga, valjalo je, na temelju odredbe članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje, ZUS-a), poništiti osporeno rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak. Nije bilo osnove da sud temeljem iznijetog stanja spisa odluči o dijelu tužbenog zahtjeva da se tužiteljica oslobodi plaćanja razlike poreza na promet nekretnina u odnosu na privremeno porezno rješenje, radi čega taj dio tužbenog zahtjeva nije prihvaćen, a kako je predmet vraćen na ponovni postupak to može biti razmatrano u tom postupku.

25.U ponovnom postupku tuženik će putem prvostupanjskog tijela, ukloniti uočene nedostatke te provesti ponovni postupak utvrđivanja tržne vrijednosti predmetnog stana kojeg je tužiteljica stekla, na način da će provedenim očevidom na adresi predmetnog stana utvrditi stvarno stanje u kojem se nalazi predmetni stan, njegove posebnosti, sve karakteristike, u koliko derutnom stanju se stan nalazi, te prema utvrđenom stanju predmetnog stana, korištenjem relevantnih usporednih podataka koji se odnose na slične nekretnine (stanove slični karakteristika), na istom području, utvrditi tržišnu vrijednost predmetnog stana, nakon čega će novim rješenjem odlučiti o eventualnom tužiteljičinoj poreznoj obvezi, po predmetnom prometu nekretnina, sve u skladu s člankom 151. stavkom 2. ZUS-a.

U Splitu, 19. veljače 2026.

SUDAC

Studenko Vuleta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nije dopuštena žalba na temelju odredbe članka 127. stavka 1. ZUS-a.

DNA:

- tužiteljici, ČĆ, [adresa],

- tuženiku, Ministarstvu financija RH, Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5,

- u spis.