REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-2062/2023-16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice ĆNJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 19. veljače 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog predlagateljice ĆNJ od 11. rujna 2023. za utvrđenje izvanbračne zajednice s pok. ĆN.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. ĆN, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je sa pok. ĆN bila u braku, razveli su se 1995. te nastavili životnu zajednicu i nakon rastave braka koja je trajala je sve do njegove smrti.
2. Protustranka se tijekom postupka protivila prijedlogu predlagateljice.
3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, izvršen je uvid u spis Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-1762/21, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka LN, FN i UN.
4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.
6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 18-19 spisa) i smrtni list (list 3 spisa) utvrđeno je da je ĆN rođen dana **.**.1942., a umro dana **.**.2021. u Zagrebu. Dana 22. travnja 1972. sklopio je brak sa ON, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-1307/94 od 6. travnja 1995.
8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 6-7 spisa) utvrđeno je da je ON rođena dana **.**.1949. te da je 22. travnja 1972. sklopila je brak sa ĆN i pritom uzela muževo prezime, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-1307/94 od 6. travnja 1995.
9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 20 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 18. travnja 1975 u [adresa].
10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. ĆN (list 21 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 18. travnja 1975. do 4. studenoga 2021. na adresi u [adresa].
11. Čitanjem spisa Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-1762/21 utvrđeno je da je MUP PU Zagrebačka podnijela dana 1. travnja 2021. kaznenu prijavu protiv ĆN zbog počinjenja kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a Kaznenog zakona i kazneno djelo tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 2. Kaznenog zakona na štetu bivše supruge ĆNJ. Dana 1. travnja 2021. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu je prema osumljičeniku ĆN odredio mjeru opreza zabranom približavanja i zabranu uspostavljanja ili održavanja veze s ĆNJ te udaljenje iz doma, dok je dana 21. travnja 2021. podnesena optužnica sa prijedlogom za određivanje istražnog zatvora. Raspravnim rješenjem optužnog vijeća od 3. kolovoza 2021. ukinute su mjere opreza te je određen istražni zatvor protiv okrivljenog ĆN, dok je rješenjem od 1. rujna 2021. potvrđena je optužnica. Rješenje od 3. studenoga 2021. ukinut je istražni zatvor. Rješenjem od 29. studenoga 2021. obustavljen je kazneni postupak protiv okrivljenika ĆN obzirom da je umro dana **.**.2021.
12. Predlagateljica ĆNJ na ročištu održanom dana 7. prosinca 2023. je iskazala da je nakon rastave 1995. godine ostala živjeti sa ĆN zato jer je to tražio njihov sin od nje. Zadnje tri godine zajedničkog života s ĆN on je postao sve zahtjevniji, pronašao je jednu gospođu s kojom se viđao, ona je bila iz [adresa], on je znao odlaziti kod nje, pa čak bi ona dolazila i k njima. Brinula se o ĆN, kuhala, prala veš, ali nisu bili emotivno povezani a niti financije nisu dijelili, odnosno većinom je ona sve financirala jer je on imao manje novaca, a i trošio je na sebe i alkohol. ĆN nije pred kraj života bila potrebna njega i pomoć koja bi uključivala njen dodatni angažman više od onog što je inače za njega inače činila. Nastavila je činiti i nakon što im je sin preminuo jer je znala da bi njihov sin to htio. Organizirala je sahranu i snosila troškove pogreba i to iz posmrtne pripomoći koju je godinama uplaćivala. Gospođa s kojom se ĆN viđao je gospođa CN, a bila je djevojka od njihovog sina i nakon što je njihov sin poginuo, ĆN i ona su se zbližili i počeli su se viđati, otišli su jednom i na more zajedno, on je odlazio i kod nje u [adresa], a ponekad je ona dolazila i kod njih. Jedno mjesec, dva prije smrti Ć ona je doma spavala i probudio ju je udarac i ona je završila u bolnici, ne sjeća se točno detalja niti što je to bilo, ali imala je veliku masnicu na oku i djelomice je izgubila sluh. Bolnica je prijavila slučaj policiji, vodio se sud, ĆN je osuđen i dobio je zabranu prilaska na 100 metara pa zadnja dva mjeseca života nije živio sa njom.
12.1. Predlagateljica je ponovno saslušana na ročištu održanom 6. prosinca 2024. radi provođenja načela neposrednosti te je iskazala da je s pok. ĆN bila u braku do 1995. kada su se razveli. Nakon razvoda nju je njihov zajednički sin povukao pa se već nakon jednog mjeseca vratila u stan ka ĆN u [adresa]. Tamo su živjeli zajedno do njegove smrti 2021. 20 godina je za njih uplaćivala posmrtnu pripomoć, većinom je brinula o kućanstvu. Bili su u zajedničkom kućanstvu i imali zajedničke financije. Njihova je veza bila emotivna. Nakon smrti njihovog sina, ĆN se počeo prijateljski družiti sa sinovom djevojkom. Neka su se kartali, te su i nju pozivali u društvo. Glede incidenta o kojem je iskazivala na ročištu 7. prosinca 2023., navodi da ne zna sa sigurnošću je li nju u snu udario ĆN ili netko drugi, jer je čula da je više ljudi bilo u stanu te su oni i zvali hitnu. Iz bolnice se vratila doma i ĆN joj je otišao po lijekove. Intervenirala je policija nakon tjedan dana. Do prekida njihove zajednice nije niti došlo jer su oni onda odmah nastavili živjeti zajedno. Voljela ga je jer inače ne bi živjela s njime. Može reći da je i on nju volio jer kada god je imao problem njoj bi se obratio. Prala mu je veš i kuhala. Postoji kaznena presuda u kojoj je ĆN okrivljen ali ne zna tko ju je udario.
13. Svjedok LN na ročištu održanom dana 7. prosinca 2023. iskazala je da je poznavala pok. ĆN jer je on bio suprug predlagateljice, njezine sestre. U stvari nije niti znala da su se oni razveli, to je saznala godinu dana prije nego je on preminuo. Zna da je ĆN imao dosta afera, znao je ponekad i otputovati sa nekom prijateljicom, a posebno je to bilo vidljivo 2018./2019. Sestra se brinula o kućanstvu, ulagala je u vikendicu u [adresa], a ĆN je bio "vjetropir". ĆN je inače bio dobar čovjek i vrlo galantan prema svima, te je plaćao i častio, ali nije brinuo o kućanstvu. Pred kraj života ĆN nije bila potrebna skrb jer nije bolovao od neke teže bolesti osim alergije od koje je i preminuo. Organizaciju sahrane i sprovoda organizirala je i platila predlagateljica. Nema saznanja da li je ĆN odlazio na duži period sa zajedničke adrese, ali zna da je jednom sestri nanjeo teže tjelesne ozljede, pa je možda imao zabranu po sudskom nalogu.
13.1. Svjedok LN je ponovno saslušana na ročištu održanom 21. siječnja 2026. radi provođenja načela neposrednosti te je iskazala da u cijelosti ostaje kod svoga iskaza danog na ročištu 7. prosinca 2023. Nadalje navodi da nije znala da su predlagateljica i ĆN rastavljeni, viđala se s njima i dolazila je k njima. Nije vidjela nikakvu svađu između predlagateljice i ĆN niti su ispred nje pokazivali trzavice ali zna da joj je predlagateljica rekla da je na kraju bilo trzavica. Njihov je odnos bio emotivne naravi, dolazili su k njima zajedno i zasebno, ali nakon Miroslavove smrti predlagateljica nije bila u [adresa]. Ne zna da ĆN nije volio predlagateljicu jer inače oni ne bi bili zajedno. Zna da je CN bila djevojka od L, bilo joj je sumnjivo da ĆN ima nekakav odnos s njom jer su često bili zajedno i družili se, vozili su se u auto, išli su na more. To je bilo nakon Miroslavove smrti i ne znam koliko je dugo trajalo. Navodi da je ĆN imao i drugih avantura.
14. Svjedok FN na ročištu održanom dana 2. srpnja 2025. iskazao da je donedavno nije znao da su baka i djed razvedeni. Djed živio u [adresa] sa bakom zadnjih nekoliko godina svoga života. Dolazio im je u posjete. Oni su živjeli u zajedničkom kućanstvu i imali su zajedničke financije. Djelovali su kao da su u braku pa ja sve do ostavinske rasprave nije niti znao da su rastavljeni. Baka se brinula o djedu kada je bio u potrebi. Sigurno da je i on nju volio. Bio je na pogrebu te je na sprovodu baka stajala uz odar. Koliko zna oni se nisu razdvajali u zadnje 3 godine djedova života. Djed je umro u stanu u kojem je živio sa bakom. Zna da su postojale nesuglasice u odnosu bake i djeda te da je postojala zbrana prilaska te navodi da su djed i baka i dalje bili zajedno unatoč tome. On je njima dolazio u posjete, nekoliko puta mjesečno i uvijek su se ponašali normalno i živjeli zajedno. Nekada je među njima primijetio geste privrženosti a nekada ne. Siguran je da njegov djed nije dovodio druge žene. Zna za kaznenu presudu ali ne zna za što je točno djed u njoj proglašen krivim ali napominje da on smatra da ništa nije bilo. Ne zna da bi baka nakon zadobivenih ozljeda izgubila sluh niti da je imala masnicu na oku.
15. Svjedok UN na ročištu održanom dana 21. siječnja 2026. iskazala je da je ona bila djevojka odnosno prijateljica od pok. sina L. Bila je s F nekih 6 godina do njegove smrti 2018. Nakon Miroslavove smrti ostala je s predlagateljicom u kontaktu. Čule bi povremeno a sa ĆN se isto povremeno čula. Rijetko je kod njih dolazila možda jednom do dva puta u zadnjih 8 godina. Nije se družila sa g. ĆN. Zna da su predlagateljica i g. ĆN bili u braku i da su cijelo vrijeme živjeli zajedno, a možda joj je netko i rekao da su oni rastavljeni. Ne zna je li predlagateljica bila kada ozlijeđena u kućanstvu. U stanu predlagateljice bila je 2 puta nakon Miroslavove smrti, sjedila, zapalila i popila kavu. Prvi puta su bili prisutni i predlagateljica i ĆN, a drugi puta samo predlagateljica. Izgledali su normalno kao i njezini starci. Čula je za CN, odnosno da je ona bila prijateljica L iz [adresa]. Ne zna je li bila i Brankova prijateljica. F joj nije baš pričao o odnosu svojih roditelja i da ona nema saznanja je li ĆN imao veze sa drugim ženama.
16. Sud u većem dijelu prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice jer su logični i uvjerljivi glede utvrđivanja relevantnih činjenica u ovom postupku. Naime, ovaj je sud utvrdio da su predlagateljica i pokojni ĆN bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni ĆN bili su u braku koji je razveden, ali su nastavili živjeti u obiteljskoj zajednici, te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni ĆN neoženjen za vrijeme daljnjeg zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici. Naime, iz iskaza svjedoka koji su osobno nezainteresirani za ishod ovog postupka kao i iz iskaza same predlagateljice, proizlazi da su predlagateljica i ĆN bili u emotivnoj zajednici, iako je u toj zajednici bilo nasilja od strane ĆN, što je bilo izrazito otegotno za predlagateljicu.
17. Međutim, radi odlučivanja u ovoj pravnoj stvari, relevantna je činjenica je li zajednica predlagateljice i pok. ĆN trajala sve do smrti ĆN, ili je prestala ranije.
18. Iz priklopljenog spisa Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K- 1762/21 ovaj je sud utvrdio da je dana 1. travnja 2021. prema pok. ĆN određena mjera opreza zabranom približavanja i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s ĆNJ te udaljenje iz doma. Nadalje, uslijed kršenja mjere od strane pok. ĆN, dana 3. kolovoza 2021. određen mu je istražni, pa je pok. ĆN bio u istražnom zatvoru sve do 3. studenoga 2021. kada mu je istražni zatvor ukinut.
19. Obzirom da je ĆN umro dana **.**.2021. i da je posljednja tri mjeseca svoga života proveo u istražnom zatvoru, a prethodno je na snazi bila mjera zabrane približavanja i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s ĆNJ te udaljenje iz doma, ovaj je sud zaključio da je životna zajednica predlagateljice i pok. ĆN prestala prije smrti ĆN odnosno, već 1. travnja 2021. kada je pok. ĆN određena mjera opreza zabranom približavanja i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s ĆNJ te udaljenje iz doma, a poslije toga i istražni zatvor, slijedom čega, u trenutku smrti pok. ĆN više nije egzistirala izvanbračna zajednica predlagateljice i pok. ĆN.
20. Glede iskaza predlagateljice, ovaj je sud ocijenio nevjerodostojnim dio iskaza u kojemu predlagateljica navodi da se iz bolnice vratila doma i ĆN joj je otišao po lijekove te da do prekida njihove zajednice nije niti došlo jer su oni onda odmah nastavili živjeti zajedno, obzirom da suprotno proizlazi iz priloženog kaznenog spisa. Nadalje, glede navoda predlagateljice da je ĆN nikada nije udario za kazati je da navedeno nije predmet utvrđivanja u ovom postupku, navedena je činjenica bila predmet utvrđivanja u kaznenom predmetu, dok je ovaj sud utvrdio da životna zajednica predlagateljice i pok. ĆN nije trajala sve do trenutka smrti ĆN, slijedom čega je i donesena i meritorna odluka u ovome postupku.
21. Naime, odredbom čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/15, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21,119/22 – dalje ZOMO) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.
22. Kako je ovaj sud utvrdio da zajednica između predlagateljice i pokojnog ĆN nije trajala sve do smrti ĆN, nego je prestala ranije, to u trenutku smrti ĆN oni nisu bili u izvanbračnoj zajednici.
23. Slijedom navedenog, a s obzirom da sud nije utvrdio ispunjenost zakonskih pretpostavki, odbijen je zahtjev predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice kao neosnovan i odlučeno je kao u izreci rješenja.
U Zagrebu 19. veljače 2026.
Sutkinja:
Lucija Arelić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. Predlagateljici uz rješenje za plaćanje pristojbe na prijedlog i rješenje
2. Protustranci
