REPUBLIKA HRVATSKA Broj: Ppž-1556/2026
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka, kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. AC zbog prekršaja iz članka 22 . st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 123/19, 84/21, 114/22 , 36/24 ), odlučujući o žalbi okr. AC, podnijetoj po braniteljici Marini Gregorić-Blekić, odvjetnici iz Požege, protiv presude Općinskog suda u Požegi broj: Pp - 1574/2024-11 od 12. siječnja 2026., na sjednici vijeća održanoj dana 19. veljače 2026.
r i j e š i o j e :
Prihvaća se žalba okr. AC, prvostupanjska presuda se ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okr. AC proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom uz primjenu instituta ublažavanja iznosu od 300,00 (tristo) eura, u koju kaznu se uračunava vrijeme provedeno u zadržavanju u trajanju od 2 (dva) dana, odnosno kao 79,64 eura novčane kazne,tako da je okrivljenik na ime novčane kazne dužan platiti iznos od 220,36 (dvjesto dvadeset eura i trideset i šest centi) eura zbog djela prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 15,00 ( petnaest ) eura
1.1. Okrivljeniku je temeljem odredbe čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji izrečena zaštitna mjera zabrane uznemiravanja oštećenice, Supruge OC, u trajanju od tri mjeseca, na udaljenosti manjoj od 100 metara.
2. Protiv te presude okr. AC je pravodobno podnio po braniteljici žalbu zbog bitne povrede postupka, povrede materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
3. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
4. Žalba je osnovana.
5. Rješavajući o predmetu u okviru navoda žalbe te ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13 ,110/15, 70/17 , 118/18, 114/22 ) po ocjeni ovog Suda pravilno žalitelj pobija presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja,prigovarajući ocjeni izvedenih dokaza od strane prvostupanjskog suda i sukladno tome preuranjenom zaključku glede prekršajne odgovornosti okr. AC.
6. Prvostupanjski sud je proveo dokazni postupak , te zaključio kako je okr. kriv za djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret, i to temeljem iskaza svjedokinje-žrtve nasilja OC, obrane okrivljenika, provedenog suočenja između okrivljenika i oštećenice i materijalnih dokaza u predmetu spisa. Sud zaključuje kako je ovakvo ponašanje okrivljenika kod žrtve prouzročilo uznemirenost i povredu dostojanstva kod oštećenice.
7. No, međutim, izrekom pobijane presude okrivljeniku se stavlja na teret da je svojim ponašanjem, odnosno verbalnim napadom i upućivanjem pogrdnih riječi prouzročio povredu dostojanstva i uznemirenost kod svoje supruge, bez da je prvostupanjski sud u tom pravcu okolnosno ispitao žrtvu nasilja, koja je potvrdila dinamiku događaja, ali nije ispitana je li takvo ponašanje kod nje izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost.
8. Odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji pa je tako u t.3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Dakle, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedna je od odlučnih činjenica, odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koja čine biće prekršaja. To je prekršaj koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje. Da bi se okrivljenika oglasilo krivim za djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret, potrebno je sa sigurnošću utvrditi da je njegovo ponašanje, kod žrtve ( supruge ) prouzročilo upravo ovakvu posljedicu koja je konstitutivni element bića prekršaja, odnosno da takvo ponašanje imalo takav stupanj intenziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja. Zaključivanje suda kako je opisano ponašanje prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, bez da bi žrtvu na navedeno bila ispitana, nije dokaz koji bi imao potrebnu dokaznu snagu.
9. Nadalje, upozorava se prvostupanjski sud da provedeno suočenje između okrivljenika i oštećenice nije na pravilan način izvedeno, odnosno obrazloženo. Smisao suočenja je kontradiktorno sučeljavanje ispitanika u odnosu na važne činjenice oko kojih se ispitanici ne slažu, a nije smisao u ponovnom ispitivanju. Nadalje,pri suočenju se osim sadržaja iskaza ocjenjuje i držanje tijela, geste, promjene izgleda i slično ( govor tijela ) što je upravo bitno za ocjenu vjerodostojnosti ispitanika. Zbog toga se dovodi u pitanje i suočenje provedeno između okrivljenika i oštećenice, jer način na koje je provedeno, uz izostanak bilo kakve analize istog, ne može dovesti do pravilnog zaključka o vjerodostojnosti ispitanika, a u konačnici i o krivnji žalitelja.
1. Slijedom navedenog,prvostupanjski sud nije dovoljno kritički i savjesno ocijenio provedene dokaze, u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke,zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.
2. U ponovnom suđenju,prvostupanjski sud će,uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, saslušat okrivljenika , svjedokinju koju će okolnosno ispitati , po potrebi i saslušati i mlt. djecu kao svjedoke, te će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza,donijeti novu,zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
U Zagrebu, 19. veljače 2026.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Ivica Ožbolt, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Požegi u 5 otpravka: za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.
