REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] M 5

Poslovni broj: UsI-352/2025-8

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužiteljice MD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Radivoj Mačešić-Biscuoli, odvjetnik u Puli, Ciscuttijeva 8, protiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962, Područnog ureda Rijeka, Ispostava Pazin, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8, radi uklanjanja, 19. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/1205, URBROJ: 443-02-05-12-25-7 od 26. veljače 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/23-02/1205, URBROJ: 443-02-05-12-25-7 od 26. veljače 2025. naređeno je vlasniku, ovdje tužiteljici, uklanjanje nadstrešnice drvene konstrukcije tlocrtnih dimenzija 3,15 x 2,45 m, s jednostrešnim krovištem prekrivenim valovitim azbestno-cementnim pločama; uklanjanje zidane pomoćne građevine nadstrešnice temeljene na betonskoj ploči debljine 15 cm iznad tla, tlocrtnih dimenzija 6,25 x 4,30 m, visine prizemlja, s dvije strane omeđena zidom od blok-opeke i s drvenim dvostrešnim krovištem prekrivenim glinenim crijepom, te uklanjanje ukopanog bazena tlocrtnih dimenzija 6,05 x 4,05 m, dubine 155 cm, sve izgrađeno u [adresa] IA, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja Ližnjan, u roku od 15 (petnaest) dana od dana zaprimanja ovog rješenja. U toč. 2. izreke utvrđeno je da je postavljanjem službenog znaka, dana 28. listopada 2023. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja naselja Ližnjan. Obustava građenja, osim radova koji se izvode radi izvršenja ovog rješenja, na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja. U toč. 3. upozorava se tužiteljica da će se u slučaju nastavka građenja nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, sprečavanje građenja/izvođenja radova provoditi izricanjem novčanih kazni. U toč. 4. izreke upozorena je tužiteljica da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ovdje tužiteljice, ako ne postupi po naredbi iz točke l. izreke rješenja. U toč. 5. izreke upozorena je tužiteljica da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji su izgrađeni nakon obustave građenja, kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ili bi mogli biti opasni za život ljudi, za druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu. U toč. 6. izreke upozorena je tužiteljica ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke ovog rješenja, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih su građevine izgrađene i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. U toč. 7. izreke upozorena je tužiteljica da je obavezna ukloniti stvari iz građevina u roku iz točke 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete.

2. Tužiteljica je protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnijela tužbu kojom pobija zakonitost navedenog rješenja. U tužbi ističe kako bi provođenje rješenja o uklanjanju predmetnih objekata nanijelo nenadoknadivu, odnosno teško popravljivu štetu, budući da bi rušenjem investitor trajno izgubio pravo na ozakonjenje i mogućnost urbanizacije. Općina Ližnjan nužno će morati provesti urbanu obnovu i sanaciju područja zahvaćenog nezakonitom gradnjom te donijeti nove prostorne planove sukladno stvarnom stanju na terenu, uključujući i katastarske čestice koje nisu bile obuhvaćene legalizacijom ili za iste nije niti podnesen zahtjev, u slučajevima kada se iste nalaze unutar čestica za koje je izdano rješenje o zadržavanju u prostoru. Predmetne nekretnine u k. o. [katastarska općina] (k. č. br. [katastarska čestica] [adresa] – dvorište 1670 m2, gospodarsko dvorište 1338 m2, pašnjak 2636 m2 i kuća, [adresa] m2, gospodarska zgrada, [adresa] m2, objekti na k. č. br. [katastarska čestica] – gospodarska zgrada, [adresa], dvorište, k. č. br. [katastarska čestica] oranica i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak), ukupne površine 9.325 m2, čine jednu nerazdvojnu stambeno-poslovnu cjelinu koja u naravi funkcionira s pripadajućom javnom infrastrukturom. Predmetne nekretnine su i djelomično ozakonjene i nalaze se u okruženju nekretnina koje su već ozakonjene ili su u postupku ozakonjenja, pri čemu njihovo ozakonjenje ne ugrožava nikakav objektivni javni niti privatni interes. Predmetne nekretnine predstavljaju tužiteljičin jedini dom i jedini izvor egzistencije, kao samohrane majke, kao i njezinog tridesetogodišnjeg sina koji boluje od teškog psihičkog poremećaja ličnosti, te na istoj adresi imaju prijavljeno prebivalište. Na predmetnom imanju tužiteljica je registrirala obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG), u sklopu kojeg se bavi proizvodnjom, preradom i prodajom vlastitih proizvoda te pružanjem ugostiteljskih i turističkih usluga, uključujući kategorizirane kuće za odmor. Naloženim uklanjanjem objekata povrijedilo bi se pravo na dom zajamčeno čl. 34. Ustava Republike Hrvatske te čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i pravo na rad i pravo na dostojanstven život. Takvo postupanje bilo bi nerazmjerno cilju i protivno načelima socijalne pravde, vladavine prava i zaštite vlasništva iz čl. 3. Ustava Republike Hrvatske. Stoga tužiteljica ističe kako podnosi tužbu iz svih zakonom dopuštenih razloga te u cijelosti pobija rješenje tuženika. Smatra da u pobijanom upravnom aktu postoji bitna povreda prava i zakona na njezinu štetu.

3. Slijedom navedenog, tužbenim zahtjevom predlaže da sud poništi pobijano rješenje tuženika i predmet vrati na ponovni postupak. Ujedno, s obzirom da bi sukladno u tužbi navedenom izvršenje rješenja dovelo do štete koja bi se teško mogla popraviti, a zakonom nije propisano da žalba nema odgodni učinak, niti bi odgoda bila protivna javnom interesu, predlaže sudu da donese odluku o odgodnom učinku predmetne tužbe.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz pobijanog rješenja i predlaže da sud tužbeni zahtjev odbije.

5. U tijeku spora održana je rasprava 4. veljače 2026., sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS) kako bi se omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenoj raspravi, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, zamjenik opunomoćenika tužiteljice iskazao je da ustraje u cijelosti kod navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva te je ustrajao kod dokaznog prijedloga za saslušanjem tužiteljice kao stranke na okolnosti iz navoda iz tužbe.

6. U cilju ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora pri tome odbivši provesti po tužiteljici predloženi dokaz njezinim saslušanjem ocijenivši da isti nije relevantan za rješavanje ove upravne stvari kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisima predmeta upravnog postupka i upravnog spora.

7. Na temelju razmatranja svih spornih pravnih pitanja sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

8. Među strankama u ovom sporu nije sporno da su predmetne građevine opisane u toč. 1. obrazloženja ove presude izgrađene bez pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole. Tužiteljica činjenična utvrđenja tuženika u vezi s bespravnom gradnjom izvan građevinskog područja na zemljištu poljoprivredne namjene u njezinom vlasništvu niti ne spori, već iznosi navode zbog kojih smatra da uklanjanje predmetnih građevina nije opravdano. Također, smatra da je bilo potrebno provesti i test razmjernosti i razumnosti, a svrha kojeg testa je utvrditi je li zaštita javnog interesa opravdana u odnosu na prava pojedinaca, odnosno pravo nje i njezinog punoljetnog djeteta na dom.

9. Prema odredbi čl. 106. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24 i 155/25, dalje: ZG) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama čl. 128.-130. Zakona o gradnji.

10. Odredbom čl. 113. st. 1. toč. 1. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj: 115/18. 117/21, 67/23 i 155/23, dalje: ZDI) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

11. Sukladno citiranoj odredbi čl. 106. ZG-a građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih čl. 128. do 130. ZG-a. Stoga, kako su opisane građevine iz toč. 1. obrazloženja ove presude izgrađene bez izvršne građevinske dozvole to je pravilno tuženik pobijanim rješenjem naložio tužiteljici kao vlasnici uklanjanje predmetnih građevina na temelju odredbe čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a.

12. U odnosu na navode tužiteljice u svezi odgode izvršenja pobijanog rješenja te pozivanje na odredbu čl. 140. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) valja istaknuti da odlučivanje o takvoj vrsti zahtjeva, o kojem se odlučuje primjenom odredbe čl. 140. ZUP-a, nije u nadležnosti suda, već je u nadležnosti tuženika, koji o podnesenom zahtjevu odlučuje zasebnim rješenjem. Isto tako, sud je uvidom u spis predmeta upravnog postupka utvrdio da tužiteljica nije podnijela tuženiku zahtjev za odgodom izvršenja pobijanog rješenja. Stoga su i u tom dijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.

13. Nadalje, sud je uvidom u podatke Jedinstvenog registra osoba Republike Hrvatske (MUP) utvrdio da tužiteljica na adresi [adresa], adresi na kojoj se nalaze nekretnine koje su predmetom pobijanog rješenja, ima prijavljeno prebivalište od 23. prosinca 2024., odnosno njezin sin KD od 14. ožujka 2025. Uvidom u građevinsku dozvolu Upravnog odjela za decentralizaciju, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, prostorno uređenje i gradnju Istarske županije, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula KLASA: UP/I-361-03/15-01/000309, URBROJ: 2163/1-18-06/5-16-0009 od 15. prosinca 2016., izdanu za građenje na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da se ista odnosi na građevinu gospodarske namjene – spremište poljoprivrednih alata i strojeva, 4. skupine, a u kojoj postojećoj, zakonito izgrađenoj građevini tužiteljica prema navodima iz tužbe živi zajedno sa svojim sinom. Nastavno se napominje kako navedena građevina nije predmetom pobijanog rješenja tuženika, već su predmetom istog dvije nadstrešnice, od kojih je jedna drvene konstrukcije dimenzija 3,15 x 2,45 m, a druga zidana pomoćna građevina – nadstrešnica tlocrtnih dimenzija 6,25 x 4,30 m te ukopani bazen tlocrtnih dimenzija 6,05 x 4,05 m. Potonje opisane građevine prema svojoj suštini ne predstavljaju dom tužiteljice, koja prema vlastitim navodima živi u objektu koji se nalazi do istih i za koji je izdana ranije citirana građevinska dozvola. Već zbog same te činjenice tužiteljica neosnovan upire na povredu prava na dom.

14. Tome valja dodati kako u situaciji, kao u predmetnoj, kada tužiteljica nije ispunila svoju zakonsku obvezu ishođenja odobrenja za gradnju građevina iz predmeta ovoga spora, takvom nezakonitom gradnjom tužiteljica je dobrovoljno pristala snositi rizik koji nosi takvo postupanje. Stoga je tužiteljica morala biti svjesna u što se upušta te da se takvim postupanjem, odnosno građenjem građevina bez odobrenja za gradnju, izlaže riziku da joj nadležni inspektor naloži uklanjanje takvih građevina (tako i Europski sud za ljudska prava u predmetu Lalić protiv Hrvatske, zahtjev broj 63081/14 od 20. rujna 2016. i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž- 3929/2023-3 od 23. svibnja 2024.).

15. Isto tako, tužiteljica koja je svjesno pristupila građenju predmetnih građevina bez ishođenja potrebnog odobrenja za gradnju, i to još k tome na području koje nije predviđeno za stambene namjene, već se nalazi izvan građevinskog područja naselja, sukladno ustaljenoj ustavnosudskoj praksi ne može se s uspjehom pozivati na povredu prava na dom (Ustavni sud Republike Hrvatske broj U-III-2073/2010 od 4. ožujka 2010., U-III-46/2007 od 22. prosinca 2010., U-III-405/2008 od 21. veljače 2012., U-III- 1422/2006 od 6. lipnja 2012., U-III-2184/2009 od 13. studenoga 2014., U-III/4644/2017 od 18. travnja 2019.). Stoga su i iz tog razloga ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.

16. S obzirom na sve navedeno, pobijano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je stoga sud na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev kako je to navedeno u toč. I. izreke ove presude.

17. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

18. Tužiteljica je u okviru spora zatražila i određivanje odgodnog učinka tužbe. Iz navoda tužbe slijedi da tužiteljica smatra da odgoda nije protivna javnom interesu te da bi joj se izvršenjem pobijanog rješenja nanijela teško popravljiva šteta.

19. Odredbom čl. 42. st. 2. ZUS-a propisano je da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

20. Iz citirane zakonske odredbe slijedi da uvjeti za određivanje odgodnog učinka tužbe moraju biti kumulativno ispunjeni. U konkretnom slučaju, tužiteljica u prilog svojih navoda o nastanku štete koja bi se mogla teško popraviti nije dostavila dokaze iz kojih bi proizlazila osnovanost takvih navoda.

21. Nadalje, u postupcima uklanjanja bespravno izgrađenih građevina zaštita javnog interesa preteže nad zaštitom privatnog interesa pojedinca, odnosno izvršenika rješenja, pri čemu tužiteljica nije obrazložila niti dokazala iz kojih bi razloga zaštita njezinog privatnog interesa pretezala nad zaštitom javnog interesa. Stoga je odbijen prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe.

U Rijeci 19. veljače 2026.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku Radivoju Mačešić-Biscuoliu, odvjetniku u Puli, Ciscuttijeva 8

- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije,

Ispostave Pazin, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8