Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-1791/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice specijalistice, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ĐL, kojeg brani Odvjetničko društvo Ljubičić-Vrdoljak & partneri, odvjetnici u Splitu, zbog prekršaja iz članka 53. stavka 1. i 3. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Sućurcu od 16. prosinca 2024., poslovni broj: Pp-18310/2022, u sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I

U povodu žalbe okr. ĐL a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u točki b)., te se izriče:

Na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) protiv okr. ĐL (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

ODBIJA SE OPTUŽBA

da bi

16. srpnja 2022. u 02:10 sati u Kaštel Lukšiću, na Cesti Pape Ivana Pavla II, upravljao osobnim vozilom marke "Peugeot" registarske oznake [registarska oznaka], a da kod sebe nije imao vozačku dozvolu odnosno istu nije preuzeo do dana 14. rujna 2022.,

- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 196. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

II

Uslijed gore navedene odluke žalba okrivljenika u odnosu na djelo u točki b) izreke pobijane presude je bespredmetna.

III

U povodu žalbe okr. ĐL, a uslijed odluke u točki I izreke ove presude, preinačuje se pobijana presuda u odluci o kazni, tako da se za činjenično opisano postupanje u točki a) i pravno označeno djelom prekršaja iz članka 53. stavka 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na temelju citiranog propisa okr. ĐL izriče novčana kazna, prihvaćanjem po prvostupanjskom sudu odmjerene kazne za to djelo, u iznosu 1.320,00 EUR (tisućutristodvadeset eura), koju kaznu je dužan platiti u roku trideset dana od dana primitka ove presude, pa ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena.

IV

U ostalom dijelu, odbija se žalba okr. ĐL kao neosnovana te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prvostupanjska presuda potvrđuje.

V Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okr. ĐL je obvezan naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu 60,00 EUR (šezdeset eura) u roku trideset dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom okr. ĐL proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaje iz članka članka 53. stavka 1. i 3. i članka 196. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je na temelju citiranih propisa za svako pojedino djelo utvrđena kazna u iznosu od 1.320,00 i 130,00 eura, a potom izrečena ukupna novčana kazna u iznosu 1.450,00 eura.

1.1. Okrivljeniku je nadalje na temelju članka 58. Prekršajnog zakona izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju 2 mjeseca.

1.2. Istom odlukom okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu 30,00 eura.

2. Protiv te prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu, putem branitelja, zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji.

2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

3. Žalba je djelomično neosnovana, a djelomično bespredmetna.

4. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, međutim u odnosu na djelo u točki b) izreke pobijane presude nastupila je zastara prekršajnog progona, zbog čega je presudu trebalo preinačiti i odbiti optužbu za djelo iz članka 196. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

4.1. Naime, okrivljeniku je optužbom stavljeno na teret da je prekršaj počinio 16. srpnja 2022.

4.2. Članak 13. stavak 2. Prekršajnog zakona propisuje da prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine za prekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog, dok članak 239. stavka 1. točke 2. istog Zakona propisuje da je ovlašteni tužitelj obavezan izdati prekršajni nalog za prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 663,61 eura za fizičku osobu.

4.3. Slijedom navedenog, imajući na umu visinu propisane kazne za djelo u toč. b) u fiksnom iznosu od 130,00 eura, očigledno je da se radi o prekršaju za koji je ovlašteni tužitelj, prema izričitoj odredbi članka 239. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, bio dužan izdati obavezni prekršajni nalog, osim ako je počinjen u stjecaju s prekršajem za koji nisu ostvareni uvjeti iz citiranog članka i Zakona, o čemu se u konkretnom slučaju radilo pa je ovlašteni tužitelj podnio optužni prijedlog.

4.4. Za primjenu pravila o zastari prekršajnog progona nije bitan naziv akta nego uvjeti propisani člankom 13. Prekršajnog zakona, prema kojemu u odnosu na citirani prekršaj iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine.

4.5. Zbog navedenih razloga, u odnosu na djelo u točki b) izreke pobijane presude nastupila je zastara prekršajnog progona, pa je ovaj sud preinačio pobijanu presudu u tom dijelu i na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona odbio optužbu.

5. Uslijed odluke u toč. I ove presude ovaj drugostupanjski sud je po službenoj dužnosti preinačio i odluku o ukupnoj novčanoj kazni, tako da je za preostali prekršaj iz članka 53. stavka 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama izrekao novčanu kaznu, prihvaćanjem kazne odmjerene po prvostupanjskom sudu za taj prekršaj.

6. U odnosu na navode žalbe kojima se ističe bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, da je izreka nerazumljiva i proturječna sebi i razlozima te da postoji proturječnost razloga o odlučnim činjenicama time što je u uvodu pobijane presude navedeno ime okrivljenika ĆL, a ne okrivljenikovo, pa je nejasno protiv koga je podnesen optužni prijedlog i vođen postupak, upućuje se žalitelj da se ne radi o takvim nedostacima presude koje bi imale karakter citirane bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. Iako je točno da je u uvodu prvostupanjske presude pogrešno navedeno ime okrivljenika ĆL, umjesto ispravno ĐL, u izreci pobijane presude, u obrazloženju i cjelokupnom spisu predmeta navedeno je ime okr. ĐL protiv kojeg je podnesen optužni prijedlog i protiv kojeg je vođen prekršajni postupak i donesena osuđujuća prvostupanjska presuda. Dio presude koji ima pravnu snagu i koji je izvršiv je izreka presude, a ne uvodni dio presude, u kojem smislu žalitelj ističe nedostatke. Iz izreke presude proizlaze zakonska obilježja prekršaja za koji je okrivljenik proglašen krivim, te je prvostupanjski sud jasno opisao radnju izvršenja okrivljenika i odlučne činjenice kojima je utvrđen identitet prekršaja, koji u konkretnom slučaju predstavlja zakonsko obilježje prekršaj iz članka 53. stavka 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Pobijana presuda sadrži dostatne razloge o odlučnim činjenicama koji nisu proturječni budući da je prvostupanjski sud u obrazloženju odluke jasno iznio na temelju kojih izvedenih dokaza je imao dovoljno osnova za zaključak da je okrivljenik kriv zbog počinjenja prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika. Budući da je za počinjenje predmetnog prekršaja dovoljno postupanje iz nehaja u obrazloženju presude ne mora biti posebno obrazložen stupanj krivnje već postojanje krivnje (koja podrazumijeva i najblaži oblik krivnje-nesvjesni nehaj). Stoga je ocijenjeno, da u postupku nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka, kako na tu povredu upire žalitelj.

7. Ovaj sud ne nalazi da bi u prvostupanjskom postupku bila počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, povredom prava na obranu, na koju sadržajno upire žalitelj, navodeći da je propušteno ispitati okrivljenika i provesti druge dokaze, budući da suprotno tvrdnji žalitelja, iz stanja spisa prvostupanjskog predmeta proizlazi da je okrivljenik obranu iznio na raspravi 12. prosinca 2024., prethodno pravilno upozoren na svoja prava, u prisustvu zamjenice branitelja. Prvostupanjski sud slobodno cijeni dokaze i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan dokaznim pravilima, a s obzirom da se okrivljenik očitovao krivim i jasno priznao počinjenje djela to prvostupanjski sud nije dužan provoditi daljnje dokaze, pravilno smatrajući činjenično stanje dovoljno razjašnjenim za donošenje zakonite odluke.

8. Neosnovano žalitelj upire na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, budući da je prvostupanjski sud nakon provedenog postupka, ispravnom ocjenom obrane okrivljenika te cjelokupnog dokaznog materijala predmeta utvrdio sve odlučne činjenice te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaj iz članka 53. stavka 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

8 .1. Slijedom navedenog, budući da žalitelj ne upire na postojanje novih činjenica i dokaza u smislu članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, niti žalbenim navodima argumentirano dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

9. Razmatrajući odluku o kazni u pogledu navoda žalbe ovaj sud smatra da je za počinjeni prekršaj izrečena novčana kazna u granicama zakona i nije prestrogo odmjerena, budući da je izrečena u posebnim zakonom minimalno propisanom iznosu i nema uvjeta za blaže kažnjavanje. Suprotno tvrdnji žalitelja, prvostupanjski sud je već u prevelikoj mjeri cijenio olakotne okolnosti na strani okrivljenika, a pogrešno ističe žalitelj da se radi o izoliranom slučaju, imajući u vidu dosadašnju pravomoćnu kažnjavanost okrivljenika za prometne prekršaje.

10. Kazna će se smatrati u cjelini plaćenom, ako okrivljenik u roku koji je određen za plaćanje kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne.

11. Suprotno tvrdnji žalitelja odluka o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju 2 mjeseca utemeljena je na članku 58. Prekršajnog zakona. I ovaj sud je mišljenja da je s obzirom na izrazitu težinu i značaj počinjenog prekršaja kao i veći stupanj ugrožavanja drugih sudionika u prometu i njihove imovine, izricanje te zaštitne mjere u potpunosti opravdano, smatrajući da je potrebno otkloniti uvjete koji omogućavaju i poticajno djeluju na ponavljanje prekršaja. Zaštitna mjera već je određena u minimalnije zakonom propisanom vremenu trajanja, a pravilnost određenja duljine trajanja mjere nije dovedena u pitanje s obzirom na težinu i opasnost (pogibeljnost) djela te opasnost počinitelja od ponavljanja djela, pri tome imajući na umu višestruku pravomoćnu kažnjavanost zbog teških i lakših prometnih prekršaja. Stoga je mišljenje i ovog suda da je zaštitna mjera određena u skladu s člankom 51.a Prekršajnog zakona, a paušalni i ne dokumentirani navodi žalbe ne dovode u pitanje osnovanost i duljinu trajanja izrečene zaštitne mjere.

12. Paušalni iznos troškova drugostupanjskog postupka temelji se na članku 138. stavku 2. točki 3. c) Prekršajnog zakona kojom je propisano da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota određena je u okvirima propisanim citiranim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, s obzirom na složenost i trajanje prekršajnog postupka.

13. Zbog navedenih razloga, na temelju članka 207. i 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 19. veljače 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nada Horvatović, v. r.

Renata Popović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.