REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu-Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: P-222/2025-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

P R E S U D A N A T E M E L J U P R I Z N A N J A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, po sutkinji Tanji Marušić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Nemanji Nožiniću mag.iur, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Nožinić, Tomljanović & Maričević d.o.o., Nova Gradiška, protiv I.tužene ČR, OIB nepoznat, [adresa], sada nepoznatog boravišta, zastupane po privremenom zastupniku ZR Samardžiji mag.iur. odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Igor Golovrški, mag.iur. i ZR, mag.iur., [adresa] i II.tužene LR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javne glavne rasprave održane 16. siječnja 2026. u nazočnosti tužitelja, njegova punomoćnika i privremenog zastupnika I. tužene kao i u nazočnosti II.tužene te nakon objave presude od 19. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužitelj OR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], dosjelošću stekao pravo vlasništva na nekretninama, odnosno suvlasničkim dijelovima nekretnina i to suvlasničkim dijelovima I. tužene ČR, OIB nepoznat, [adresa], sada nepoznatog boravišta zastupane po privremenom zastupniku Darku Samardžiji mag.iur. odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Igor Golovrški, mag.iur. i ZR, mag.iur., [adresa], u 3/6 dijela nekretnina upisanih u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Nova Gradiška u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. 33k/1 u naravi kuća broj 25 s dvorištem u mjesnoj Rudini s 309 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Dragnica u Vršaku sa 679 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi šuma u Ljubin dolu s 894 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Dol u Dolu s 815 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Dol u Dolu s 1. j i 412 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi pašnjak u Ljubin dolu s 1 j i 150 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Krč u Luka sa 1357 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi vrt u mjesnoj Rudini sa 175 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi voćnjak O u mjesnoj Rudini s 881 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi vinograd Lazac u Tutunjača sa 655 čhv, kao i nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] i to, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Brdo u Tutnjačama s 341 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Kućište u Potočina s 1100 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi šuma u Kurjačini s 1 j i 108 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica u Kosovači s 1143 čhv, što mu je I.tužena ČR, OIB nepoznat, [adresa], sada nepoznatog boravišta, zastupana po privremenom zastupniku Darku Samardžiji mag.iur. odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Igor Golovrški, mag.iur. i ZR, mag.iur., [adresa] dužna priznati te trpjeti da se tužitelj upiše temeljem ove presude kao vlasnik na navedenim suvlasničkim omjerima I.tužene na označenim nekretninama.

II Utvrđuje se da je tužitelj OR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na temelju priznanja II. tužene LR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] stekao pravo vlasništva na nekretninama, odnosno suvlasničkim dijelovima nekretnina i to suvlasničkim dijelovima, u 2/6 dijela nekretnina upisanih u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Nova Gradiška u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. 33k/1 u naravi kuća broj 25 s dvorištem u mjesnoj Rudini s 309 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Dragnica u Vršaku sa 679 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi šuma u Ljubin dolu s 894 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Dol u Dolu s 815 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Dol u Dolu s 1. j i 412 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi pašnjak u Ljubin dolu s 1 j i 150 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Krč u Luka sa 1357 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi vrt u mjesnoj Rudini sa 175 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi voćnjak Luke u mjesnoj Rudini s 881 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi vinograd Lazac u Tutunjača sa 655 čhv, kao i nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Brdo u Tutnjačama s 341 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Kućište u Potočina s 1100 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi šuma u Kurjačini s 1 j i 108 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica u Kosovači s 1143 čhv, što mu je I.tužena ČR, OIB nepoznat, [adresa] sada nepoznatog boravišta, zastupana po privremenom zastupniku Darku Samardžiji mag.iur. odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Igor Golovrški, mag.iur. i ZR, mag.iur., [adresa] te je ista dužna trpjeti da se tužitelj upiše temeljem ove presude kao vlasnik na navedenim suvlasničkim omjerima II.tužene na označenim nekretninama.

III Utvrđuje se da je tužitelj OR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] u odnosu na II.tuženu LR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] povukao tužbu u dijelu koji se odnosi na katastarske čestice upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranije zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) i to: kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica u Luka s 1 j i 771 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica u Ivančica s 1053 čhv i kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica u Ivančica s 96 čhv.

IV Tužitelj se odbija s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u odnosu na I. tuženu ČR, OIB nepoznat, [adresa], sada nepoznatog boravišta zastupane po privremenom zastupniku Darku Samardžiji mag.iur. odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Igor Golovrški, mag.iur. i ZR, mag.iur., [adresa], a u odnosu na katastarske čestice upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranije zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) i to: kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica u Luka s 1 j i 771 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica u Ivančica s 1053 čhv i kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica u Ivančica s 96 čhv. V Svaka strana snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je po punomoćniku podnio kod ovoga suda tužbu s istaknutim tužbenim zahtjevom kojim traži da mu sud pruži pravnu zaštitu presudom kojom bi se utvrdilo da je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva na cjelokupnom suvlasničkim dijelovima I.tužene koji je formalno upisana kao suvlasnica u 3/6 dijela, a II.tužena kao suvlasnica u 2/6 dijela nekretnina upisanih u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Nova Gradiška u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. 33k/1 u naravi kuća broj 25 s dvorištem u mjesnoj Rudini s 309 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Dragnica u Vršaku sa 679 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi šuma u Ljubin dolu s 894 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Dol u Dolu s 815 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Dol u Dolu s 1. j i 412 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi pašnjak u Ljubin dolu s 1 j i 150 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Krč u Luka sa 1357 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi vrt u mjesnoj Rudini sa 175 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi voćnjak Luke u mjesnoj Rudini s 881 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi vinograd Lazac u Tutunjača sa 655 čhv, kao i nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Brdo u Tutnjačama s 341 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica Kućište u Potočina s 1100 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi šuma u Kurjačini s 1 j i 108 čhv, kčbr. [katastarska čestica] u naravi oranica u Kosovači s 1143 čhv.

2. U tužbi se između ostalog navodi da tužitelj i njegovi prednici navedenu nekretninu drže u samostalnom posjedu već više od 80 godina na način da iste čiste, obrađuju, kultiviraju, izgrađuju i dr., zbog čega je tužitelj na istim nekretninama odnosno suvlasničkim dijelovima opisanima pod točkom 1. ovog obrazloženja stekao pravo dosjelošću u smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14).

Tužitelj da je državljanin Republike Hrvatske i sposoban je stjecati nekretnine.

Boravište I.tužene nije poznato pa tužitelj predlaže da joj se postavi privremeni zastupnik u osobi Darka Samardžije, odvjetnika iz [adresa].

Kako su tužitelj i njegovi prednici u nesmetanom posjedu predmetne nekretnine preko 80 godina, isti je stekao pravo vlasništva na tim nekretninama dosjelošću. Stoga je predloženo da sud nakon provedenog postupka donese odluku sadržaja prednje navedenog u izreci ove presude.

3. Obzirom da je utvrđeno da je boravište I.tužene nepoznato to je istoj po prijedlogu tužitelja, a u smislu odredbe članka 84. stavka 2. točke 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) postavljen privremeni zastupnik u osobi Darka Samardžije,mag.iur., odvjetnika u Zajedničkom odvjetničkom uredu Igor Golovrški, mag.iur. i Darko Samardžija, mag.iur. iz [adresa].

4. Tužitelj je na ročištu održanom kod ovog suda, 16. siječnja 2026. iskazao da povlači tužbu u dijelu koji se odnosi na II.tuženicu, ali samo na slijedeće tri čestice: nekretnina upisana u z.k. ul. br. prije 28 k. o. [katastarska općina], a sada 929 k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], a iz razloga što je nakon podnošenja tužbe II.tužena LR ove tri čestice darovala, odnosno prenijela u vlasništvo CR, zbog čega su konačno te tri čestice ispisane iz uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te unesene u novoformirani zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U preostalom dijelu tužbenog zahtjeva ostaje u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva, svih navoda i prijedloga. Međutim, kako su navedene čestice otuđene, iste više nisu upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa je tužitelja trebalo odbiti s dijelom tužbenog zahtjeva u odnosu na I.tuženu ČR jer nitko ne može prenijeti više prava nego što ga ima, odnosno u ovom slučaju dosjelošću steći više nego što mu pripada po upisu u zemljišnim knjigama.

5. U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik tuženika istakao je da mu nisu poznati navodi i okolnosti iz tužbe, protivio se tužbenom zahtjevu te se suglasio da se provedu dokazi iz tužbe.

6. Na istom ročištu II. tužena je izjavila da priznaje tužbu i tužbeni zahtjev pa je odnosu na istu sud donio presudu na temelju priznanja.

7. Tijekom postupka sud je, u smislu odredbe članka 220. stavka 2. ZPP-a proveo dokaze uvidom u izvadak iz zemljišne knjige i to zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u kopije izvoda iz katastarskog plana za predmetne nekretnine, te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka DR, KR i SR, II. tužene kao i samog tužitelja.

8. Ocjenom provedenih dokaza svakog zasebno te svih zajedno u uzajamnoj i logičnoj vezi u smislu odredbe čl.8.ZPP-a ovaj sud je našao za utvrđenim da je tužbeni zahtjev tužitelja u pretežnom dijelu osnovan, dok je u dijelu koji se odnosi na ispisane čestice neosnovan jer one više ne egzistiraju u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], već su darovane od strane II.tužene i za iste je formiran novi zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

9. Prvenstveno je potrebno istaći da dosjelost, kao institut koji pretvara faktičnu vlast u pravnu, djeluje stabilizirajuće na socijalne odnose koji već dulje vrijeme postoje. Posjedovanjem stvari kroz zakonom propisano razdoblje, dosjelost legalizira postojeće stanje. Institut dosjelosti u pravu vezan je uz potrebu da se određena faktična stanja, faktična vlast nakon izvjesnog vremena uskladi s pravom, pretvori u subjektivno pravo. To nalaže kako načelo pravičnosti tako i načelo sigurnosti u pravnom prometu jer treba omogućiti onome tko je neku stvar ili pravo stekao u posjed na način koji zaslužuje zaštitu, da nakon proteka određenog vremena postane i pravno nositeljem stečenog prava.

10. Nastavno, odredbom članak 159. i članak 160. stavak 1.i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,143/12, 152/14, 81/15 ,94/17 – dalje: ZV) zakonodavac izrijekom određuje pod kojim uvjetima i pretpostavkama određeno faktično stanje postoje i pravno.

11. U ocjeni činjeničnog osnova stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pored činjenice da je posjed neke osobe nad nekretninom neprekidno trajao zakonom određeno vrijeme, uz okolnosti i sposobnosti subjekta za stjecanje, te da je stvar sposobna biti objektom stjecanja, od odlučnog značaja su i okolnosti da stjecatelj ima samostalni posjed stvari te da mu taj posjed ima onu kakvoću koja se traži za dosjelost.

12. Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova.

13. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme.

Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičku vlast ne izvršava time ničiju tuđu, „višu“, posrednu vlast (vlasnički posjed).

Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava sa istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

Dužina vremena dosjedanja ovisi o kakvoći posjeda i osobi čija se stvar dosjeda. S obzirom na kakvoću posjeda razlikujemo redovitu i izvanrednu dosjelost. Redovitom dosjelošću stječe se vlasništvo stvari na temelju samostalnog, kvalificiranog posjeda izvršavanog neprekidno kroz zakonom propisano vrijeme. Kvalificirani je posjed koji je istovremeno zakonit, istinit i pošten. Vrijeme dosjelosti može biti redovito i izvanredno, ovisno o tome čija se stvar dosjeda.

Da bi se mogla uzeti u obzir dosjelost prava vlasništva nekretnina dugotrajnim posjedom, ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, ali treba utvrditi vlasnički posjed tj. miran posjed s uočljivom voljom držati stvar kao svoju i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost. Ako za dosjelost nije već dovoljno vrijeme njegova vlasničkog posjeda, uračunat će se posjedniku i vrijeme takvog posjedovanja njegovog prednika (pri čemu treba utvrditi je li posjednik njegov slijednik).

Inače, pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure), čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Naime, dosjelost nije samo pravna osnova stjecanja koja bi imala nastupiti tek nekim aktom stjecanja, nego do stjecanja dolazi samom činjenicom da je nastupila dosjelost.

Rok dosjelosti počinje teći onog dana kada posjednik stekne posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. Dosjedavateljev samostalni posjed stvari, sa svom pozitivnim kvalitetama, treba trajati neprekidno kroz cijelo propisano vrijeme. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida posjedovanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod pravnog slijednika dotadašnjeg posjednika, dakle kod njegovog univerzalnog ili singuralnog slijednika (sukcesora).

Međutim, ako netko stekne nekretninu putem dospjelosti postaje njezin vlasnik bez obzira što nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik, a i bez obzira što je prijašnji vlasnik ostao upisan kao da je on i nadalje vlasnik nekretnine premda to više nije. Novi vlasnik, dakle onaj tko je vlasništvo nekretnine stekao dosjelošću, ima pravo ishoditi upis svog prava u zemljišnoj knjizi, što implicira brisanje upisa dotadašnjeg prava vlasništva. Ako se on tim pravom ne posluži, nije zbog toga manji vlasnik.

14. U navedenom postupku je dakle bilo potrebno utvrditi je li tužitelj bio u samostalnom posjedu predmetnih nekretnina i od kada, je li i danas u posjedu istih, te ukoliko je isključivi i samostalni posjednik, radi li se u tom slučaju o poštenom posjedu, je li nekretnina sposobna biti objektom vlasništva.

15. Nesporno je da je I.tužena upisana suvlasnica u 3/6 dijela, a II.tužena kao suvlasnica u 2/6 dijela nekretnina, osim nekretnina upisanih u zk.ul.br. prije 28 k. o. [katastarska općina], a sada 929 k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], a iz razloga što je nakon podnošenja tužbe II.tužena LR ove tri čestice darovala, odnosno prenijela u vlasništvo CR, zbog čega su konačno te tri čestice ispisane iz uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i tužitelj više nije u posjedu istih.

15.1. Sporno je između stranaka je li tužitelj u posjedu ostalih predmetnih nekretnina u odnosu na I. tuženu, ali ne i na II. tuženu koja je priznala tužbu i tužbeni zahtjev, trajanje posjeda i njegova kvaliteta, te mogućnost stjecanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini obzirom na postojeće upise.

16. O tome da su predmetne nekretnine u samostalnom i nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih prednika preko 80 godina potvrdili su svojim iskazima svjedoci saslušani u ovome postupku.

16.1. Iz iskaza svjedoka DR proizlazi da mu nije poznata ČR (I.tužena) niti je ikada čuo za nju. Zna da tužitelj živi u kući od kad je rođen te obrađuje i održava nekretnine koje su predmetom ovog postupka. Nekretnine prije tužitelja koristio je otac tužitelja. Kada ga se pita o kojem se broju godina otprilike radi kako koristi nekretnine otac tužitelja i tužitelj, svjedok iskazuje od kada je on rođen, znači četrdesetak godina. Nikada nije čuo da bi ocu tužitelja netko osporavao da koristi nekretnine i rekao da je to njegovo. Tužitelj koristi te nekretnine, a prije ih je koristio njegov otac, na način da ovisi o svakoj poljoprivrednoj kulturi pa tako navodi da održava šumu, a što se tiče poljoprivrednog zemljišta da zasijava kulture, kosi travu i održava vinograd. Pokojni otac tužitelja zvao se je ĐR.

16.2. Iz iskaza svjedoka KR proizlazi da mu nije poznata ČR (I.tužena) niti je ikada čuo za nju. Iskazuje da je tužitelj u posjedu nekretnina koje su predmetom ovog postupka od njegovih malih nogu da su Pernarovi radili na tim nekretninama, konkretno da misli na tužitelja, misli na II.tuženu i njezinog supruga kao i na oca tužitelja i njegovu suprugu, znači od prije 60 i nešto godina koliko se svjedok sjeća. Svjedoku se pokazuju izvodi iz katastarskog plana te svjedok iskazuje da su on i tužitelj te II.tužena LR susjedi i da pokazuje na katastarskom planu 33/1, a što bi bila kuća tužitelja i 2.tužene. Kroz 60 i nešto godina, a koliko je svjedoku poznato, nije se nikada nitko pojavio u ime ČR i rekao da čestice koje uživaju tužitelj i II.tužena pripadaju ČR ili nekome drugome. Iskazuje da bi na terenu mogao otprilike pokazati gdje se nalaze čestice iz z.k. uložaka, odnosno nekretnina koje su predmetom ovog postupka. Iskazuje da je tužitelj imao vinograd, nešto travnjaka, nešto oranica jedno dvije-tri na kojima su se zasijavale različite kulture, ima šuma te kuća u kojoj stanuje tužitelj sa svojom majkom.

16.3 Iz iskaza svjedokinje SR, majke tužitelja, proizlazi da se I.tužena pojavila zabilježena kao vlasnica kada su uvodili struju u kuću, a do prije nije nikada niti čula za nju. Ne zna koliko bi godina mogla imati I.tužena. Iskazuje da se nitko nikada nije pojavio u selu izjavljujući da je nasljednik ČR, kupac ili daroprimatelj te da polaže pravo na njezin suvlasnički dio. Iskazuje da je tužitelj u posjedu suvlasničkog dijela ČR već par godina, a prije njega je te nekretnine održavao njegov otac, djed, te je i ona sama sudjelovala u održavanju tih nekretnina te da se radi o oranicama, šumi, vinogradu, kući. Na kopiji katastarskog plana pokazuje da joj je susjed KR te pokazuje gdje se nalazi kčbr. [katastarska čestica], a što je u naravi kuća. O kojem broju godina bi se moglo reći da su koristili nekretnine od svjedokinje sin, suprug, njegov otac, svjedokinja iskazuje da je ona u braku sa suprugom bila 19 godina, a s obzirom da je suprug poginuo da bi sad bilo 29 godina, a što se tiče oca supruga da joj je isti pričao da je otac obrađivao predmetne nekretnine godinama, odnosno desetljećima, a isto tako je pokojni suprug pričao i da je pradjed tužitelja održavao te nekretnine.

17. Sud je u ovom postupku saslušao i tužitelja koji je izjavio da nije čuo za ČR, da nitko u obitelji nije pričao o 1.tuženoj niti ju je spominjao. U posjed nekretnina koje su predmetom ovog postupka ušao nakon smrti oca koji je obrađivao navedene nekretnine od mladih dana do svoje smrti, a preminuo je u 38 godini trebao je ući u 39. Po pričama zna da je prije oca nekretninu u posjedu držao djed i pradjed, ali se djeda ne sjeća jer je preminuo 2021. a tužitelj je rođen 2004. godine. Iskazuje da je pradjed je sagradio kuću, pradjed i djed kupovali su zemlju te su polako radili na njoj, a pri tome misli na oranice, livade, voćnjake, vinograde, šumu. Upitan o vremenskom periodu kako su otac, djed, pradjed obrađivali zemlju, tužitelj izjavljuje oko 100 godina. Na izvacima iz katastarskog plana tužitelj pokazuje kčbr. [katastarska čestica] i iskazuje da zna gdje se nalaze čestice koje on obrađuje. Nije mu poznato da je netko njemu, njegovom ocu ili djedu osporavao pravo korištenja navedenih nekretnina.

18. Sud je saslušao II. tuženu LR koja iskazuje da nikada nije čula za I.tuženu ČR, mada su se provodile ostavine iza pokojnog svekra i svekrve ali da se ime ČR nije uopće pojavljivalo. Nitko u obitelji nije pričao o 1.tuženoj niti ju je spominjao. Izjavljuje da je tužitelj ušao u posjed nekretnina koje su predmetom ovog postupka nakon smrti oca koji je obrađivao navedene nekretnine od mladih dana do svoje smrti, a preminuo je u 38. Prije pokojnog oca tužitelja predmetne nekretnine obrađivao je njegov djed, moj suprug i ja, a prije njih njezin svekar i svekrva. Iskazuje da su obrađivali oranice, livade, šumu, vinograd kao i o kući. Iskazuje da se iz kuće na kbr. 28 preselila nakon smrti majke u njezinu kuću na kbr. 137. Osim tužitelja u toj kući stanuje OR, njegova majka SR i sestra Č. Tužitelj i njegova majka obrađuju nekretnine koje su predmetom ovog postupka. Upitana o kakvom se vremenskom periodu radi od kako su tužiteljev otac, djed, pradjed obrađivali zemlju, II.tužena izjavljuje oko 80 godina. II.tuženoj se pokazuju izvaci iz katastarskog plana pa ju se moli da sudu pokaže otprilike gdje se nalazi čestica kčbr. [katastarska čestica], II.tužena pokazuje kao i ranije saslušani svjedoci i tužitelj, a II.tužena iskazuje kako bi na terenu znala pokazati gdje se nalaze ostale čestice koje su sad u posjedu tužitelja. Nije joj poznato da je netko njoj, tužitelju i njegovom ocu ili djedu osporavao pravo korištenja navedenih nekretnina. Na pitanje da li osporava ili priznaje tužbu II.tužena izjavljuje da priznaje tužbeni zahtjev pa će se u odnosu na 2.tuženu donijeti presuda

19. Dakle, analizirajući iskaze svjedoka, tužitelja i II.tužene, a koji iskazi su međusobno suglasni i nisu u protivnosti s ispravama koje je tužitelj priložio uz tužbu, utvrđeno je da su tužitelj i njegovi prednici u neprekidnom posjedu predmetnih nekretnina preko 50 godina. Nadalje je utvrđeno, da je posjed tužitelja samostalan i nesmetan kroz cijelo navedeno razdoblje i da da su ove nekretnine danas vlasništvo tužitelja osim nekretnina upisanih u z.k. ul. br. prije 28 k. o. [katastarska općina], a sada 929 k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], a iz razloga što je nakon podnošenja tužbe II.tužena LR ove tri čestice darovala, odnosno prenijela u vlasništvo CR, zbog čega su konačno te tri čestice ispisane iz uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te unesene u novoformirani zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Slijedom navedenog, dosjelošću se ne može steći nešto što ne postoji, a to je jasno vidljivo iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] gdje gore navedene tri čestice ne egzistiraju niti je tužitelj u posjedu istih.

20. Naime, jedna od značajki posjeda i konačno njegovih funkcija je njegova publicitetna funkcija. Svojom vanjskom vidljivošću posjed daje publicitet subjektivnim pravima na stvari, ali svojstvo vanjske vidljivosti ima u pravilu samo neposredni posjed. Publicitetna funkcija posjeda oslanja se na vanjsku vidljivost neposrednoga posjeda, kao i na to da će se od neposrednoga posjednika moći saznati je li mu posjed samostalan ili nesamostalan. Na ovoj se funkciji grade važni pravni učinci kao što su mogućnost da se stekne pravo i od prividnoga vlasnika i zaštita posjednika koji vraća stvar njezinom vlasniku, ako ju je pošteno stekao u svoj posjed.

21. Stoga, prema stanovištu ovoga suda u iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu te polazeći od svih iznesenih okolnosti konkretnog slučaja, a prvenstveno utvrđenja da je tužitelj bio sposoban stjecati nekretnine, da su predmetne nekretnine imale sposobnost stvari da budu u vlasništvu /stvar u prometu/ da je njegov posjed imao određeni kvalitet /savjestan/ odnosno da je bio u uvjerenju da je vlasnik predmetnih nekretnina, dakle kako je utvrđeno da su ispunjene pretpostavke predviđene odredbom člankom 159. i 160. stavak 1. i 2. ZV-a, to je zahtjevu tužitelja u pretežnom dijelu udovoljeno te odlučeno kao u izreci ove presude.

22. U smislu odredbe članka 331. stavka 1. ZPP-a ako tuženik do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev, sud će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev (presuda na temelju priznanja).

23. Obzirom dakle da je II. tužena na ročištu održanom kod ovog suda 16. siječnja 2026. priznala tužbeni zahtjev to je u smislu odredbe čl.331.st.1.ZPP-a, sud bez daljnjeg raspravljanja donio presudu kojom je usvojio zahtjev tužitelja.

24. Stranke trošak nisu tražile pa o troškovima sud nije odlučivao.

U Novoj Gradiški 19. veljače 2026.

Sutkinja

Tanja Marušić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, a podnosi se putem ovoga suda Županijskom sudu u tri istovjetna primjerka.

Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a ili zbog toga što je izjava o priznanju odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.

DNA:

1. Nemanja Nožinić, mag.iur., odvjetnik u OD Nožinić, Tomljanović & Maričević d.o.o., Nova Gradiška – e-komunikacijom

2. Darko Samardžija, mag.iur., odvjetnik u ZOU Igor Golovrški, mag.iur. i Darko Samardžija, mag.iur. iz Nove gradiške – e-komunikacijom

3. LR, [adresa]