Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

10020 Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-6208/2023-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Đurđević, u upravnom sporu tužitelja OPĆA BOLNICA DR. TOMISLAV BARDEK KOPRIVNICA, Koprivnica, Željka Selingera 1, OIB: 44899993850, zastupanog po opunomoćenici Anji Juršetić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Juršetić & Partneri, Zagreb, Lovinčićeva 3, protiv tuženika Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Zagreb, Miramarska 22, OIB: 69608914212, radi poništenja rješenja, 19. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje točke I. izreke rješenja tuženika Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Klasa: UP/I-910- 04/21-02/35, Ur. broj: 538-05-3-3-1/636-23-9 od 13. listopada 2023.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanom točkom I. izreke rješenja tuženika klasa UP/I-910-04/21-02/35, Ur. broj: 538-05-3-3-1/636-23-9 od 13. listopada 2023. odbijen je dio prigovora korisnika, ovdje tužitelja, podnesenog protiv postupanja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije povodom Odluke u utvrđenoj nepravilnosti (IRR13) KLASA: 910-01/14-01/85, URBROJ: 358-04-21-3274 od 18. siječnja 2021. u dijelu koji se odnosi na točku 2 . i točku 4. te odluke.

Točkom 2. Odluke u postupanju tužitelja utvrđena je vrsta nepravilnosti br. 14. Pravila o financijskim korekcijama v.6.0. koja su pripremljena u skladu s Odlukom Europske komisije C(2019) 3452 od 14. svibnja 2019. o utvrđivanju smjernica za određivanje financijskih ispravaka koje se u slučaju nepoštivanja primjenjivih pravila o javnoj nabavi primjenjuju na izdatke koje u okviru podijeljenog upravljanja financira Unija (dalje u tekstu: Pravila), odnosno povreda pravila: „Upotreba kriterija za isključenje gospodarskog subjekta, kriterija za odabir ponude ili uvjeta za izvršenje ugovora ili tehničkih specifikacija na način koji nije diskriminatoran kako je to navedeno u prethodnoj točki, ali ipak imaju odvraćajući učinak na gospodarske subjekte“, za koju je određena stopa financijskog ispravka od 5%. Utvrđena je nepravilnost: „Bodovanje iskustva gospodarskog subjekta“ za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.

Točkom 4. Odluke u postupanju tužitelja utvrđena je vrsta nepravilnosti br. 19. Pravila, odnosno povreda pravila: „Pregovaranje tijekom postupka ocjenjivanja ponuda uključujući i izmjenu odabrane ponude“, za koju je određena stopa financijskog ispravka od 25% na vrijednost predmetnog ugovora o javnoj nabavi. Utvrđena je nepravilnost: Potencijalno pregovaranje o ponudi vezano za kriterije za odabir ponude.

2. Tužitelj je u tužbi i tijekom spora osporio zakonitost točke I. izreke rješenja tuženika (kojom je odbijen dio podnesenog prigovora) te zahtijeva poništavanje iste u bitnom uz argumentaciju:

- da nadležna tijela nisu imala ovlast pokrenuti novi upravni postupak, već su eventualno mogla pokrenuti obnovu postupka u odnosu na predmetnu nabavu, jer je ocjena zakonitosti predmetne nabave (Usluga izrade idejnog i glavnog projekta „Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica u Općoj bolnici dr. Tomislav Bardek u Koprivnici, ev. br. nabave 34/2017) i postupanja tužitelja već je bila predmetom upravnog postupka provedenom od strane Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije u kojem je donesena konačna Odluka KLASA: 910-01/14- 01/85, URBROJ: 358-04-21-3274 od 18. siječnja 2021. (IRR 02)

- tužitelj ističe prigovor zastare prava na utvrđenje nepravilnosti. Temeljem članka 9.4. Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava određeno je da UT i/ili PT2 mogu provjeravati točnost podataka navedenih u projektnoj prijavi i popratnoj dokumentaciji u bilo kojoj fazi provedbe projekta i tijekom 5 godina nakon završetka projekta. Kako je predmetna nabava završena 2017. godine, a drugostupanjsko tijelo je predmetno pobijanu konačnu odluku donijelo 13. listopada 2023., a koju je tužitelj primio 24. studenog 2023., razvidno je kako je prije donošenja drugostupanjske odluke nastupila zastara prava na provjeru točnosti navedenih u projektnoj dokumentaciji i popratnoj prijavi.

- Vezano za točku 2. Odluke i stav tuženika da kriterij iskustva gospodarskog subjekta nije povezan s predmetom nabave, tužitelj isti osporava i obrazlaže razloge zbog kojih smatra da je poštivao odredbe ZJN i da je navedeni kriterij povezan s predmetom nabave. U bitnom ističe da je ocjenjivanje znanja i iskustva samih stručnjaka koji su angažirani kod ponuditelja samo jedan od načina kojima se doprinosi kvaliteti izvršenja posla, ali zasigurno nije jedini, već tužitelj ima pravo odabrati i druge kriterije koji po njegovom mišljenju mogu doprinijeti kvaliteti izvršenja samog posla. Tužitelj polazi od logične činjenice da ponuditelji koji u kontinuitetu rade na velikim projektima, istovrsnima predmetu nabave, imaju kontinuitet kvalitete i organizacije rada. Naime, u suvremenim uvjetima čestih migracija zaposlenika, naročito inženjera, velik broj izrađenih projekata visoke vrijednosti pokazuje ozbiljnost ponuditelja kao i njegove organizacije rada. Pored navedenog, izrade idejnog i glavnog projekta često se povezuju i sa mogućom (kasnijom) odgovornosti za štetu pa je životno i logično da ponuditelji koji u kontinuitetu rade velike projekte imaju više imovine slijedom čega su oprezniji u svom radu jer znaju da se eventualne štete nastale u njihovom radu mogu naplatiti iz te imovine. Tužitelj je stoga propisao dva dodatna kriterija koja se boduju: broj izrađenih projekata na domaćem i međunarodnom tržištu i broj izrađenih projekata visokogradnje veće od 20.000.000,00 HRK. Kada se pogleda predmet nabave jasno je kako je riječ o kvalitetno osmišljenim kriterijima koji reduciraju ponuditelje koji nemaju adekvatne reference za izvršenje ovako važnog posla, a s druge strane omogućuju kvalitetnu tržišnu utakmici. Slijedom navedenog razvidno je kako tužitelj nije prekršio pravila postupka javne nabave

- Vezano za točku 4. Odluke ističe kako se u konkretnom slučaju ne može govoriti o pregovaranju o ponudi vezano za kriterije za odabir ponude. Naime, Tužitelj je zatražio od svih ponuditelja dostavu dokumenata ili nužnih informacija vezanih za kriterij za odabir ponude koji nisu bili dostavljeni u ponudi. U konkretnom slučaju Tužitelj je postupio sukladno čl. 293. Zakona o javnoj nabavi te je od svih ponuditelja, poštujući načelo jednakog tretmana i transparentnosti, zahtijevao dostavu nužne dokumentacije, a na što je bio u cijelosti i obvezan. Ističe da je poziv za dopunu ponude poslan na sve ponuditelje te da na odluku o odabiru nije bilo žalbe

- vezano za točku 4. ističe da nije obrazloženo zašto je primijenjena maksimalna financijska korekcija od 25%, jer u konkretnom slučaju postoji niz olakotnih okolnosti (npr. da nije bilo žalbi u predmetnom postupku javne nabave, da je tužitelj podnio zahtjev za dopunu informacija/dostavu dokumentacije svim ponuditeljima).

- Tužitelj navodi da Sud EU u predmetu C-406/14 iznosi stajalište kako je riječ o nepravilnosti “ako se ne može isključiti da je ta povreda utjecala na proračun predmetnih fondova” i kako se visina financijske korekcije određuje u svakom pojedinom slučaju uzimajući u obzir sve konkretne okolnosti relevantne s obzirom na kriterije iz prvog podstavka stavka 2. članka 98. Uredbe, odnosno prirodu utvrđene nepravilnosti, njezinu težinu i financijski gubitak uključenih fondova. Također se poziva na presudu Suda Europske unije C-408/16 u kojoj je zauzet stav da nema nepravilnosti u slučaju kada se može isključiti da je povreda utjecala na proračun Unije, pri čemu naglašava kako odluka o tome je li neka povreda utjecala na proračun Unije pripada upravo Sudu. Javnopravna tijela uopće nisu obrazložila iz kojeg razloga smatraju da opisano kršenje odredaba ZJN-a (kada bi isto i postojalo) predstavlja „nepravilnost“ u smislu članka 2. točke 36. Uredbe (EU) 1303/2013, odnosno da „nepravilnost“ postoji samo onda kada se radi o takvom kršenju prava koje šteti ili bi moglo naštetiti proračunu Unije, tako da optereti proračun Unije neopravdanim izdatkom. Pri tome tužitelj ne tvrdi da tuženik mora dokazati konkretnu štetu koja je nastala zbog navodnog kršenja prava Unije od strane tužitelja, ali svakako ističe da postoji obveza tuženika da mora obrazložiti na koji način je kršenje prava Unije u konkretnom slučaju moglo dovesti do štete za proračun Europske Unije, što tuženik nije učinio. Ističe da, čak i da je bilo propusta u postupku nabave, jasno je kako isti nije mogao utjecati na proračun Europske Unije s obzirom da je izabrana jeftinija ponuda društva Ekološki centar d.o.o. (iznos ponude: 277.777,78 kuna PDV uključen), a ne (skuplja) ponuda zajednice ponuditelja Jurcon project d.o.o. i GRID d.o.o. (iznos ponude 303.750,00 kuna).

Tužitelj zahtijeva poništavanje rješenja tuženika.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom spora osporio tužbu i tužbeni zahtjev te je u cijelosti ostao kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.

Vezano za navode tužitelja da nije obrazloženo zbog čega se smatra da se radi o nepravilnosti u smislu Uredbe, ističe da iz sudske prakse jasno proizlazi kako se ne mora dokazivati postojanje točno određene financijske posljedice nepravilnosti, odnosno da je dovoljno da se ne može isključiti mogućnost da je ta povreda utjecala na proračun Fonda. Tuženik ističe kako iz sadržaja definicije nepravilnosti ne proizlazi isključivo zahtjev za nastankom iznosom točno određenog financijskog učinka na proračun Unije, nego da je sadržajem definicije nepravilnosti obuhvaćena, kako stvarna šteta, tako i potencijalna šteta u situacijama kada nije moguće količinski točno odrediti financijske posljedice za određeni ugovor o nabavi. Nadalje se ističe kako se predmet nepravilnosti ne očituje u direktnom utjecaju na proračun Europske Unije, već u činjenici da je nepravilnost mogla imati utjecaja na sam proračun. Dakle, budući se u konkretnom slučaju ne može isključiti mogućnost da je pogrešno postupanje tužitelja u provođenju otvorenog postupka javne nabave utjecalo na Proračun Fonda, u postupku provjere pravilno je utvrđena nepravilnost koja se tužitelju stavlja na teret.

4. Sud je održao usmenu i javnu raspravu, čime je strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje ZUS).

5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja sud je pročitao u sudski spis i spis tuženika.

6. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

7. Između stranaka je sporno:

- da li je prvostupanjsko pravo imalo pravo provesti kontrolu nepravilnosti s obzirom na to da je jedan takav postupak već proveden za istu javnu nabavu

- da li je nastupila zastara prava prvostupanjskog tijela na kontrolu nepravilnosti za konkretnu javnu nabavu

- da li opisana postupanja tužitelja koja su utvrđena kao „nepravilnosti“ predstavljaju povredu odredaba ZJN

- ukoliko predstavlja, da li su te povrede takvog karaktera da ih se može smatrati „nepravilnostima“ u smislu članka 2. točke 36. Uredbe (EU) 1303/2013 (dakle, da li se radi o takvom kršenju prava koje šteti ili bi moglo naštetiti proračunu Unije, tako da optereti proračun Unije neopravdanim izdatkom).

8. Uredba Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (dalje u tekstu: Uredba) u članku 2. točka 36. definira „nepravilnost” kao svako kršenje prava Unije ili nacionalnog prava u vezi s njegovom primjenom koje proizlazi iz djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu ESI fondova koje šteti, ili bi moglo naštetiti proračunu Unije, tako da optereti proračun Unije neopravdanim izdatkom.

Člankom 283. ZJN2016 propisano je daje kriterij za odabir ponude u postupcima javne nabave ekonomski najpovoljnija ponuda.

Člankom 284. stavak 1. i 2. ZJN2016 određeno je: (1) Ekonomski najpovoljnija ponuda utvrđuje se na temelju cijene ili troška, primjenom pristupa isplativosti, kao što je trošak životnog vijeka, u skladu s pododjeljkom 2. ovoga odjeljka, te može uključivati najbolji omjer između cijene i kvalitete, koji se ocjenjuje na temelju kriterija, uključujući kvalitativne, okolišne ili društvene značajke, povezanih s predmetom nabave.

Člankom 285. ZJN2016 propisano je: Kriteriji za odabir ponude ne smiju biti diskriminirajući, moraju biti povezani s predmetom nabave te moraju omogućiti učinkovito nadmetanje. Smatra se da su kriteriji za odabir ponude povezani s predmetom nabave ako se odnose na radove, robu ili usluge koji će se pružali u okviru tog ugovora u bilo kojem pogledu i u bilo kojoj fazi njihova životnog vijeka, uključujući čimbenike obuhvaćene u: određenom postupku proizvodnje, izvedbe ili trgovine tim radovima, robom ili uslugama, ili određenom postupku za drugu fazu njihova životnog vijeka, i onda kada takvi čimbenici nisu dio njihova materijalnog sadržaja.

Člankom 284. stavak 2. točka 2. ZJN2016 propisano je da se u okviru ekonomski najpovoljnije ponude boduje, između ostalog, iskustvo osoblja angažiranog na izvršenju određenog ugovora, ako kvaliteta angažiranog osoblja može značajno utjecati na razinu uspješnosti izvršenja ugovora,

Člankom 293. ZJN2016 propisano je da, ako su informacije ili dokumentacija koje je trebao dostaviti gospodarski subjekt nepotpuni ili pogrešni ili se takvima čine ili ako nedostaju određeni dokumenti, javni naručitelj može, poštujući načela jednakog tretmana i transparentnosti, zahtijevati od dotičnih gospodarskih subjekata da dopune, razjasne, upotpune ili dostave nužne informacije ili dokumentaciju u primjerenom roku ne kraćem od pet dana. Postupanje sukladno stavku 1. ovoga članka ne smije dovesti do pregovaranja u vezi s kriterijem za odabir ponude ili ponuđenim predmetom nabave.

9. U osporenom rješenju je u odnosu točku 2. Odluke i nepravilnost broj 14. obrazloženo da bodovanje stručnog iskustva gospodarskog subjekta u vidu broja izrađenih projekata na domaćem i međunarodnom tržištu te broja izrađenih projekata visokogradnje veće od 20.000.000,00 HRK ne doprinosi kvaliteti izvršenja samog posla jer na kvalitetu izvršenja ovog posla utječe iskustvo i znanje samih stručnjaka odnosno osoblja koje će biti angažirano u izvršenju usluga izrade glavnog i idejnog projekta dok se sposobnost ponuditelja procjenjuje u okviru sposobnosti gospodarskog subjekta. Ispravno stoga navodi SAFU u svojoj Odluci da se kvalifikacije određenog gospodarskog subjekta mogu isključivo provjeravati u okviru kriterija za odabir gospodarskog subjekta (uvjeta sposobnosti) odnosno javni naručitelj u postupku javne nabave ocjenjuje sposobnost gospodarskog subjekta pa ukoliko se isti ocijeni sposobnim, na temelju propisanih kriterija za odabir ponude dodjeljuje bodove kako bi izabrao ekonomski najpovoljniju ponudu. SAFU u Odluci ispravno zaključuje da kvaliteta izvršenja ugovora može u značajnoj mjeri ovisiti o profesionalnoj vrijednosti osoba zaduženih za izvršenje, a koju čine njihovo profesionalno iskustvo i obrazovanje jer sposobnosti i iskustvo stručnjaka su odlučujući za ocjenu profesionalne kvalitete ponuditelja, a ta kvaliteta može biti bitna karakteristika ponude i povezana s predmetom ugovora. Stručno osoblje koje određeni gospodarski subjekt predlaže u postupku javne nabave, posebice ukoliko se radi o uslugama koje naručitelj nabavlja, je sredstvo izvršenja tog ugovora, odnosno predmeta nabave, dakle usko vezano uz sam predmet nabave te se ocjenom specifičnog iskustva i stručnosti predloženog osoblja ne ocjenjuje sposobnost ponuditelja nego kvaliteta ponuđenog sredstva za izvršenje ugovora. Zaključuje se da kroz različita vremenska razdoblja može doći do promjene stručnjaka kojima gospodarski subjekt raspolaže, a između kojih mogu postojati velike razlike u stručnom znanju i iskustvu. Dodjeljivanje bodova gospodarskom subjektu temeljem iskustva stručnjaka koji neće sudjelovati pri izvršenju predmeta nabave nije povezano sa samim predmetom nabave stoga takve reference ne mogu biti dijelom kriterija ekonomski najpovoljnije ponude jer nisu relevantne za izvršenje ugovora o nabavi te ne doprinose kvaliteti ponude. Vezano za utjecaj ove nepravilnosti na proračun Unije obrazloženo je da se propisivanjem spornog kriterija utječe na to koji će ponuditelj u konačnici biti ocijenjen kao ekonomski najpovoljniji te je iz tog razloga navedeno mogao potencijalno imati odvraćajući učinak na one gospodarske subjekte koji ga ne bi ispunili.

U odnosu točku 2. Odluke i nepravilnost broj 19. obrazloženo je da je tužitelj točkom 4.1. DoN-a propisao obavezne dijelove elektroničke ponude, odnosno obvezan sadržaj ponude u koji ne ulaze kriteriji za ocjenu ponude, jer u obvezan sadržaj ponude ulaze dokumenti bez kojih ponuda nije prihvatljiva, odnosno bez kojih bi javni naručitelj istu bio dužan odbiti, dok dokazi kriterija za odabir ponude nisu obvezan sadržaj ponude jer je ponuda koja ne sadrži navedene i dalje prihvatljiva, ali gospodarski subjekt koji nije traženo dostavio u ponudi neće ostvariti dodatne bodove temeljem kriterija za odabir ponude. Uvidom u zaprimljene ponude i naknadno traženu dokumentaciju utvrđeno je da bi bez korištenja instituta upotpunjavanja i pojašnjenja ponude iz članka 293. ZJN2016. ponuditelji ostvarili drugačije bodove od ostvarenih, odnosno da je tužitelj prije korištenja instituta upotpunjavanja i pojašnjenja ponuda iz članka 293. ZJN2016, a temeljem citirane točke 4.1. DoN-a bio obvezan temeljem ostvarenih bodova odabrati kao ekonomski najpovoljnijeg ponuditelja Zajednicu ponuditelja Juracon projekt d.o.o. i Grid d.o.o. Utvrđeno je da je tužitelj od gospodarskih subjekata koji su dostavili ponude zatražio upotpunjavanje ponuda vezano za kriterije za odabir ponude što je dovelo do pregovaranja o kriterijima za odabir ponude, suprotno čl. 293. st. 2. ZJN2016. Iako je Korisnik uputio zahtjeve za dopunom ponuda svim gospodarskim subjektima koji su podnijeli ponude, preostala dva ponuditelja su u svojim ponudama već dostaviti dokaze temeljem kojih bi djelomično ostvarili bodove po traženim kriterijima. Slijedom navedenog postupanje Korisnika rezultiralo je promjenom bodovanja ponuda te odabirom ponude gospodarskog subjekta čija ponuda inače ne bi bila ocijenjena kao ekonomski najpovoljnijom ponudom, odnosno u predmetnom postupku nabave bez upotpunjavanja ponuda vezano za kriterij za odabir ponude odabrani ponuditelj ne bi bio Ekološki Centar d.o.o. (jeftinija ponuda), već bi odabrani ponuditelj prema ostvarenom broju bodova bila Zajednica ponuditelja JURCON projekt d.o.o. i GRID d.o.o. (skuplja ponuda).

Vezano za primjenjenu stopu ispravka navedeno je da, sukladno Pravilima, kada se u jednom postupku javne nabave otkriju brojne nepravilnosti, stope ispravaka nisu kumulativne te se u tom slučaju najozbiljnija nepravilnost uzima kao pokazatelj za donošenje odluke o stopi financijskog ispravka, pa je Odlukom određena jedinstvena stopa ispravka u iznosu od 25% prihvatljive vrijednosti ugovorenog iznosa za nabavu. Kako je za predmetnu nabavu već donesena Odluka o nepravilnosti IRR02 kojom je određena stopa financijskog ispravka od 10%, odnosno u iznosu od 27.777,78 HRK s PDV-om što je ujedno i iznos bespovratnih sredstava iz ispravka, ista apsorbira dio financijskog ispravka određenog ovom Odlukom o nepravilnosti IRR13 te je određen dodatni financijski ispravak u vrijednosti razlike od 10% do 25% prihvatljive vrijednosti ugovorenog iznosa predmetne nabave, odnosno u iznosu bespovratnih sredstava od 41.666,67 HRK s PDV-om.

10. Sud prihvaća obrazloženje tuženika izneseno u osporenom rješenju i tijekom ovog spora.

10.1. Vezano za ovlast za pokretanje novog upravnog postupka tuženik pravilno i osnovano ističe da je odlučivanje o nepravilnosti regulirano pravilima Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava te se u tom trenutku još uvijek uopće ne radi o upravnom postupanju koje bi bilo regulirano odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09 i 110/21, dalje u tekstu: ZUP), pa nadležno tijelo za utvrđivanje nepravilnosti, SAFU nije bilo u mogućnosti primijeniti pravila ZUP-a o obnovi upravnog postupka na koja se upućuje u tužbi. Nadalje sastavni dio Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava je, između ostalog, Prilog 1.2. Opći uvjeti koji se primjenjuje na projekte financirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014. -2020. kojim je u članku 18. stavku 7. propisano da u slučaju pogrešaka, nepravilnosti i prijevara utvrđenih u Korisnikovu postupanju/ovdje Tužitelj, Korisnik/ovdje Tužitelj pristaje da mu Posredničko tijelo razine 2 odredi financijske korekcije ili, ako je primjenjivo, ekstrapolirane financijske korekcije, primjenjujući pri tome propise, upute i smjernice Europske komisije koje se u pogledu utvrđivanja financijskih korekcija primjenjuju na države članice Europske unije ili nacionalne akte kojima se uređuje navedeno područje. Člankom 9.4. Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava određeno da UT i/ili PT2 mogu provjeravati točnost podataka navedenih u projektnoj prijavi i popratnoj dokumentaciji u bilo kojoj fazi provedbe projekta i tijekom 5 godina nakon završetka provedbe projekta. Iz gore citiranih odredbi jasno proizlazi pravo UT i/ili PT2 na provjeru projekta, projektne prijave i cjelokupne dokumentacije u sklopu provedbe projekta, dakle i na postupke nabave koji su predviđeni Projektnim planom nabave, i to u bilo kojoj fazi provedbe projekta i tijekom 5 godina nakon završetka provedbe projekta, bez ograničenja na broj provjera po pojedinom postupku nabave, stoga je navod tužitelja iz točke I. tužbe neosnovan.

10.2. U pogledu prigovora zastare prava na utvrđenje predmetne nepravilnosti, a temeljem članka 9.4. Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, ističe se daje isti neosnovan. Naime, Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava zaključen je 24. kolovoza 2017. U članku 2. točka 2.2. Posebnih uvjeta Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava navedeno je razdoblje provedbe Projekta iz članka 9.1. Općih uvjeta, od 28 mjeseci odnosno od 01.02.2017. do 01.06.2019. Dana 1. listopada 2018. zaključenje Dodatak br.l Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, kojim je između ostalog izmijenjeno razdoblje provedbe projekta iz gore citirane točke 2.2. i to na način daje određeno daje razdoblje provedbe Projekta iz članka 9.1. Općih uvjeta od 36 mjeseci odnosno od 01.02.2017. do 01.02.2020. Nadalje, 6. ožujka 2020. Korisnik / ovdje Tužitelj potpisao je Dodatak br. 2 Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, kojim je između ostalog izmijenjeno razdoblje provedbe projekta iz gore citirane točke 2.2. i to na način da je određeno da je razdoblje provedbe Projekta iz članka 9.1. Općih uvjeta 39 mjeseci odnosno od 01.02.2017. do 01.05.2020. Člankom 9.4. Posebnih uvjeta Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava određeno je da UT i/ili PT2 mogu provjeravati točnost podataka navedenih u projektnoj prijavi i popratnoj dokumentaciji u bilo kojoj fazi provedbe projekta i tijekom 5 godina nakon završetka provedbe projekta. Kako je Projekt završio 1. svibnja 2020., pravo na provjeru UT i/ili PT2 temeljem članka 9.4. ima do 1. svibnja 2025. godine, iz čega se nesporno zaključuje da za utvrđivanje nepravilnosti od strane PT2 nije nastupila zastara.

10.3. Vezano za utvrđenu nepravilnost broj 14. Pravila, sud prihvaća obrazloženje tuženika te smatra da je Tužitelj na ovaj način postupio suprotno članku 284. i članku 285. ZJN-a, obzirom da iskustvo gospodarskog subjekta nije relevantan kriterij koji doprinosi kvaliteti ponude, već ista ovisi o kvalifikacijama i iskustvu stručnjaka koji će izvršavati predmet nabave, a kako je to obrazložio tuženik u rješenju i odgovoru na tužbu. Ovakvo stajalište izraženo je također i u presudi Europskog suda Lianakis i dr. (C 532/06, EU:C:2008:40), stoga je prema stavu suda nedvojbeno počinjena povreda pravila postupka javne nabave jer je Tužitelj propisao bodovanje iskustva gospodarskog subjekta u okviru kriterija ekonomski najpovoljnije ponude.

10.4. Sud prihvaća i obrazloženje tuženika da je povredom pravila postupka javne nabave (čl. 284. i 285. ZJN), došlo do potencijalno štetnog učinka na proračun EU, jer u konkretnom slučaju nije moguće otkloniti štetni učinak postupanja Tužitelja, odnosno nije moguće sa sigurnošću utvrditi da pogrešno raspisan kriterij za ekonomski najpovoljniju ponudu nije imao odvraćajući ili ograničavajući učinak prema potencijalnim ponuditeljima pa se tako ne može niti isključiti mogućnost da je ta povreda pravila postupka javne nabave imala učinak na proračun predmetnog Fonda, što predstavlja nepravilnost u smislu članka 2. točke 7. Uredbe br. 1083/2006. Dakle, štetni učinak na proračun EU-a temelji se na povredi načela tržišnog natjecanja, a što može imati potencijalno štetan učinak na proračun EU-a.

10.5. Sud nadalje prihvaća obrazloženje tuženika vezano za nepravilnost broj 19. Pravila, odnosno na koji je način sporno upotpunjavanje ponuda vezano za ekonomski najpovoljniju ponudu dovelo do pregovaranja. Iako su zahtjevi za dopunom ponude upućeni na sva tri ponuditelja koji su dostavili ponudu, budući su uz ponudu djelomično dostavljeni pojedini dokazi vezano za kriterij za odabir ponude, upotpunjavanje ponuda rezultiralo je promjenom bodovanja, odnosno u predmetnom postupku nabave bez upotpunjavanja ponuda vezano za kriterij za odabir ponude odabrani ponuditelj ne bi bio Ekološki Centar d.o.o., već bi odabrani ponuditelj prema ostvarenom broju bodova bila Zajednica ponuditelja JURCON projekt d.o.o. i GRID d.o.o. Kako se dakle upotpunjavanje ponuda odnosilo na dokumente vezane za kriterij za odabir ponuda, čijim je upotpunjavanjem došlo do promjene u dodjeli bodova, što je rezultiralo izmjenom rangiranja, i izmjenom u odabiru ponude tužitelj je nesumnjivo postupio suprotno odredbi članka 293. stavak 2 ZJN-a, odnosno tužitelj je u konkretnom slučaju pregovarao vezano za kriterij za odabir ponuda.

10.6. Vezano za štetni utjecaj na proračun EU nepravilnosti br. 19. Pravila tužitelj pogrešno zaključuje da se štetan učinak po proračun EU u konkretnom slučaju treba otkloniti zbog činjenice da je, unatoč protuzakonitom postupanju, izabrao iznosom nižu ponudu. Naime, štetan učinak po proračun EU tužitelj pogrešno temelji na procjeni okolnosti u trenutku izabira ponude. Činjenica je da se postupanjem Tužitelja u trenutku odabira ponude ponuditelja koji nije trebao biti izabran, nije mogla isključiti mogućnost da je ta povreda utjecala na proračun EU-a. Sud smatra neosnovanim stav Tužitelja, koji polazi od pretpostavke da ne postoji štetan učinak na Fond ukoliko je odabrana najjeftinija ponuda. Ovakav stav Tužitelja suprotan je i ZJN-u („Narodne novine“ broj: 120/2016) koji je bio na snazi u vrijeme provođenja predmetnog postupka nabave. Kada bi se prihvatila argumentacija Tužitelja koja se temelji na uzročno posljedičnoj vezi pravilnog provođenja postupka javne nabave i postojanja nepravilnosti, dalo bi se zaključiti da, ukoliko je odabrana cjenovno najpovoljnija ponuda, nema povrede proračuna Unije, jer je ponuda najjeftinija i za Uniju dakle najpovoljnija, čime se derogiraju sve ostale zakonske odredbe, odnosno uvjeti i zahtjevi iz dokumentacije o nabavi. Tuženik ističe da ZJN jasno propisuje koje minimalne uvjete i zahtjeve naručitelji moraju postaviti u određenom postupku nabave i propisati ih u svojoj dokumentaciji o nabavi, te ujedno propisuje da se ponude pregledavaju sukladno uvjetima i zahtjevima iz objavljene dokumentacije o nabavi (članak 290. stavak 1. ZJN-a). Ukoliko se prihvati stav tužitelja da je dovoljno odabrati najjeftiniju ponudu, te da je time ostvaren interes za proračun EU, ne bi bilo potrebno u dokumentaciji o nabavi postavljati uvjete sposobnosti, niti dodatne zahtjeve prema ponuditeljima niti odabirati ekonomski najpovoljniju ponudu. Postupak javne nabave je sam po sebi strogo formalan postupak pa ne daje mogućnosti tumačenja uvjeta i zahtjeva kao niti dostavljenih dokumenata drukčije nego je navedeno u dokumentaciji o nabavi i upravo ta formalnost postupka doprinosi jednakom tretmanu svih ponuditelja koji sudjeluju u javnoj nabavi. Činjenica da je cijena najniža ne opravdava postupovne nepravilnosti, jer pravila nabave štite načela tržišnog natjecanja, transparentnosti i jednakog tretmana te kršenje istih potencijalno može predstavljati štetu proračunu Unije.

10.7. U odnosu na primijenjenu maksimalnu stopu financijske korekcije od 25%, koja je u osporavanom rješenju paušalno određena, te da je ista trebala biti umanjena temeljem okolnosti konkretnog slučaja, ističe se da je određena nepravilnost br. 19 Pravila, koja se odnosi na pregovaranje tijekom postupka ocjenjivanja ponuda uključujući i izmjenu odabrane ponude, a za koju je određena stopa financijskog ispravka od 25% vrijednosti zaključenog ugovora o javnoj nabavi, bez mogućnosti umanjenja, ovisno o ozbiljnosti nepravilnosti. Pravilima za navedenu nepravilnost nije predviđeno umanjenje stope financijskog ispravka. Stoga se zaključuje da je u odnosu na nepravilnost broj 19. Pravila, budući je ista nesporno utvrđena, određena jedina moguća korekcija, a to je 25%.

10.8. Također točkom 2. Odluke određena je nepravilnost broj 14. Pravila: Upotreba kriterija za isključenje gospodarskog subjekta, kriterija za odabir ponude ili uvjeta za izvršenje ugovora ili tehničkih specifikacija na način koji nije diskriminatoran kako je to navedeno u prethodnoj točki, ali ipak imaju odvraćajući učinak na gospodarske subjekte, za koju je određena stopa financijskog ispravka od 5% na vrijednost predmetnog ugovora o javnoj nabavi. Budući da je Pravilima za predmetnu nepravilnost predviđena financijska korekcija od 25%, uz mogućnost umanjenja na 10% ili 5% ovisno o ozbiljnosti nepravilnosti, upravo je uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja umanjena maksimalno propisana korekcija i to na najmanju razinu od 5%.

11. Na temelju svega navedenog, sud je utvrdio da su javnopravna tijela pravilno utvrdila činjenično stanje te pravilno primijenila materijalno i procesno pravo, radi čega je sud tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a.

12. Sud je odbio zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a, jer je tužitelj izgubio ovaj upravni spor.

Zagreb, 19. veljače 2026.

Sutkinja:

Janja Topol

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Tužitelju

2. Tuženiku

3. U spis