Poslovni broj Gž-1552/2025-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Lidije Oštarić Pogarčić predsjednice vijeća, Nataše Peršić Brleković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Branke Ježek Mjedenjak članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice OE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Sandru Biondiću, odvjetniku u Otočcu, protiv tuženika ŽE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ani Bobinac, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja i izdvajanja iz ostavinske imovine, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj P-177/2020-56 od 18. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba tužiteljice te se ukida presuda Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj P-177/2020-56 od 18. srpnja 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u stadij prethodnog postupka.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da u ostavinu iza pok. RE (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] (koji se u zemljišnim knjigama vodi na adresi [adresa]), rođenog **.**.1948. u [adresa], a umrlog **.**.2019. u [adresa], ne ulazi 1/2 suvlasnička dijela nekretnine koja se vodi kod Općinskog suda u Gospiću, Zemljišno-knjižni odjel u Korenici, označena kao z.k. čest. br. [katastarska čestica] RASTOVAČA, KUĆA BROJ ..., NADSTREŠNICA, DVORIŠTE, PAŠNJAK, ukupne površine 3036 m2, upisana u [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

II. Utvrđuje se da nekretnina koja se vodi kod Općinskog suda u Gospiću, Zemljišno- knjižni odjel u Korenici, označena kao z.k. čest. br. [katastarska čestica] RASTOVAČA, KUĆA BROJ ..., NADSTREŠNICA, DVORIŠTE, PAŠNJAK, ukupne površine 3036 m2, upisana u [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice OE (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], u 1/2 suvlasnička dijela i pokojnog ostavitelja RE (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] (koji se u zemljišnim knjigama vodi na adresi [adresa]), rođenog **.**.1948. u [adresa], a umrlog **.**.2019. u [adresa] u 1/2 suvlasnička dijela.

III. Ovlašćuje se tužiteljica OE (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], na temelju ove presude, a nakon pravomoćnosti iste, ishoditi uknjižbu prava suvlasništva u 1/2 suvlasnička dijela na nekretnini navedenoj u točci II. izreke ove presude, s imena pokojnog ostavitelja RE (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] (koji se u zemljišnim knjigama vodi na adresi [adresa]), na svoje ime i suvlasništvo.

IV. Nalaže se tuženiku HE (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], da tužiteljici plati prouzročeni parnični trošak uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.“.

II. Nalaže se tužiteljici OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku HE, OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 12.562,50 EUR (slovima: dvanaest tisuća petsto šezdeset dva eura i pedeset centi) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-nih poena, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

III. Odbija se tuženik za preostali traženi iznos troška od 200,00 eura koji čini razliku između priznatog i traženog troška postupka."

2. Tužiteljica je pravovremeno podnijela žalbu pobijajući citiranu presudu u cijelosti pozivom na sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. , 114/22. i 155/23. - dalje ZPP) s prijedlogom da se pobijana presudu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred drugog suca odnosno da se odluka preinači sukladno žalbenim navodima uz naknadu troškova prvostupanjskog postupka i žalbe.

2.1. Tužiteljica u žalbi između ostalog ističe da je prvostupanjski sud selektivno cijenio provedene dokaze ne uzimajući u obzir kako iskaze neutralnih svjedoka koji su svjedočili o dogovornoj zajedničkoj gradnji kuće tužiteljice i pok. supruga RE, tako i materijalne dokaze iz kojih proizlazi da je sporna kuća prije obnove bila ratna ruševina. Nadalje tužiteljica žalbom ukazuje na proizvoljan zaključak prvostupanjskog suda da pok. RE od početka izgradnje kuće pa do svoje smrti konkludentnim radnjama nije priznavao tužiteljici pravo na kuću, a što je protivno pisanim ovjerenim izjavama susjeda u postupku izdavanja uporabne dozvole pored činjenice da je kuća, za čiju izgradnju su zajednički podigli kredit, služila za iznajmljivanje u turističke svrhe te je bila zajednički projekt pok. RE i tužiteljice u koji su uložili zajednička sredstva čime je nastala bitna ekonomska promjena u stanju i vrijednosti posebne imovine RE.

3. U odgovoru na žalbu tuženik osporava osnovanost svih žalbenih navoda tužiteljice i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba tužiteljica je osnovana.

5. Predmet spora je utvrđenje da u ostavinsku imovinu iza pok. RE ne ulazi 1/2 dijela nekretnine oznake z.k. čest. br. [katastarska čestica] [adresa], kuća broj ..., nadstrešnica, dvorište, pašnjak, ukupne površine 3036 m2, upisana u [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te da se opisana nekretnina utvrdi bračnom stečevinom tužiteljice u tom dijelu i da ju se ovlasti da izvrši uknjižbu svog prava vlasništva u zemljišnim knjigama.

6. Po provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio:

- da nije sporno da se kod javnog bilježnika Milice Kolar, pod posl.br. O- 1373/2019, vodi ostavinski postupak iza pok. RE koji je preminuo **.**.2019.,

- da nije sporno da je pok. otac tuženika bio u braku s majkom tuženika sada pok. ME u kojem braku su rođeni tuženik i njegova braća ĆE i EE te da je 2018. otac tuženika sklopio brak s tužiteljicom,

- da je sporan početak izvanbračne veze tužiteljice i pok. RE kao i početak radova obnove u ratu razrušene kuće te stjecanje suvlasničkog udjela tužiteljice na predmetnim nekretninama s osnove bračne i s njome izjednačene izvanbračne stečevine,

- da su tužiteljica i pok. RE zasnovali izvanbračnu zajednicu prije početka obnove predmetne kuće i da im je životna zajednica započela najkasnije 2000.,

- da je najraniji početak obnove kuće koja je predmet postupka bio između 2000. i 2001., a njezin završetak u periodu od 2001. ili 2002.,

- da trajanje izvanbračne zajednice tužiteljice i pok. RE i sklapanje braka ukazuje na njihovu želju za zasnivanjem izvanbračne zajednice od samog početka njenog trajanja čime su se ostvarili svi preduvjeti da se njihova zajednica ocijeni izvanbračnom zajednicom koja stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova u smislu odredbe članka 262. Obiteljskog zakona (NN 162/98),

- da je predmetna kuća i s njom povezano zemljište imovina koju je pok. RE naslijedio od svojih roditelja, a koja je nastala diobom matične čestice na kojoj su roditelji pok. RE tijekom 1960-ih izgradili dvojnu kuću za njihovo dvoje djece, braću RE i HE,

- da je predmetna nekretnina imovina koju je pok. RE imao u trenutku zasnivanja izvanbračne zajednice sa tužiteljicom te je kao takva ostala njegova vlastita imovina u smislu članka 257. stavka 1. u vezi članka 3. ObZ-a,

- da je nesporno da je u trenutku zasnivanja izvanbračne veze predmetna kuća bila ratna ruševina i kao takva zahtijevala cjelokupnu obnovu prije bilo kakve mogućnosti useljenja i života u njoj,

- da iz nijednog provedenog dokaza u postupku ne proizlazi namjera pok. RE da bi tužiteljici slijedom njenog sudjelovanja u obnovi predmetne kuće prepustio određeni suvlasnički udio u predmetnoj čestici,

- da pok. RE nije imao namjeru prenijeti nekretninu u suvlasništvo tužiteljici već je tuženiku dopustio gradnju gospodarskog objekta, sjenice i roštilja (u što je tuženik uložio znatna financijska sredstva) bez suglasnost tužiteljice,

- da bi tužiteljica imala pravo na stvarnopravni zahtjev jedino da je o tome postojala suglasnost vlasnika nekretnine i da su vrijednošću uloženih zajedničkih sredstava nastale bitne ekonomske promjene u stanju i vrijednosti posebne imovine pok. RE, ali da tužiteljica nije dokazala tu razinu doprinosa pa da joj eventualno preostaje obveznopravni zahtjev,

- da je pok. RE omogućio gradnju dodatnih objekata na istoj nekretnini tuženiku što ukazuje da je samostalno raspolagao predmetnom nekretninom.

6.1. Temeljem prednjih utvrđenja sud prvog stupnja, pozivom na odredbu članka 221. a ZPP-a, zaključuje da tužiteljica nije dokazala volju i suglasnost pok. RE na njeno stjecanje suvlasničkog udjela na cijeloj nekretnini, pa odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan i obvezuje tužiteljicu na naknadu parničnih troškova tuženiku primjenom odredbe članka 154. ZPP-a odmjerenim prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23 i 107/25).

7. U donošenju pobijane presude povrijeđeno je pravilo o stranačkoj sposobnosti čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

8. Naime, u konkretnoj pravnoj situaciji kada tužiteljica nije obuhvatila tužbom sve zakonske nasljednike iza pok. RE prvostupanjski sud je bio dužan na temelju odredbe čl. 109. ZPP-a pozvati tužiteljicu da dopuni tužbu vodeći računa o pasivnoj legitimaciji tuženika neovisno o okolnosti što je rješenjem suda tužiteljica iz ostavinskog postupka upućena na pokretanje parničnog postupka samo protiv tuženika – zakonskog nasljednika koji je jedini osporio pravo tužiteljice na izdvajanje predmetne nekretnine iz ostavine pok. RE.

8.1. Navedeno iz razloga što prema odredbi čl. 201. ZPP-a ako se prema Zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari) oni se smatraju kao jedna parnična stranka, tako da u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže se i na one koji te radnje nisu poduzeli. Pritom treba reći da pojam jedinstvenih i nužnih suparničara nije istovjetan procesnopravni pojam. O jedinstvenom suparničarstvu kao zakonskoj, procesnopravnoj kategoriji iz odredbe čl. 201. ZPP radi se onda kada se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svima. O nužnom suparničarstvu (kao doktrinarnoj ali ne i zakonskoj kategoriji) radi se onda kada tek određeni suparničari zajedno čine jednu stranku, kojoj se priznaje procesna legitimacija za vođenje parnice bilo na aktivnoj bilo na pasivnoj strani. Pritome su nužni suparničari ujedno i jedinstveni suparničari dok obrnuto nije slučaj.

8.2. Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev x 181/2017-2 od 26.1.2021. navodi:

"U odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-633/10 od 22. travnja 2010. i rješenju ovog suda poslovni broj Rev-x 955/2010-2 od 30. listopada 2012. upravo je izraženo shvaćanje da kad stranke imaju status jedinstvenih suparničara prema kojima se spor može riješiti samo na jednak način, odsutnost nekog od suparničara na pasivnoj strani predstavlja nedostatak procesnopravne legitimacije za vođenje parnice, pa u konkretnoj pravnoj situaciji kada tužitelj nije obuhvatio sve suvlasnike poslužnog dobra, a presuda je donesena samo u odnosu na jednog od suvlasnika kojem se utvrđuje pravo služnosti ima nedostatke procesnopravne legitimacije."

8.3. Istovjetno pravno shvaćanje izraženo je i u recentnoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev 1092/22 od 20.12.2023., u kojoj se dodatno navodi: " Ako u parnici ne sudjeluju svi nužni suparničari, nije zadovoljeno načelo kontradiktornosti, nije omogućeno u punoj mjeri predlaganje dokaza, isticanje prigovora (materijalnopravnih i procesnopravnih), korištenje svih raspoloživih pravnih sredstava, a time može doći do povrede prava stranke u smislu čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Stoga je, za slučaj da tužbom nisu obuhvaćene sve osobe nužnog suparničarstva, sud dužan pozvati tužitelja i poučiti ga da tužbom obuhvati i sve ostale suparničare."

9. Također treba reći da bi za sada bilo prihvatljivo utvrđenje prvostupanjskog suda o postojanju izvanbračne zajednice tužiteljice i pok. RE u vrijeme početka izgradnje te se u odnosu na sporno pravno pitanje u ovom postupku glede ocjene vlastite imovine ostavitelja u vidu naslijeđenog zemljišta i novoizgrađene kuće s uređenom okućnicom namijenjenoj za iznajmljivanje u turističke svrhe prvostupanjskom sudu ukazuje na pravno shvaćanje zauzeto u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 3210/2019 od 18.9.2019. prema kojem:

"…, kako je to prethodno istaknuto u ukidnoj odluci ovog suda broj Rev – 2042/12-2 od 25. siječnja 2017., pravni režim imovine bračnih drugova prosuđuje se prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine. Kako u primjeni odredbe čl. 252. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 162/98 – dalje Obz/98 - koji je bio u primjeni od 1. srpnja 1999. do 22. srpnja 2003.), tako i u primjeni odredbe čl. 248. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11 i 61/11 – dalje: Obz/03), bračna stečevina predstavlja imovinu koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine. S druge strane, vlastita imovina prema odredbi čl. 257. st. 2. Obz/98, istovjetno odredbi čl. 253. Obz/03 predstavlja imovinu koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od one iz čl. 257. st. 2. Obz/98, odnosno čl. 253. Obz/03 (nasljeđivanje, darovanje i sl.).

Kada je imovina bračnih drugova stečena zajedničkim sredstvima stečenim radom za vrijeme važenja citiranog pravnog režima i nesporno među strankama predstavlja bračnu stečevinu glede veličine suvlasničkih omjera može se primijeniti samo odredba čl. 253. st. 1. Obz/98, odnosno čl. 249. st. 1. Obz/03, dakle da se ima smatrati da su suvlasnički omjeri stranaka jednaki (neoboriva zakonska predmnijeva), jer drugačije nisu ugovorili. S druge strane, kako je zemljište na kojem je izgrađena zgrada vlastita imovina jednog bračnog druga, na kojem su oba bračna druga za trajanja bračne zajednice sredstvima koja predstavljaju bračnu stečevinu, ali i sredstvima koja predstavljaju njihovu vlastitu imovinu, sagradile zgradu uz suglasnu volju za stjecanje njihovog suvlasništva nad predmetnom nekretninom, nižestupanjski sudovi su pravilno primjenjujući načelo pravnog jedinstva nekretnine u smislu odredbi čl. 2. st. 3., čl. 9. st. 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12), kod ocjene suvlasničkih omjera na tako stečenoj imovini, najprije utvrdili koliko vrijednost zemljišta i vrijednost ostale vlastite imovine supružnika sudjeluje u vrijednosti nekretnine u cjelini, a potom ovisno o odnosu tih vrijednosti prema vrijednosti koja predstavlja bračnu stečevinu (u kojoj su suvlasnici na jednake dijelove) utvrdili suvlasničke omjere na tako stečenoj imovini."

10. Slijedom izloženog, prvostupanjski sud će u ponovnom postupku pozvati tužiteljicu da dopuni tužbu u skladu s odredbom čl. 109. ZPP-a čime će otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem. Pritom treba voditi računa i imati u vidu da se u situaciji nužnog suparničarstva ne bi radilo o subjektivnoj preinaci tužbe.

10.1. Potom će prvostupanjski sud ponovnom ocjenom svih dokaza sukladno odredbi članka 8. ZPP-a pravilno i potpuno utvrditi sve odlučne činjenice za koje će dati jasne i neproturječne razloge i na koje će pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti novu i zakonitu odluku te će odlučiti o troškovima cijelog postupka uključujući i troškove žalbenog postupka.

11. Iz navedenih razloga, valjalo je primjenom odredbe čl. 369. st. 3. ZPP ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu te odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.

12. Odluka o trošku žalbenog postupka donijeta je primjenom odredbe članka 166. stavak 3. ZPP-a.

U Rijeci 19. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Lidija Oštarić Pogarčić