Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Gž Zk-92/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda mr. sc. Alenu Golubu kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja UC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Darku Varnici odvjetniku u Kaštel Kambelovcu, Cesta dr. F. Tuđmana 632, po prijedlogu za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Kaštel Lukšiću poslovni broj Z-30193/2025 od 26. rujna 2025., dana 19. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja kao osnovana te se ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Kaštel Lukšiću poslovni broj Z- 30193/2025 od 26. rujna 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak te se nalaže uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, ponovni upis svih plombi te brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], dvorište, kuća, sveukupno 965 m2, i to suvlasničkog udjela od 2/4 upisanog u korist DC rođ. G...

Obrazloženje

1.Pobijanim prvostupanjskim rješenjem, riješeno je tako da izreka glasi: „I.Odbija se prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u:

-ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u pogledu čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], dvorište, kuća, sveukupno 965 m2, i suvlasničkog udjela od 2/4 upisanog u korist DC rođ. G.

II. Nalaže se upis zabilježbe odbijenog prijedloga.

III. Provedba upisa se nalaže Posebnom zemljišnoknjižnom odjelu u Kaštel Lukšiću.“ 2. Protiv prethodno naznačenog prvostupanjskog rješenja pravovremeno je žalbu podnio predlagatelj u kojoj predlaže da se „poništi“ pobijano prvostupanjsko rješenje te naloži provedba brisanja zabilježbe odbijenog prijedloga i donese rješenje o pokretanju i otvaranju ispravnog postupka u odnosu na nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje povodom žalbe, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog (izvanparničnog) postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22. dalje: ZPP), u vezi članka 99. stavaka 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19. i 128/22.), ovaj drugostupanjski sud smatra kako prilikom donošenja pobijanog prvostupanjskog rješenja nije počinjena niti jedna bitna povreda odredaba zemljišnoknjižnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, a niti predlagatelj u podnesenoj žalbi određeno ne ističe koju od prethodno naznačenih bitnih povreda odredaba zemljišnoknjižnog postupka, a niti u čemu bi se takva povreda odredaba zemljišnoknjižnog postupka sastojala.

6. Prema razlozima pobijanog prvostupanjskog rješenja, proizlazi da je predlagatelj uz prijedlog za pokretanje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka dostavio isprave i to javnoovjerovljeni Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 29. studenoga 2007. zaključen između ĆC kao prodavateljice i UC kao kupca, Ugovor o kupoprodaji nekretnina zaključen između SC kao prodavatelja i ČC kao kupca, aneks Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 9. studenoga 2007. zaključen između ČC kao prodavateljice i SC kao kupca. Osim toga, predlagatelja je uz prijedlog za pokretanje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka dostavio presudu Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-1226/14 od 14. ožujka 2018. kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice DC protiv tuženog UC radi utvrđenja prava vlasništva predmetne nekretnine u cijelosti, zatim presudu Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-157/14 od 14. travnja 2015. prema kojoj je tužiteljica TC prema tuženicima UC i DC utvrđena suvlasnicom predmetne nekretnine u ½ dijela i ovlaštena postići uknjižbu prava vlasništva, zatim rješenje Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1920/15 od 19. studenoga 2015., kojim je odbijena žalba DC protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-157/14 od 29. svibnja 2015. kojim je odbačen njezin zahtjev za povrat u prijašnje stanje radi propuštanja roka za davanje odgovora na tužbu te presudu i rješenje Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1060/18 od 26. lipnja 2019. kojim je odbijena žalba tužiteljice DC i potvrđena presuda presudu Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-1226/14 od 14. ožujka 2018.

7. Nadalje, prema stanju zemljišne knjige na dan zaprimanja prijedloga za pokretanje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, na predmetnoj nekretnini i suvlasničkog udjela upisanog u korist DC u 2/4 upisane su tri zabilježbe spora:

-pod Z-2163/13, temeljem presude P-6947/09 Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Lukšiću,

-pod Z-316/14, temeljem tužbe predanoj Općinskom sudu u Splitu, Stalna Služba u

Kaštel Lukšiću, P-157/14 od 14.2. 2014.,

-pod Z-31905/19, temeljem tužbe zaprimljene pred Općinskim sudom u Splitu P- 5166/19 od 26. rujna 2019. pa prvostupanjski sud smatra kako zabilježbe spora na predmetnoj nekretnini sprječavaju pokretanje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, sve dok se ne izbrišu, zbog čega odbija prijedlog za pokretanje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka.

8. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje s obzirom na žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, valja reći kako je takav žalbeni razlog osnovan. Naime, prvostupanjski sud je u razlozima pobijanog rješenja nabrojao isprave u koje je izvršen uvid u svrhu dokaza radi utvrđivanja odlučnih činjenica, a to su to Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 29. studenoga 2007. zaključen između ĆC kao prodavateljice i UC kao kupca, Ugovor o kupoprodaji nekretnina zaključen između SC kao prodavatelja i ČC kao kupca, aneks Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 9. studenoga 2007. zaključen između ČC kao prodavateljice i SC kao kupca, presudu Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-1226/14 od 14. ožujka 2018., presudu Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-157/14 od 14. travnja 2015., rješenje Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1920/15 od 19. studenoga 2015. te presudu i rješenje Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1060/18 od 26. lipnja 2019., ali uopće nije ocijenio dokaznu snagu navedenih isprava, niti je analizirao sadržaj navedenih isprava, odnosno nije izložio koje je činjenice utvrdio uvidom u naznačene isprave u koje je u svrhu dokaza izvršen uvid, zbog pogrešnog zaključka da upis zabilježbi spora na predmetnim nekretninama sprječava pokretanje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka.

9. Međutim, zabilježba spora, u smislu članka 86. stavka 1. do 3. Zakona o zemljišnim knjigama je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava. Zabilježba spora ima učinak da pravomoćna odluka donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda. Isto vrijedi i kad je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo. Kad je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranki pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora.

10. Prema tome, zabilježba spora ne sprječava pokretanje i provođenje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka na nekretninama na kojima je takva zabilježba upisana u zemljišnim knjigama, izuzev ako se radi o sporu predlagatelje kao tužitelja u pogledu istih nekretnina, jer kad je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranki pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora, te je stoga za sada, činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno jer zbog izostanka analize sadržaja naznačenih isprava koje se navode u razlozima pobijanog prvostupanjskog rješenja, u koje je predlagatelj predložio izvršiti uvid u svrhu dokaza, nisu uopće utvrđene odlučne činjenice jer nije analiziran sadržaj navedenih isprava, a posljedično tome o odlučnim činjenicama nisu izloženi razlozi u pobijanom rješenju, već se samo paušalno navodi kako upisi zabilježbi spora sprječavaju pokretanje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka na predmetnim nekretninama.

11. Pri tome, valja imati u vidu da je prema čanku 209. stavak 4. Zakona o zemljišnim knjigama propisano da prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Dakle, iako naznačena kogentna odredba čanka 209. stavak 4. Zakona o zemljišnim knjigama, taksativno ne propisuje koje isprave je predlagatelj dužan priložiti prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, već samo kazuistički propisuje da treba priložiti primjerice navedene isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga, daje diskrecijsko pravo zemljišnoknjižnom sudu da ocijeni proizlazi li iz dostavljene isprave vjerojatnim da predlagatelju pripada knjižno pravo, koje u njegovu korist nije upisano u zemljišnim knjigama i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a s obzirom na sve okolnosti konkretnog slučaja, prvenstveno upisa prava vlasništva u zemljišne knjige i podataka o posjedniku nekretnina prema evidenciji tijela nadležnog za katastar.

12. Međutim, odluka suda o tome proizlazi li vjerojatnim da predlagatelju pripada knjižno pravo, koje u njegovu korist nije upisano u zemljišnim knjigama i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a time utvrđivanje činjenice opravdanog razloga za pokretanje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, mora se temeljiti na izvedenim dokazima koje je predlagatelj predložio u prijedlogu, a kada se radi o dokaznim prijedlozima radi uvida u isprava tada je neophodno analizirati sadržaj priloženih isprava u svrhu pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, a s obzirom da zabilježba spora ne sprječava pokretanje i provođenje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka na nekretninama na kojima je takva zabilježba upisana u zemljišnim knjigama

13. Kako je prvostupanjski sud propustio analizirao sadržaj navedenih isprava, odnosno u razlozima pobijanog rješenja nije izložio koje je činjenice utvrdio uvidom u naznačene isprave dostavljene uz prijedlog za pokretanje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, činjenično stanje za sada nije potpuno i pravilno utvrđeno te je valjalo uvažiti žalbu predlagatelja kao osnovanu i ukinuti pobijano prvostupanjsko rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak kako bi se činjenično stanje pravilno utvrdilo na način da se analizira sadržaj navedenih isprava te izlože jasni i neproturječni razlozi o tome koje su činjenice utvrđene uvidom u naznačene isprave. Pri tome, potrebno je utvrditi odnosi li se koja zabilježba spora na parnicu radi utvrđenja prava vlasništva u korist predlagatelja kao tužitelja na predmetnim nekretninama odnosno suvlasničkom dijelu protustranke, u kojem slučaju predlagatelj ne bi imao pravni interes pokretati pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak jer svoja prava može ostvariti u pokrenutom parničnom postupku.

14. Iz izloženih razloga na temelju članka 149. stavak 1. točka e. ZZK-a, valjalo je uvažiti žalbu predlagatelja te ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak, uz ponovni upis svih plombi te brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga.

Bjelovar, 19. veljače 2026.

Sudac

mr.sc. Alen Golub