Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26d
Poslovni broj: Gž-435/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Varaždinu u vijeću sastavljenom od sutkinje Sanje Bađun predsjednice vijeća, Milka Samboleka suca izvjestitelja i člana vijeća te sutkinje Tatjane Ledinšćak-Babić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JA, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužiteljice VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa] i oboje zastupani po punomoćniku Antunu Šagovcu, odvjetniku iz Velike Gorice, protiv tuženika B2 KAPITAL d.o.o. Zagreb, OIB: 57509775367, Radnička cesta 41, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Buterin i Posavec iz Zagreba i tuženice HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], odlučujući o žalbi tuženika B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, radi utvrđenja nedopuštenosti ovrhe, izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P- 273/2022-34 od 2. veljače 2024., u sjednici vijeća 19. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženika B2 KAPITAL d.o.o. Zagreb kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-273/2022-34 od 2. veljače 2024.
II. Odbijaju se tuženik B2 KAPITAL d.o.o. Zagreb i tužitelji sa zahtjevom za naknadu troškova iz žalbenog stadija postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom pod toč. I. izreke proglašena je nedopuštenom ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Ovr- 138/2019-8 od 19. kolovoza 2019., prema prijedlogu ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb protiv ovršenice HA u odnosu na provedbu ovrhe na novoformiranoj čk.br. 807/2 u naravi kuća, [adresa], površine 199 m2, pomoćna zgrada [adresa], površine 9 m2, pomoćna zgrada [adresa], površine 14 m2, gospodarska zgrada [adresa], površine 92 m2, oranica [adresa], površine 3216 m2 i dvorište [adresa], površine 742 m2, ukupne površine 4272 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja je formirana temeljem geodetskog elaborata sastavljenog od GPU – Geodetski projektni ured d.o.o. za geodetske poslove, projektiranje, savjetovanje i nadzor od 26. siječnja 2023., broj elaborata iz Zbirke GE 2/2023., potvrđenog od strane Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Zagreb, Odjel za katastar nekretnina Velika Gorica, broj Klasa: 932-06/223-02/84, Ur.broj: 541-12-07/03-25-5 od 2. veljače 2023., a koji geodetski elaborat čini sastavni dio izreke navedene presude. Pod toč. II. izreke proglašena je nedopuštenom ovrha određena istim rješenjem o ovrsi kao pod toč. I. izreke pobijane presude i u odnosu na provedbu ovrhe na novoformiranim čk.br. 807/5 u naravi pašnjak u [adresa], površine 381 m2 i čk.br. 808/7 u naravi oranica u [adresa], površine 5162 m2, upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje zemljišnoknjižno čestice su formirane temeljem geodetskog elaborata sastavljenog od GPU – Geodetski projektni ured d.o.o. za geodetske poslove, projektiranje, savjetovanje i nadzor od geodetske uprave, Područni ured za katastar Zagreb, Odjel za katastar nekretnina Velika Gorica, Klasa: 932-06/223-02/84, Ur.broj: 541-12-07/3- 25-5 od 2. veljače 2023. i koji geodetski elaborat čini sastavni dio izreke navedene presude. Pod toč. III. izreke naloženo je tuženiku B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, naknaditi tužiteljima trošak parničnog postupka u iznosu od 9.501,95 EUR sa zateznom kamatom od 2. veljače 2024. do isplate.
2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom tuženik B2 KAPITAL d.o.o. Zagreb pobija navedenu presudu u cijelosti „zbog svih žalbenih razloga“. Predlaže drugostupanjskom sudu u cijelosti ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
3. U odgovoru na žalbu tužitelji su u cijelosti osporili žalbene navode tuženika B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb i predložili drugostupanjskom sudu odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
4. Žalba tuženika B2 KAPITAL d.o.o. Zagreb nije osnovana.
5. Polazeći od predmeta spora koji se odnosi na zahtjev tužitelja za proglašenje nedopuštenom ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Ovr-138/2019-8 od 19. kolovoza 2019., prema prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, protiv ovršenice HA, radi isplate iznosa od 415.306,59 kn, na pokretanje kojeg postupka su tužitelji upućeni kao treće osobe zaključkom prvostupanjskog suda poslovni broj: Ovr-51/2021 od 4. ožujka 2021., prvostupanjski sud je ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva utemeljio na slijedećem činjeničnom utvrđenju:
- da je rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Ovr-138/2019 od 19. kolovoza 2019. određena ovrha na nekretninama koje se u zemljišnoj knjizi vode kao vlasništvo tuženice HA u 1/1 dijela i to: čk.br. 807/2 u naravi pašnjak u [adresa], površine 200 čhv i čk.br. 808/2 u naravi oranica u [adresa], površine 1 jutro i 929 čhv, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];
- da je tuženica HA u Izjavi od 14. prosinca 2020., na kojoj je po javnom bilježniku ovjeren njezin potpis, izjavila da nikada nije bila vlasnica niti posjednica čk.br. 807/2, čk.br. 808/2, čk.br. 808/3 i čk.br. 808/4, sve k. o. [katastarska općina], a tijekom postupka je navela da je čk.br. 807/2 i čk.br. 808/2 k. o. [katastarska općina] stekla nasljeđivanjem iza svoje majke RA, iako za postojanje istih nije znala do pokretanja ovršnog postupka;
- da tužitelji tvrde da su izvanknjižni vlasnici i posjednici točno određenih čestica upisanih u katastru (čk.br. 807/2, čk.br. 808/2, čk.br. 808/3, čk.br. 808/4 i čk.br. 808/5, sve k. o. [katastarska općina]);
- da je u Povijesti promjena na katastarskim česticama izdanom od strane Odjela za katastar nekretnina Velika Gorica od 18. prosinca 2020. navedeno da je kao posjednik čk.br. 807/2 i čk.br. 808/2 k.o. [adresa]. bio upisan LA iz [adresa], od 1980. do 1991. VA i PA, oboje iz [adresa], a od 1991. pa nadalje VA i JA, svaki u ½ dijela, oboje iz [adresa];
- da je čk.br. 807/2 u naravi dvorno mjesto, kuća i dvorište, površine 360 m2, a čk.br. 808/2 u naravi oranica u [adresa], površine 4136 m2, obje upisane u Pl.br. 85 k. o. [katastarska općina] i da su tužitelji upisani kao posjednici istih, svaki u ½ dijela;
- da je čk.br. 808/3 u naravi oranica [adresa], površine 1280 m2, čk.br. 808/4 u naravi oranica [adresa], površine 1669 m2, te da su čk.br. 808/3, čk.br. 808/4 i čk.br. 808/5, sve k. o. [katastarska općina], upisane u Pl.br. 52 k. o. [katastarska općina], a kao posjednica istih je upisana pokojna RA, majka tuženice HA;
- da je na očevidu na licu mjesta održanom 8. prosinca 2020., prvostupanjski sud na nekretninama koje su predmet ovrhe zatekao tužitelja JA, koji je tvrdio da su predmetne nekretnine u neprekidnom mirnom posjedu njega i njegovih prednika više od 40 godina, te da su u Pl.br. 85 k. o. [katastarska općina] - VA i on upisani kao posjednici tih nekretnina, svaki u ½ dijela, a na temelju čega je prvostupanjski sud sukladno rješenju Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž Ovr-39/2021-3 od 20. siječnja 2021., trebao postupiti kao s prigovorom treće osobe u smislu čl. 59. i čl. 60. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - odluka US RH; 73/17.; dalje u tekstu: OZ);
- da su JA i VA kao treće osobe zaključkom Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Ovr- 51/2021-3 od 4. ožujka 2021. upućeni na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe određene navedenim rješenjem o ovrsi, nedopuštenom;
- da je prvostupanjski sud presudom poslovni broj P-99/2021-11 od 3. prosinca 2021. odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja radi proglašenja nedopuštenom ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Ovr- 138/2019-8 od 19. kolovoza 2019. i naložio je tužiteljima naknaditi parnični trošak tuženiku B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, dok je rješenjem kao sastavnim dijelom navedene presude, odbacio kao nedopuštenu tužbu u dijelu kojim su tužitelji tražili da se utvrdi nedopuštenom provedba ovrhe na geometrijski odvojenom dijelu nekretnina u izvanknjižnom vlasništvu tužitelja upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čk.br. 807/2 i čk.br. 808/2, koji geometrijski dio će biti utvrđen i identificiran očevidom na licu mjesta od strane geodetskog vještaka i prikazan na skici lica mjesta, pa da se ovlašćuju tužitelji temeljem presude ishoditi parcelaciju tih nekretnina prema skici izmjere geodetskog vještaka na način da se formiraju nove samostalne katastarske čestice s novim oznakama u granicama realnog odvojenog vlasništva temeljem prijavnog lista, a radi upisa prava vlasništva u korist tužitelja na novoformiranim samostalnim katastarskim česticama;
- da je ovaj drugostupanjski sud odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv gore navedene presude i rješenja, rješenjem poslovni broj Gž-440/2022-2 od 31. ožujka 2022. ukinuo navedenu presudu i rješenje i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u stadij prethodnog postupka;
- da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Vladimira Zelenike, dipl. ing. geodezije proizlazi da su nekretnine koje su predmet ovrhe upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. [adresa] dijela (čk.br. 807/2 i čk.br. 808/2), dok su u katastru iste formirane čk.br. 807/2, čk.br. 808/2, čk.br. 808/3, čk.br. 808/4 i čk.br. 808/5, sve k. o. [katastarska općina] i svojim oblikom i površinom čine čk.br. 807/2 i čk.br. 808/2 k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], zbog čega postoji nesklad između zemljišnoknjižnog i katastarskog (stvarnog) stanja predmetnih nekretnina, time da je na očevidu na licu mjesta sud utvrdio da su tužitelji u posjedu nekretnina koje su predmet ovrhe, na način kako su iste upisane u katastru, dok iz iskaza saslušanih svjedoka KA, UA, ŠA, TA i tužitelja proizlazi da su tužitelji u mirnom posjedu nekretnina koje su predmet ovrhe, osobno i putem svojih prednika više od 20 godina;
- da su tužitelji dio nekretnina koje su predmet ovrhe, koje su u katastru označene kao čk.br. 807/2 i čk.br. 808/2 k. o. [katastarska općina] stekli nasljeđivanjem iza svojih predaka, na način da je djed tužitelja JA (GA) iste kupio prije 1960.-te, posljedično čemu JA živi na istima od rođenja (1964.), a tužiteljica VA od 1960., odnosno nakon udaje za oca tužitelja JA;
- da je za objekte koji se nalaze na čk.br. 807/2 i dijelu čk.br. 808/2 k.o. [adresa] povodom zahtjeva tužitelja JA od 27. lipnja 2013. doneseno Rješenje o izvedenom stanju izdano od strane Upravnog odjela za provedbu dokumenata, prostornog uređenja i građenja Grada Velike Gorice od 21. prosinca 2016., kojim Rješenjem su legalizirane kuća, gospodarska zgrada, pomoćna zgrada i pomoćna zgrada na adresi [adresa], time da ti objekti nisu upisani u zemljišnu knjigu niti u katastar,
- da su tužitelji nekretninu označenu u katastru kao čk.br. 808/3 k. o. [katastarska općina] stekli nasljeđivanjem obzirom da je istu kupio djed tužitelja JA od pradjeda tuženice HA i saslušane svjedokinje ŠA (sestre tuženice);
- da su tužitelji nekretninu označenu u katastru kao čk.br. 808/4 k.o. [adresa]. sa ĆA, koji je 1974. kupio tu nekretninu od djeda tuženice HA i svjedokinje ŠA;
- da se nekretnina označena u katastru kao čk.br. 808/5 k. o. [katastarska općina] prirodno nastavlja na čk.br. 808/4 k. o. [katastarska općina] i do iste nema drugog pristupnog puta, te da su tužitelji u nesmetanom posjedu te nekretnine od 1995., a prije toga da je tu nekretninu koristio stric tuženice HA;
- da tužitelji imaju pravni interes da se u ovom postupku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, prethodno utvrdi da imaju pravo koje sprječava ovrhu na predmetnim nekretninama, odnosno da se utvrde činjenice na temelju kojih se predmnijeva njihovo pravo vlasništva na nekretninama na kojima je određena ovrha;
- da je sud na temelju uviđaja na licu mjesta, nalaza i mišljenja sudskog vještaka, personalnih dokaza, Potvrde o povijesti promjena na katastarskim česticama i Rješenja o izvedenom stanju utvrdio da su tužitelji predmnijevani vlasnici nekretnina kako su iste označene u katastru (čk.br. 807/2, čk.br. 808/2, čk.br. 808/3, čk.br. 808/4 i čk.br. 808/5, sve k. o. [katastarska općina]), odnosno kako su iste označene u zemljišnoj knjizi (čk.br. 807/2 i čk.br. 808/2 k. o. [katastarska općina]);
- da su tužitelji više od 20 godina osobno i putem svojih prednika u samostalnom i nesmetanom posjedu dijela nekretnina koje su predmet ovrhe i to prije nego je pokrenut predmetni ovršni postupak i prije zabilježbe ovrhe, posljedično čemu su stekli pravo vlasništva na istima temeljem dosjelosti, temeljem čl. 166. st. 4. u vezi čl. 166. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14.; dalje u tekstu: ZV), zbog čega, bez obzira što tužitelji nisu upisani u zemljišnu knjigu kao vlasnici tih nekretnina, kao predmnijevani vlasnici imaju pravo primjenom čl. 166. st. 1. u vezi čl. 55. i čl. 56. ZV-a tražiti da se ovrha na dijelu nekretnina koje su predmet ovrhe proglasi nedopuštenom;
- da nekretnine koje su predmet ovrhe nisu bile obuhvaćene ovršnim ispravama (ugovorima o kreditima) kao sredstvo osiguranja, zbog čega je tuženik B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, mogao i trebao provjeriti stanje u zemljišnim i katastarskim knjigama u vezi tih nekretnina, obzirom da je profesionalna djelatnost tuženika B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, otkup dospjelih potraživanja, pa kako isto nije učinio, to sud smatra da je tuženik B2 KAPITAL d.o.o. Zagreb postupao nesavjesno;
- da bi provođenje ovrhe protiv osobe koja je samo formalni vlasnik predmetnih nekretnina zadiralo u pravo na mirno uživanje prava vlasništva tužitelja, obzirom da tužitelji imaju pravo na mirno uživanje svojeg vlasništva temeljem čl. 1. Protokola 1. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda;
- da je provođenjem testa razmjernosti vezano uz prigovor tužitelja kojim su istaknuli pravo na dom prvostupanjski sud utvrdio da miješanje nije razmjerno legitimnom cilju koji se ovrhom nastoji ostvariti i usvojio prigovor prava na dom istaknutog po tužiteljima.
6. Imajući u vidu gore izneseno utvrđeno činjenično stanje, ocjena je ovoga suda da je prvostupanjski sud pozivom na citirane zakonske odredbe pravilno zaključio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
7. Pobijajući prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19.; dalje u tekstu: ZPP) koji se na ovaj predmet primjenjuje u skladu sa čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 80/22.) s izuzecima iz st. 2. -4. tog članka, tuženik B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, navedenu bitnu povredu nalazi počinjenu zbog toga što je obrazloženje presude nerazumljivo, odnosno jer presuda nema obrazloženja o odlučnim činjenicama.
7.1. Ispitujući stoga pobijanu presudu u okviru istaknutog žalbenih razloga, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju ukazuje tuženik jer obrazloženje pobijane presude sadrži valjane, dostatne, jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama koji imaju uporište u provedenim dokazima i stanju spisa. Prvostupanjski sud nije počinio niti bilo koju drugu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koje primjenom čl. 365. st. 2. ZPP ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
8. U odnosu na žalbeni navod tuženika B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, da se postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom može voditi isključivo s obzirom na one žalbene razloge i radi utvrđivanja onih činjenica koje su bile istaknute u prigovoru trećih osoba, pa da nije dopušten tužbeni zahtjev kojim tužitelji traže utvrđenje prava vlasništva na dijelu nekretnine koja je predmet ovrhe, a koji će naknadno biti utvrđen od strane vještaka te parcelaciju i upis tako odvojenih čestica na njihovo ime, valja navesti da takav žalbeni navod nije primjenjiv u konkretnoj situaciji. Naime, ovdje nedvojbeno postoji nesklad između zemljišnoknjižnog i katastarskog (stvarnog) stanja nekretnina koje su predmet ovrhe u odnosu na koje tužitelji traže proglašenje ovrhe nedopuštenom, to tužitelji, protivno žalbi tuženika, imaju pravni interes da u postupku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zahtijevaju da se prethodno utvrdi (realni) dio nekretnine za koji tvrde da imaju takvo pravo koje sprječava ovrhu, a nakon toga da se utvrdi da li je ovrha na dijelu predmetnih nekretnina dopuštena.
9. Nadalje, protivno tvrdnji tuženika B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, da prvostupanjski sud nije bio ovlašten odlučiti o neodređenom tužbenom zahtjevu tužitelja, jer su u tužbi naveli da će u odnosu na dio nekretnina koje su predmet ovrhe, a za koje tužitelji tvrde da su u njihovom vlasništvu, naknadno urediti tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka i očevidu na licu mjesta, odnosno nakon što se izvrši parcelacija i upis tako odvojenih zemljišnoknjižnih čestica na njihovo ime, pa da bi time prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 186. st. 1. ZPP, tuženiku valja ukazati da prema odredbi čl. 186. st. 1. ZPP tužba treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a i druge podatke koje mora imati svaki podnesak (članak 106.).
9.1. Kako iz prvobitno podnesene tužbe tužitelja proizlazi da ista udovoljava citiranoj zakonskoj odredbi jer su tužitelji u istoj naveli da traže proglašenje ovrhe nedopuštenom na dijelu točno određenih zemljišno-knjižnih čestica te su već u tužbi naveli da će geometrijski odvojeni dio predmetnih nekretnina na koje polažu pravo biti utvrđen i identificiran očevidom na licu mjesta od strane geodetskog vještaka i kao takav biti prikazan na skici lica mjesta, koja skica izmjere i zapisnik će činiti sastavni dio izreke, to je prema ocjeni ovog suda promašen i navedeni žalbeni navod tuženika B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb.
10. Nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 190. st. 3. ZPP na koju u žalbi ukazuje tuženik B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, ističući da je prvostupanjski sud pogrešno dopustio preinaku tužbe tužitelja od 29. ožujka 2023. obzirom da predmetna preinaka tužbe izlazi iz okvira činjenica istaknutih u prigovoru trećih osoba u ovršnom postupku jer su tužitelji proširili tužbeni zahtjev na način da su istaknuli nove činjenice koje je sud naknadno utvrđivao saslušanjem predloženih svjedoka po tužiteljima, pa sukladno tako dopuštenoj preinaci tužbe proizlazi da su tužitelji tražili, a prvostupanjski sud pobijanom presudom utvrdio da je ovrha određena rješenjem o ovrsi od 19. kolovoza 2018. u cijelosti nedopuštena na temelju nove parcelacije za čije provođenje tužitelji nisu imali pravni interes.
10.2. U vezi s gore iznesenim, ovdje treba navesti da su tužitelji prvobitno postavljenim tužbenim zahtjevom tražili proglašenje nedopuštenom ovrhu određenu rješenjem o ovrsi od 19. kolovoza 2019. u odnosu na provedbu ovrhe na geometrijskom odvojenom dijelu nekretnina u njihovom izvanknjižnom vlasništvu upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na čk.br. 807/2 i čk.br. 808/2. Podneskom od 16. ožujka 2023. tužitelji su tražili proglašenje nedopuštenom ovrhu određenu rješenjem o ovrsi od 19. kolovoza 2019. u odnosu na provedbu ovrhe na novoformiranoj čk.br. 807/2 ukupne površine 4272 m2, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok su podneskom od 29. ožujka 2023. tražili proglašenje nedopuštenosti ovrhe i na novoformiranim čk.br. 807/5 i čk.br. 808/7 koje su upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
10.3. Obzirom da su tužitelji tijekom cijelog postupka isticali da čk.br. 808/3, čk.br. 808/4 i čk.br. 808/5 k. o. [katastarska općina] čine jedinstvenu cjelinu sa čk.br. 807/2 i čk.br. 808/2 (čk.br. 808/2 je poništena i spojena sa čk.br. 807/2 k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] [adresa], da novoformirane čk.br. 807/5 i čk.br. 808/7 odgovaraju čk.br. 808/3, čk.br. 808/4 i čk.br. 808/5 k. o. [katastarska općina], za koje su tužitelji tijekom postupka tvrdili da su iste stekli na temelju dosjelosti jer su u nesmetanom i poštenom posjedu istih osobno i putem svojih prednika više od 20 godina, to je prvostupanjski sud i prema ocjeni ovoga suda, pravilno raspravnim rješenjem od 23. svibnja 2022. dopustio preinaku tužbe od 29. ožujka 2023., obrazlažući da je navedena preinaka svrsishodna za konačno rješenje spora između stranaka, te da zbog predmetne preinake nije bilo potrebno utvrđivati nove činjenice i izvoditi nove dokaze jer se radi o istim zemljišno knjižnim česticama u odnosu na koje je određena ovrha, samo što su iste drugačije označene u katastru. Navedeno proizlazi i iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zelenike koji je naveo da su čk.br. 807/2 i čk.br. 808/2, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u katastru formirane kao čk.br. 807/2, čk.br. 808/2, čk.br. 808/3, čk.br. 808/4 i čk.br.808/5, sve k. o. [katastarska općina].
11. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su tužitelji dio nekretnina koje su predmet ovrhe stekli primjenom instituta dosjelosti prije nego je pokrenuta predmetna ovrha, odnosno prije nego je upisana zabilježba ovrhe, te je iste utvrdio predmnijevanim vlasnicima spornih nekretnina primjenom čl. 166. st. 1. i 2. ZV.
11.1. S tim u vezi tuženiku B2 Kapital d.o.o., Zagreb, se ukazuje da je jedna od pretpostavki za primjenu stjecanja prava vlasništva dosjelošću, kako u primjeni pravnih pravila OGZ, tako i u primjeni odredbe čl. 28. st. 4. ZOVO, a jednako je propisano i sada odredbom čl. 159. ZV - pošten (savjestan) posjed.
11.2. Dakle, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću posjed mora biti barem pošten i trajati zakonom određeno vrijeme.
11.3. Posjed je pošten, odnosno savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova (paragraf 328 OGZ, čl. 72. st. 2. ZOVO, a sada čl. 18. st. 5. ZV). Poštenje (savjesnost) se pretpostavlja. Također, prema pravnom pravilu iz paragrafa 1493. OGZ tko načinom poštenim prima kakvu stvar od zakonitog i poštenog posjednika, taj ima pravo kao nasljednik da uračuna sebi vrijeme dosjelosti svojeg prednika, time da je prema pravnom pravilu iz paragrafa 1468. OGZ bio propisan tridesetogodišnji rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, dok je Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatio pravno shvaćanje zauzeto na Proširenoj općoj sjednici bivšeg Saveznog Vrhovnog suda FNRJ od 3. travnja 1960. da umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468. OGZ u trajanju od 30 godina je dostatan pošteni posjed od 20 godina (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske broj Rev-x 51/13-2 od 23. srpnja 2014.).
11.4. Institut dosjelosti (originarni način stjecanja vlasništva na tuđoj stvari) ima svrhu ukloniti trajni nesklad između posjeda i vlasništva, uspostaviti pravno stanje i dopuniti zaštitu pravnog prometa.
11.5. Posljedično gore navedenom, s obzirom da je prvostupanjski sud utvrdio da su tužitelji osobno i njihovi prednici bili pošteni posjednici predmetnog dijela nekretnina duže od 20 godina (počev od 1960.-tih pa nadalje), da ih nitko nije ometao niti im je branio posjed spornog dijela nekretnina, da su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva istih dosjelošću, da tuženik B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, nije oborio predmnijevu poštenja (savjesnosti) tužitelja jer nije dokazao su isti bili nepošteni (nesavjesni) posjednici predmetnog dijela navedenih nekretnina, to je i pravilnom primjenom materijalnog prava, odnosno primjenom čl. 160. st. 2. ZV u vezi s pravnim pravilom paragrafa 1493. i 1468. OGZ (koja pravna pravila se primjenjuju u konkretnom slučaju s obzirom na vrijeme stjecanja prava vlasništva predmetnih nekretnina) valjalo prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da su tužitelji primjenom instituta dosjelosti stekli sporni dio predmetnih nekretnina.
12. Kako su tužitelji u konkretnom slučaju tvrdili da su temeljem dosjelosti stekli dio nekretnina na kojima se vodi ovrha, to su tužitelji pravilno postavili tužbeni zahtjev u odnosu na novoformirane zemljišnoknjižne čestice sukladno geodetskom elaboratu od 26. siječnja 2023. potvrđenom od strane Područnog ureda za katastar u Zagrebu, Odjelu za katastar nekretnina Velika Gorica od 2. veljače 2023., obzirom da geodetski elaborat predstavlja službeni tehnički dokument, izrađen od strane ovlaštenog inženjera geodezije, koji prikazuje stvarno stanje na terenu (zgrade, međe, infrastrukturu) u smanjenom mjerilu i isti je temelj za upis objekata u katastar i zemljišne knjige, parcelaciju, legalizaciju te ishođenje građevinske/uporabne dozvole.
13. Konačno, kako se tuženik B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, u žalbi poziva na načelo povjerenja u zemljišne knjige, ovaj sud navodi da je u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-242/2021-2 od 8. lipnja 2022. izraženo pravno shvaćanje da se načelo povjerenja u zemljišne knjige odnosi (primjenjuje) samo na derivativno stjecanje knjižnog prava, te je isto stajalište zauzeto i u presudama istog suda poslovni broj Rev- 59/2000 od 16. rujna 2003., Rev-1566/2017 od 11. lipnja 2019., Rev-x 142/2016 od 11. prosinca 2019. i Revd-1939/2020 od 9. rujna 2020. Navedeno stajalište zauzeto je i u presudi istog suda poslovni broj Rev 2031/2010 od 14. siječnja 2015. u kojoj je navedeno: ''U odnosu na navode tuženice da su nižestupanjski sudovi prihvaćanjem tužbenog zahtjeva pogrešno primijenili materijalno pravo sadržano u odredbi čl. 130. st. 2. ZV-a jer je tuženica svoje pravo vlasništva stekla na temelju rješenja o nasljeđivanju i u dobroj vjeri tako stečeno pravo vlasništva upisala u zemljišnu knjigu, čemu se ne može suprotstaviti pravo vlasništva prednika tužitelja stečeno na temelju zakona, valja odgovoriti da se po prirodi stvari kod stjecanja prava vlasništva uz načelo povjerenja u zemljišne knjige radi o stjecanju prava vlasništva na temelju pravnog posla gdje pravni slijednik, pouzdajući se u potpunost i istinitost zemljišne knjige, stječe pravo vlasništva na temelju pravnog posla od upisanog pravnog prednika (čl. 115. ZV- a) dok je nasljeđivanje drugačiji pravni temelj stjecanja prava vlasništva (čl. 114. ZV- a) od onog koji se utemeljuje na pravnom poslu kao što su to odluke suda ili druge nadležne vlasti te zakona. Načelo povjerenja u zemljišne knjige odnosi na stjecanje knjižnog prava na temelju valjane pravne osnove koja može biti pravna osnova za derivativno stjecanje stvarnih prava na nekretninama. U odluci se navodi i da će pošteni stjecatelj biti pravno zaštićen glede stjecanja knjižnog prava jedino ako je, postupajući u dobroj vjeri, upisao svoje pravo u zemljišnu knjigu na temelju takve pravne osnove - pravnog posla. O tome se ne radi u konkretnom slučaju zabilježbe ovrhe na nekretnini koja je u tom trenutku bila u vlasništvu (ovdje stečenom na temelju zakona - dosjelošću) treće osobe, ovdje tužitelja".
13.1. Prema odredbi čl. 129. st. 1. ZV kada je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka.
13.2. Jedan od načina stjecanja vlasništva na temelju zakona je dosjelost (dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari - čl. 159. st. 1. ZV).
13.3. Prema pravnom shvaćanju izraženom u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 242/2021-2 od 8. lipnja 2022., tužitelj koji je vlasništvo nekretnine stekao temeljem zakona (ovdje dosjelošću) prije pokretanja ovršnog postupka odnosno publiciranja zabilježbe ovrhe u zemljišnim knjigama, ima pravo koje sprječava ovrhu, neovisno o savjesnosti tuženika kao ovrhovoditelja. To pravno shvaćanje primjenjivo je i u ovom predmetu jer je riječ o činjenično i pravno usporedivim pravnim situacijama, pa ga iz tog razloga prihvaća i ovaj sud.
14. Dakle, kako iz rezultata raspravljanja proizlazi da su tužitelji i njihovi pravni prednici savjesni (samostalni) posjednici predmetnog dijela nekretnina od 1960.-tih, odnosno svakako više od 20 godina i da su naočigled neprekidno kroz sve vrijeme manifestirali volju držanja predmetnih nekretnina kao svojih, da su dijelovi nekretnine koji su predmet ovrhe u Geodetskom elaboratu od 26. siječnja 2023. kao sastavnom dijelu presude, pojedinačno određeni dijelovi tih nekretnina kao novoformirane zemljišnoknjižne čestice i to kao čk.br. 807/2, čk.br. 807/5 i čk.br. 808/7, sve k. o. [katastarska općina] (čl. 5. st. 1. ZV) to je udovoljeno sposobnosti tih zemljišnoknjižnih čestica da budu objektom stvarnih prava, pa tako i prava vlasništva u smislu pretpostavki stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Kako su tužitelji prije pokretanja ovrhe, odnosno prije zabilježbe ovrhe nedvojbeno stekli pravo vlasništva na tako naznačenim novoformiranim zemljišnoknjižnim česticama, to isti imaju pravo koje sprječava ovrhu na istima radi prisilne naplate duga treće osobe, ovdje ovršenice HA, neovisno od toga da li je tuženik B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, bio u konkretnom slučaju savjestan, posljedično čemu je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da nije dopuštena ovrha na nekretninama naznačenim pod toč. I. i II. izreke pobijane presude.
15. Imajući u vidu gore izneseno, valjalo je odbiti žalbu tuženika B2 KAPITAL d.o.o. , Zagreb, kao neosnovanu i primjenom čl. 368. st. 2. ZPP potvrditi toč. I. i II. izreke pobijane presude.
16. Tuženik B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, pobija odluku o troškovima postupka samo dovođenjem u vezu s pobijanjem prvostupanjske presude, budući da ne iznosi nikakve razloge pobijanja, osim što navodi da mu je nejasno iz kojeg razloga je čitav trošak dosuđen na njegov teret, pa mu valja odgovoriti da je postupak vođen uz njegovu procesnu aktivnost kao tuženika, obzirom da je tuženica HA priznala tužbeni zahtjev, te je sukladno tome u spis i dostavljena njezina izjava da nikada nije bila posjednica niti vlasnica predmetnih dijelova nekretnina nad kojima se vodi ovrha temeljem rješenja o ovrsi, posljedično čemu je samo tuženik B2 KAPITAL d.o.o. Zagreb prouzročio tužiteljima trošak postupak, pa ga je prvostupanjski sud u skladu sa čl. 154. st. 1. u vezi čl. 155. st. 1. ZPP opravdano obvezao isti nadoknaditi tužiteljima, te je primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP valjalo potvrditi i odluku o troškovima postupka sadržanu pod toč. III. izreke presude.
17. Konačno, kako tuženik B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb, nije uspio sa žalbom, dok odgovor na žalbu tužitelja nije bio potreban za odlučivanje o žalbi, to je je primjenom čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP valjalo tuženika B2 KAPITAL d.o.o. Zagreb i tužitelje odbiti sa zahtjevom za naknadu troškova iz žalbenog stadija postupka.
Varaždin, 19. veljače 2026.
Predsjednica vijeća
Sanja Bađun
