REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: Pn-60/2019-107

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sucu tog suda Marijanu Muža, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: TŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. BŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III. ŽŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IV. TŠT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], TŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Antunu Šagovcu, odvjetniku iz Velike Gorice protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. zastupano po punomoćniku Ivici Čosiću, odvjetniku iz OD Grgić i Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 17. prosinca 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, te punomoćnika tuženika, temeljem odredbe čl. 335 st. 4. Zakona o parničnom postupku, 19. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e :

Djelomično se usvaja tužba i tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na točke I., VII., VIII., IX., X. i XI., dok u odnosu na točke II., III., IV., V. i VI. tužbeni zahtjev se usvaja u cijelosti.

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti I-tužitelju TŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete iznos od 46.884,33 eura uz zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. od 22. studenog 2018. godine do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti I-tužitelju TŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] imovinsku štetu s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 1.110,89 eur uz zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. od 22. studenog 2018. godine, pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti I-tužitelju TŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] imovinsku štetu s naslova nestručne tuđe pomoći i njege u iznosu od 38.173,40 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na:

iznos od 314,96 eur od 10.6.2018.,

iznos od 333,60 eur od 10.7.2018.,

iznos od 328,60 eur od 10.8.2018.,

iznos od 314,96 eur od 10.9.2018.,

iznos od 350,40 eur od 10.10.2018.,

iznos od 314,96 eur od 10.11.2018.,

iznos od 318,00 eur od 10.12.2018.,

iznos od 344,72 eur od 10.1.2019.,

iznos od 336,04 eur od 10.2.2019.,

iznos od 348,32 eur od 10.3.2019.,

iznos od 367,04 eur od 10.4.2019.,

iznos od 339,60 eur od 10.5.2019.,

iznos od 336,04 eur od 10.6.2019.,

iznos od 373,20 eur od 10.7.2019.,

iznos od 336,04 eur od 10.8.2019.,

iznos od 350,92 eur od 10.9.2019.,

iznos od 355,20 eur od 10.10.2019.,

iznos od 336,04 eur od 10.11.2019.,

iznos od 355,20 eur od 10.12.2019.,

iznos od 350,92 eur od 10.1.2020.,

iznos od 359,60 eur od 10.2.2020.,

iznos od 387,44 eur od 10.3.2020.,

iznos od 375,72 eur od 10.4.2020.,

iznos od 363,60 eur od 10.5.2020.,

iznos od 394,32 eur od 10.6.2020.,

iznos od 363,60 eur od 10.7.2020.,

iznos od 359,60 eur od 10.8.2020.,

iznos od 394,32 eur od 10.9.2020.,

iznos od 363,60 eur od 10.10.2020.,

iznos od 375,72 eur od 10.11.2020.,

iznos od 381,60 eur od 10.12.2020.,

iznos od 359,60 eur od 10.1.2021.,

iznos od 429,04 eur od 10.2.2021.,

iznos od 406,56 eur od 10.3.2021.,

iznos od 391,84 eur od 10.4.2021.,

iznos od 396,00 eur od 10.5.2021.,

iznos od 429,04 eur od 10.6.2021.,

iznos od 396,00 eur od 10.7.2021.,

iznos od 409,20 eur od 10.8.2021.,

iznos od 409,20 eur od 10.9.2021.,

iznos od 396,00 eur od 10.10.2021.,

iznos od 429,04 eur od 10.11.2021.,

iznos od 396,00 eur od 10.12.2021.,

iznos od 391,84 eur od 10.1.2022.,

iznos od 446,40 eur od 10.2.2022.,

iznos od 423,36 eur od 10.3.2022.,

iznos od 407,96 eur od 10.4.2022.,

iznos od 432,00 eur od 10.5.2022.,

iznos od 426,56 eur od 10.6.2022.,

iznos od 412,80 eur od 10.7.2022.,

iznos od 446,40 eur od 10.8.2022.,

iznos od 407,96 eur od 10.9.2022.,

iznos od 412,80 eur od 10.10.2022.,

iznos od 446,40 eur od 10.11.2022.,

iznos od 412,80 eur od 10.12.2022.,

iznos od 426,56 eur od 10.1.2023.,

iznos od 498,48 eur od 10.2.2023.,

iznos od 496,16 eur od 10.3.2023.,

iznos od 477,40 eur od 10.4.2023.,

iznos od 531,60 eur od 10.5.2023.,

iznos od 477,40 eur od 10.6.2023.,

iznos od 482,40 eur od 10.7.2023.,

iznos od 522,04 eur od 10.8.2023.,

iznos od 477,40 eur od 10.9.2023.,

iznos od 505,20 eur od 10.10.2023.,

iznos od 498,48 eur od 10.11.2023.,

iznos od 482,40 eur od 10.12.2023.,

iznos od 522,04 eur od 10.1.2024.,

iznos od 608,84 eur od 10.2.2024.,

iznos od 624,08 eur od 10.3.2024.,

iznos od 667,12 eur od 10.4.2024.,

iznos od 615,60 eur od 10.5.2024.,

iznos od 608,84 eur od 10.6.2024.,

iznos od 676,80 eur od 10.7.2024.,

iznos od 608,84 eur od 10.8.2024.,

iznos od 636,12 eur od 10.9.2024.,

iznos od 645,60 eur od 10.10.2024.,

iznos od 608,84 eur od 10.11.2024.,

iznos od 645,60 eur od 10.12.2024.,

iznos od 636,12 eur od 10.1.2025.,

iznos od 646,04 eur od 10.2.2025.,

iznos od 670,88 eur od 10.3.2025.,

iznos od 708,04 eur od 10.4.2025.,

iznos od 654,00 eur od 10.5.2025.,

iznos od 675,80 eur od 10.6.2025.,

a od 1. lipnja 2025. godine pa nadalje plaćati I-tužitelju rentu s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 679,28 eur mjesečno, s time da dospjele obroke plati odjednom, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, a koje dospijevaju do svakog 10-og u mjesecu u tekućem mjesecu za prethodni mjesec na tekući račun I-tužitelja broj [broj bankovnog računa] kod Privredne banke Zagreb d.d. sa zakonskom zateznom kamatom do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti I-tužitelju TŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime nužnih izdataka za troškove liječenja iznos od 1.898,08 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa i to na:

iznos od 8,33 eur od 22.07.2018.,

iznos od 34,83 eur od 22.07.2018.,

iznos od 9,18 eur od 08.08.2018.,

iznos od 8,33 eur od 11.08.2018.,

iznos od 34,83 eur od 11.08.2018.,

iznos od 53,32 eur od 12.10.2018.,

iznos od 38,41 eur od 13.11.2018.,

iznos od 45,81 eur od 10.12.2018.,

iznos od 37,46 eur od 16.01.2019.,

iznos od 79,76 eur od 20.03.2019.,

iznos od 80,87 eur od 19.04.2019.,

iznos od 34,83 eur od 18.05.2019.,

iznos od 34,83 eur od 11.06.2019.,

iznos od 34,83 eur od 19.07.2019.,

iznos od 34,83 eur od 14.08.2019.,

iznos od 34,83 eur od 14.09.2019.,

iznos od 34,83 eur od 24.10.2019.,

iznos od 34,83 eur od 11.11.2019.,

iznos od 34,83 eur od 18.12.2019.,

iznos od 34,83 eur od 21.01.2020.,

iznos od 34,83 eur od 19.02.2020.,

iznos od 34,83 eur od 16.03.2020.,

iznos od 59,73 eur od 24.04.2020.,

iznos od 59,73 eur od 30.04.2020.,

iznos od 59,73 eur od 07.05.2020.,

iznos od 59,73 eur od 18.05.2020.,

iznos od 34,83 eur od 19.05.2020.,

iznos od 34,83 eur od 16.06.2020.,

iznos od 29,20 eur od 04.08.2020.,

iznos od 53,09 eur od 06.08.2020.,

iznos od 31,57 eur od 12.08.2020.,

iznos od 31,57 eur od 14.09.2020.,

iznos od 31,57 eur od 19.10.2020.,

iznos od 31,57 eur od 14.12.2020.,

iznos od 31,60 eur od 04.01.2021.,

iznos od 34,32 eur od 11.02.2021.,

iznos od 42,20 eur od 10.03.2021.,

iznos od 78,53 eur od 07.04.2021.,

iznos od 31,60 eur od 11.05.2021.,

iznos od 40,85 eur od 06.07.2021.,

iznos od 34,52 eur od 05.08.2021.,

iznos od 38,52 eur od 02.09.2021.,

iznos od 35,56 eur od 01.10.2021.,

iznos od 31,82 eur od 30.10.2021.,

iznos od 49,99 eur od 10.12.2021.,

iznos od 38,52 eur od 05.01.2022.,

iznos od 37,93 eur od 03.02.2022. i

iznos od 40,71 eur od 02.03.2022,

do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

V. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti I-tužitelju TŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade imovinske štete s naslova izgubljene zarade isplatiti iznos od 653,87 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa i to na:

iznos od 3,98 eur od 10.11.2016.

iznos od 378,52 eur od 10.12.2016.

iznos od 19,54 eur od 10.06.2018.

iznos od 108,20 eur od 10.07.2018.

iznos od 143,63 eur od 10.09.2018.,

do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

VI. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti I-tužitelju TŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadu štete u obliku novčane rente mjesečno počev od 21. veljače 2019. godine pa nadalje, tako da je tuženi dužan dospjele iznose u iznosu od 12.163,06 eur zaključno sa listopadom 2025. godine isplatiti odjednom, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa rente do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i to na: na iznos od 123,02 eur od 10.03.2019. pa do isplate,

na iznos od 180,70 eur od 10.04.2019. pa do isplate,

na iznos od 180,70 eur od 10.05.2019. pa do isplate,

na iznos od 180,70 eur od 10.06.2019. pa do isplate,

na iznos od 180,70 eur od 10.07.2019. pa do isplate,

na iznos od 171,65 eur od 10.08.2019. pa do isplate,

na iznos od 171,65 eur od 10.09.2019. pa do isplate,

na iznos od 171,65 eur od 10.10.2019. pa do isplate,

na iznos od 171,65 eur od 10.11.2019. pa do isplate,

na iznos od 171,65 eur od 10.12.2019. pa do isplate,

na iznos od 171,65 eur od 10.01.2020. pa do isplate,

na iznos od 168,96 eur od 10.02.2020. pa do isplate,

na iznos od 168,96 eur od 10.03.2020. pa do isplate,

na iznos od 168,96 eur od 10.04.2020. pa do isplate,

na iznos od 168,96 eur od 10.05.2020. pa do isplate,

na iznos od 168,96 eur od 10.06.2020. pa do isplate,

na iznos od 168,96 eur od 10.07.2020. pa do isplate,

na iznos od 163,54 eur od 10.08.2020. pa do isplate,

na iznos od 163,54 eur od 10.09.2020. pa do isplate,

na iznos od 163,54 eur od 10.10.2020. pa do isplate,

na iznos od 163,54 eur od 10.11.2020. pa do isplate,

na iznos od 163,54 eur od 10.12.2020. pa do isplate,

na iznos od 163,54 eur od 10.01.2021. pa do isplate,

na iznos od 161,36 eur od 10.02.2021. pa do isplate,

na iznos od 161,36 eur od 10.03.2021. pa do isplate,

na iznos od 161,36 eur od 10.04.2021. pa do isplate,

na iznos od 161,36 eur od 10.05.2021. pa do isplate,

na iznos od 161,36 eur od 10.06.2021. pa do isplate,

na iznos od 161,36 eur od 10.07.2021. pa do isplate,

na iznos od 151,75 eur od 10.08.2021. pa do isplate,

na iznos od 151,75 eur od 10.09.2021. pa do isplate,

na iznos od 151,75 eur od 10.10.2021. pa do isplate,

na iznos od 151,75 eur od 10.11.2021. pa do isplate,

na iznos od 151,75 eur od 10.12.2021. pa do isplate,

na iznos od 151,75 eur od 10.01.2022. pa do isplate,

na iznos od 173,71 eur od 10.02.2022. pa do isplate,

na iznos od 173,71 eur od 10.03.2022. pa do isplate,

na iznos od 173,71 eur od 10.04.2022. pa do isplate,

na iznos od 173,71 eur od 10.05.2022. pa do isplate,

na iznos od 173,71 eur od 10.06.2022. pa do isplate,

na iznos od 173,71 eur od 10.07.2022. pa do isplate,

na iznos od 148,45 eur od 10.08.2022. pa do isplate,

na iznos od 148,45 eur od 10.09.2022. pa do isplate,

na iznos od 148,45 eur od 10.10.2022. pa do isplate,

na iznos od 148,45 eur od 10.11.2022. pa do isplate,

na iznos od 148,45 eur od 10.12.2022. pa do isplate,

na iznos od 148,45 eur od 10.01.2023. pa do isplate,

na iznos od 127,25 eur od 10.02.2023. pa do isplate,

na iznos od 127,25 eur od 10.03.2023. pa do isplate,

na iznos od 127,25 eur od 10.04.2023. pa do isplate,

na iznos od 127,25 eur od 10.05.2023. pa do isplate,

na iznos od 127,25 eur od 10.06.2023. pa do isplate,

na iznos od 127,25 eur od 10.07.2023. pa do isplate,

na iznos od 88,93 eur od 10.08.2023. pa do isplate,

na iznos od 88,93 eur od 10.09.2023. pa do isplate,

na iznos od 88,93 eur od 10.10.2023. pa do isplate,

na iznos od 88,93 eur od 10.11.2023. pa do isplate,

na iznos od 88,93 eur od 10.12.2023. pa do isplate,

na iznos od 88,93 eur od 10.01.2024. pa do isplate,

na iznos od 172,58 eur od 10.02.2024. pa do isplate,

na iznos od 172,58 eur od 10.03.2024. pa do isplate,

na iznos od 172,58 eur od 10.04.2024. pa do isplate,

na iznos od 172,58 eur od 10.05.2024. pa do isplate,

na iznos od 172,58 eur od 10.06.2024. pa do isplate,

na iznos od 172,58 eur od 10.07.2024. pa do isplate,

na iznos od 134,26 eur od 10.08.2024. pa do isplate,

na iznos od 134,26 eur od 10.09.2024. pa do isplate,

na iznos od 134,26 eur od 10.10.2024. pa do isplate,

na iznos od 134,26 eur od 10.11.2024. pa do isplate,

na iznos od 134,26 eur od 10.12.2024. pa do isplate,

na iznos od 134,26 eur od 10.01.2025. pa do isplate,

na iznos od 134,26 eur od 10.02.2025. pa do isplate,

na iznos od 134,26 eur od 10.03.2025. pa do isplate,

na iznos od 134,26 eur od 10.04.2025. pa do isplate,

na iznos od 134,26 eur od 10.05.2025. pa do isplate,

na iznos od 134,26 eur od 10.06.2025. pa do isplate,

na iznos od 134,26 eur od 10.07.2025. pa do isplate,

na iznos od 134,26 eur od 10.08.2025. pa do isplate,

na iznos od 134,26 eur od 10.09.2025. pa do isplate,

na iznos od 134,26 eur od 10.10.2025. pa do isplate,

na iznos od 134,26 eur od 10.11.2025. pa do isplate,

a buduće mjesečne iznose rente od 134,26 eur mjesečno počev od 1. studenog 2025. god. pa nadalje najkasnije do svakog 10. dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec na tekući račun I-tužitelja broj [broj bankovnog računa] kod Privredne banke Zagreb d.d., uz zatezne kamate po dospijeću svakog mjesečnog iznosa rente do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

VII. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti II-tužiteljici BŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete iznos od 24.885,52 eura uz zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. od 22. studenog 2018. godine, pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

VIII. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti III-tužiteljici ŽŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete iznos od 24.885,52 eura uz zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. od 22. studenog 2018. godine do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IX. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti IV-tužitelju TŠT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete iznos od 24.885,52 eura uz zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. od 22. studenog 2018. godine, do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

X. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 2269485774, isplatiti V-tužitelju TŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete iznos od 21.899,26 eura uz zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. od 22. studenog 2018. godine, pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

XI. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti VI-tužiteljici GŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete iznos od 21.899,26 eura uz zatezne kamate tekuće od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. od 22. studenog 2018. godine, pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

XII. Preko dosuđenog iznosa u odnosu na točke I., VII., VIII., IX., X. i XI.

tužbenog zahtjeva tužitelji se odbijaju.

XIII. Temeljem odredbe članka 154. stavak 2. ZPP-a, svaka stranka u postupku snosi svoje troškove parničnog postupka u ovoj pravnoj stvari.

Obrazloženje

1.Tužitelji u tužbi navode da je 28. listopada 2016. I. tužitelj zadobio teške ozljede u prometnoj nezgodi kao vozač osobnog automobila registarske [registarska oznaka] u [adresa], a koju prometnu nezgodu je skrivio osiguranik tuženika ĆŠ upravljajući teretnim vozilom registarske [registarska oznaka].

1.1. U kaznenom postupku osiguranik tuženika pravomoćno je proglašen krivim za navedenu prometnu nezgodu, a što proizlazi uvidom u spis Općinskog kaznenog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem K-1206/17.

1.2. Tužitelji su po prijašnjem punomoćniku, Odvjetničkom društvu Mesić & Međimurec d.o.o. Zagreb podnijeli odštetne zahtjeve 22. studenoga 2018. i to I. tužitelj je podnio odštetni zahtjev za naknadu neimovinske i imovinske štete, II. tužiteljica kao supruga, III. i IV. tužitelji kao djeca te V. i VI. tužitelji kao roditelji I. tužitelja su podnijeli odštetni zahtjev radi naknade štete za duševne bolove zbog osobito teškog invaliditeta I. tužitelja.

1.3. Tužitelji po punomoćniku obratili su se tuženiku 23. svibnja 2019. u cilju postizanja mirnog rješenja spora, s time da su tužitelj u cilju mirnog rješenja spora i sklapanja nagodbe bili spremni sniziti odštetni zahtjev, ali se tuženik povodom njihove ponude nije očitovao.

1.4. U navedenoj prometnoj nezgodi, I. tužitelj TŠ zadobio je sljedeće ozljede: polytrauma, SAH, contusio cerebri, contusio pulmonum bill, atelectasis pulmonum ruptura lienis, fractura multifragm.diaphyseos femoris sin, humeri sin, ulnae sin, partis distalis radii dexm scapulae sin, fractura costarum IV-XII sin et VIII-x dex, fractura corporis vert Th-IV, fractura ossis pubis et ischii dex, fractura acetabuli dex, sine dislocationem, fracutura sacri sine dislocat.

1.5. I-tužitelj je nakon prometne nezgode i završenog liječenja od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s danom 11. rujna 2018. proglašen 100 % invalidom sa 100 % tjelesnim oštećenjem.

1.6. Kod I-tužitelja osobito teški invaliditet je posljedica teških povreda glave i mozga i očituje se u psihičkoj sferi do te mjere da je I-tužitelj nesposoban za samostalan život i samo u biti vegetira i ovisi o pomoći drugih osoba.

1.7. I-tužitelju zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravo na naknadu neimovinske štete prema članku 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima, te posebno naknada cjelokupno uzrokovane imovinske štete.

1.8. II-tužiteljici kao supruzi, III. i IV. tužiteljima kao djeci te V. i VI. tužiteljima kao roditeljima I-tužitelja pripada pravo na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti s obzirom na duševne bolove koje svakodnevno trpe zbog teškog invaliditeta bliske osobe (čl. 1101. st. 1. i 2. ZOO-a).

1.9. Kod I-tužitelja je utvrđen gubitak kognitivnih funkcija mozga s oštećenjem pamćenja i pojavom konfabutacija, oštećenjem izražavanja emocija (sve dokazano psihotestiranjem).

1.10. Ujedno treba uzeti u obzir i ostale posljedice: gubitak slezene, oštećenje funkcije pluća i plućna embolija nastala nakon ozljede, ukočeni lijevi lakat u potpunosti, smanjena funkcija lijevog ramena, desnog kuka u manjem stupnju, te desnog koljena i lijevog koljena u manjem stupnju, imao je trombozu desne potkoljenice.

1.11. I-tužitelj je bio podvrgnut operativnim i postoperativnim zahvatima. Tijekom operativnih zahvata imao je i sepsu, u dva navrata plućnu emboliju.

1.12. Kao što je navedeno kod I-tužitelja se osobito teški invaliditet manifestira u psihičkoj sferi jer je nesposoban za samostalan život i potrebna mu je stalna tuđa pomoć i njega.

1.13. I-tužitelju pripada pravo na naknadu imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege. Tuženik je I-tužitelju dobrovoljno isplatio s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 8.430,00 kn. Ovim iznosom je obuhvaćena samo tuđa pomoć i njega tijekom trajanja liječenja s kirurškog i neurološkog aspekta, dok je potreba za psihijatrijskim liječenjem trajna, kao što je i trajna potreba za tuđom pomoći i njegom.

1.14. I-tužitelj nakon okončanja liječenja ima potrebu za stalnom tuđom pomoći i njegom (potpuno nesposoban za samostalni život, pa mu je potrebna pomoć u oblačenju, kuhanju, odlasku na toalet, kupaonu i dr.) od 2 sata dnevno, tj. 60 sati mjesečno.

1.15. Prema čl. 1095. st. 2. u svezi čl. 1088. st. 1. i 2. ZOO-a I-tužitelju pripada pravo na rentu za tuđu pomoć i njegu mjesečno. I. tužitelj također potražuje buduću mjesečnu rentu s naslova tuđe pomoći i njege.

1.16. Na ime izdataka za troškove liječenja I-tužitelj potražuje iznos od 3.773,30 kn uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana računa do isplate.

1.17. I. tužitelju pripada pravo na naknadu imovinske štete zbog izgubljene zarade, I. tužitelj je do umirovljenja bio zaposlen kod poslodavca Als-info d.o.o., Lekenik Donji Vukojevac 83D, te je za vrijeme bolovanja I. tužitelj primao manju plaću te ima potraživanja po osnovi izgubljene zarade.

1.18. Tužitelj je umirovljen 30. studenoga 2018., te tužitelju pripada pravo na isplatu mirovine od 21. veljače 2019.. Nakon umirovljenja, to jest nakon početka isplate mirovine, tužitelju pripada pravo na rentu u razlici mirovine i plaće koju bi ostvarivao da nije bilo štetnog događaja i da je nastavio raditi.

1.19. I. tužitelj je u nezgodi zadobio osobito teške tjelesne ozljede sa teškim psihičkim posljedicama zbog kojih samo vegetira, a što njegovim bliskim osobama uzrokuje duševne bolove.

1.20. Napominje se da je I-tužitelj nakon nezgode bio potpuno dezorijentiran, imao periode kratkoročne i dugoročne amnezije u okviru koje nije se sjećao bliskih osoba (djece, supruge, roditelja). Liječenjem se stanje samo neznatno popravilo. Tijekom liječenja bio je podvrgnut višebrojnim operativnim i postoperativnim zahvatima. Kao posljedicu ozljeda tijekom operativnih zahvata dobio je sepsu, te dva puta plućnu emboliju.

1.21. Liječenje u kirurškom i neurološkom smislu je kod I-tužitelja završeno, ali njegovo psihičko stanje je izuzetno loše, tako da samo vegetira, i to stanje je nepopravljivo i upravo to bespomoćno stanje osobito stvara teški invaliditet i duševne bolove kod njemu bliskih osoba.

1.22. Zbog toga je od strane HZMO-a I. tužitelj i proglašen 11. rujna 2018. 100% invalidom sa 100% tjelesnim oštećenjem.

1.23. Svi tužitelji od Il. do VI. žive u istom kućanstvu sa I-tužiteljem. Il.- Vl- tužitelji pomažu I-tužitelju kod odlaska na toalet, hranjenja, kuhanja, jer I-tužitelj je potpuno nesposoban za samostalni život.

1.24. Do nezgode I-tužitelj je vodio normalan život, a nakon toga postao teški invalid, potpuno o pomoći najbližih.

1.25. Osobito teškim invaliditetom I-tužitelja je osobito pogođena II-tužiteljica kao supruga I-tužitelja koja trpi duševne bolove koji izviru iz teškog invaliditeta svog supruga. Ovi bolovi su konkretno svakodnevni, te je svakodnevno izložena teškoćama i patnjama zbog stanja svog supruga zbog čega i sama trpi duševne bolove.

1.26. III. i IV. tužitelji kao djeca I-tužitelja, osobito svakodnevno su izložena činjenici da je njihov otac izložen teškoćama i patnjama, a zbog čega osjećaju duševne bolove.

1.27. Ovo je osobito izraženo u činjenici da je prije štetnog događaja I-tužitelj bio izuzetno emocionalno vezan za svoju djecu i da se ovim štetnim događajem život posve promijenio.

1.28. Temeljem navedenoga III. tužiteljica potražuje pravičnu naknadu za pretrpljene duševne bolove koje svakodnevno trpi. IV-tužitelj također zbog teškog invaliditeta svoga oca potražuje pravičnu naknadu za pretrpljene duševne bolove koje svakodnevno trpi.

1.29. V. i VI. tužitelji kao roditelji I-tužitelja žive u istom kućanstvu sa sinom, te su svakodnevna gledanju njegovih patnji, nesposobnosti da se sam o sebi brine, zbog čega trpe duševne bolove i ujedno mu svakodnevno pomažu u osnovnim životnim potrebama, jer je I-tužitelj nesamostalan za život.

1.30. Nedvojbeno je da roditeljima I-tužitelja pripada pravo na naknadu za pretrpljene duševne bolove.

1.31. Stoga V-tužitelj i VI-tužiteljica po navedenom osnovu potražuju pravičnu novčanu duševne bolove.

2. Tuženik priznaje kao neprijepornu činjenicu da se dana 28.10.2016 god. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog: a) tjelesne ozljede, b) smrti, c) narušavanja zdravlja i d) uništenja ili oštećenja stvari.

2.1. Tuženik ističe prigovor podijeljene odgovornosti na strani tužitelja, i to u pretežitom dijelu, iz razloga što I-tužitelj u trenutku nastanka štetnog događaja nije koristio sigurnosni pojas, a zbog kojeg propusta su nastale sve ozljede koje je zadobio i posljedična šteta čija se naknada potražuje predmetnom tužbom. Da I-tužitelj nije koristio sigurnosni pojas dokazuju fotografije sigurnosnog pojasa vozača (br. F.61 i F.62) u vozilu kojim je I-tužitelj upravljao u vrijeme nastanka štetnog događaja, snimljene od strane djelatnika MUP-a koji su vršili očevid. Sigurnosni pojas, u slučaju da je bio korišten i aktiviran, ne bi mogao biti zatečen u ovakvom položaju, što bez bilo kakve dokazuje da u trenutku nastanka štetnog događaja I-tužitelj nije koristio sigurnosni pojas. Lokalitet zadobivenih ozljeda, frontalnog dijela glave, mozga i tijela dodatno potvrđuje tu činjenicu. U slučaju da je I-tužitelj koristio sigurnosni pojas sve zadobivene ozljede, posebice ozljede glave i mozga, bi bile izbjegnute a time i nastanak predmetne štete.

2.2. Tuženik osporava opseg neimovinske štete I-tužitelja, činjenične navode tužbe o opsegu te štete, u smislu da se radi o smanjenu životne aktivnosti od 100 % i stanju I. tužitelja u kojem tek vegetira. Tuženik uz odgovor na tužbu prilaže presliku nalaza i mišljenja liječnika cenzora tuženika mr.sc. T od 05.09.2019.g., koji je sačinjen na temelju pregleda I. tužitelja i obavljenom testu procjene mentalnog stanja, a iz kojeg je razvidno da je kod I-tužitelja zaostao trajni funkcijski deficit i smanjenje životnih aktivnosti u opsegu od oko 50 %. Također je razvidno da rezultati provedenog testa mentalnog stanja govore o dobrom mentalnom funkcioniranju I-tužitelja i odsustvu bitnog intelektualnog oštećenja kod istog obzirom je od mogućih 30 bodova tužitelj ostvario 29 bodova. Test obuhvaća prostornu i vremensku orijentaciju, prepoznavanje, pažnju i računanje, pamćenje, govor, usmenu i pismenu komunikaciju i vidno-prostorni test, a jedini izgubljeni bod na testu se sastoji u tome što se I-tužitelj nije mogao prisjetiti jednog od tri predmeta koja su ranije tijekom testa spomenuta. Nemoguće je da osoba koja tek vegetira imao ovako uspješne rezultate na testu procjene mentalnog stanja, pa je jasno da su tvrdnje tužbe potpuno nerealne. Tuženik dalje ukazuje na sadržaj liječničkog nalaza od 05.06.2019.g., sačinjenog u Specijalističkoj neurološkoj ordinaciji Ljiljana Kišur Stanušić, u kojem je navedeno:

- u kontaktu, adekvatno odgovara

- hoda samostalno, mtr uredni

Nema dakle govora o nekakvom vegetirajućem stanju I-tužitelja o kojem govori tužba, bilo u fizičkom bilo u psihičkom stanju. I-tužitelj u ovome dijelu proturječi samom sebi obzirom je uz tužbu priložio odštetni zahtjev od 23. svibnja 2019.g. u kojem navodi da mu psihičke posljedice umanjuju životnu aktivnost za 40 do 50 %, te da se zajedno sa svim ostalim zaostalim posljedicama radi o ukupnom invaliditetu od 75 - 80 %, a temeljem čega potražuje naknadu u iznosu od 360.000,00 kn. Ukupno je po osnovu naknade neimovinske štete u odštetnom zahtjevu od 23.05.2019.g. tužitelj potraživao iznos od 434.500,00 kn. Netočni su stoga i krajnje pretjerani činjenični navodi tužbe o opsegu smanjene životne aktivnosti, odnosno o opsegu neimovinske štete kod I- tužitelja, a isto tako je neprimjeren i krajnje previsok tužbeni zahtjev s naslova neimovinske štete u iznosu od 730.000,00 kn.

2.3. Tuženik uz odgovor na tužbu prilaže presliku dopisa Centra za socijalnu skrb Velika Gorica od 02.08.2019.g. iz kojeg je razvidno da je I-tužitelj kod navedenog Centra korisnik prava na osobnu invalidninu, i to počevši od 13.06.2017.g. do 31.03.2018.g. u iznosu od 1.250,00 kn a od 01.04.2018.g. u iznosu od 1.500,00 kn mjesečno. Ostvarene naknade po osnovu osobne invalidnine i po osnovu tjelesnog oštećenja, koje je tužitelj ostvario upravo obzirom na posljedice ozljeda iz predmetnog štetnog događaja, predstavljaju ostvarenje prava iz sustava socijalnog osiguranja koje po svojoj vrsti i naravi predstavljaju naknadu za oštećenje organizma koji ima za posljedicu smanjenje životne aktivnosti, slijedom čega se do sada primljeni i kapitalizirani iznosi naknada po osnovi osobne invalidnine i tjelesnog oštećenja trebaju odbiti od iznosa pravične novčane naknade neimovinske štete koja bi I. tužitelju pripadala obzirom na kriteriju smanjene životne aktivnosti i posljedičnih duševnih bolova.

2.4. Tuženiku privitku prilaže i presliku kartice korisnika novčane naknade I- tužitelja iz koje je razvidno da je I-tužitelj u razdoblju od 13.06.2017.g. do 01.06.2019.g. primio s osnova osobne invalidnine ukupan iznos od 34.500,00 kn. Tužitelj će do 01.11.2019.g. primiti dodatnih 7.500,00 kn (1.500,00 kn mjesečno). Kapitalizirani budući iznos mjesečne naknade koju će tužitelj primiti po osnovu osobne invalidnine na dan 01.11.2019.g. iznosi 259.122,74 kn, sukladno izračunu kapitalizacije rente računalnim (kompjuterskim) programom sačinjenim u tu svrhu, čija se preslika prilaže u privitku. Ukupni primici I-tužitelja po osnovu osobne invalidnine iznose dakle 301.122,74 kn.

2.5. I-tužitelj će s osnova naknade za tjelesno oštećenje do 11.10.2019.g. primiti ukupan iznos od 6.264,00 kn (522,66 x12). Kapitalizirani budući mjesečni iznos naknada po osnovi tjelesnog oštećenja na dan 11.10.2019.g. iznosi ukupno 90.288,73 kn. Dakle, ukupni primici tužitelj s osnova osobne invalidnine i s osnova tjelesnog oštećenja iznose 397.675.47 kn.

2.6. Konačno, tuženik ukazuje da je dana 15.03.2019.g. isplatio I-tužitelju nesporni dio neimovinske štete u iznosu od 80.500,00 kn i nesporni dio imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 8.430,00 kn, i to na žiro račun Odvjetničkog društva Mesić & Međimurec, tadašnjih punomoćnika I-tužitelja. U tužbi se priznaje isplata iznosa od 8.430,00 kn na ime tuđe pomoći i njege (točka VII. tužbe) dok o isplati iznosa od 80.500,00 kn nema spomena.

2.7. Tuženik osporava da se kod tužitelja radi o naruženosti jakog stupnja već maksimalno srednjeg stupnja zbog čega se osporava visina zahtjeva s osnova neimovinske štete i po kriteriju naruženosti, slijedom čega predlaže da sud neposrednim opažanjem utvrdi o kakvoj naruženosti se radi.

2.8. Tuženik osporava visinu cijene sata tuđe pomoći i njege od 25,00 kn kako se predlaže u tužbi i ne protivi se da se na tu okolnosti provede financijsko vještačenje, međutim, radi ekonomičnosti postupka predlaže utvrditi kao nespornu cijenu 1 sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 18,00 kn. Ukoliko bi stanje I-tužitelja bilo onakvo kao što se opisuje u tužbi, supruga ili roditelji I-tužitelja mogu ostvariti pravo na status njegovatelja i pravo na naknadu za pružanje te usluge u iznosu od oko 2.500,00 kn do 3.750,00 kn mjesečno, sve temeljem odredaba Zakona o socijalnoj Skrbi i od nadležnog Centra za socijalnu skrb. Čl.63. st.l. Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koji ispunjava jedan od sljedećih uvjeta: ima više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), zbog kojih je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.

2.9. Tuženik osporava visinu zahtjeva s naslova izgubljene zarade obzirom je iz prethodno prezentiranog dopisa Centra za socijalnu skrb Velika Gorica razvidno da je nakon predmetnog štetnog događaja I-tužitelj postao korisnik naknade za ugroženog kupca energenata u iznosu od 200,00 kn mjesečno. Za iznos ove naknade je potrebno umanjiti mjesečne iznose izgubljene zarade jer je tužitelju ovom naknadom, pored iznosa mirovine, stavljena na raspolaganje daljnja novčana sredstva s konkretnom svrhom kupnje energenata. Obzirom je materijalna situacija tužitelja nakon štetnog događaja pogoršana jer više ne zarađuje plaću ostvarenjem navedene naknade je barem u malom dijelu ta situacija kompenzirana, zbog čega se iznos mjesečne naknade, pored iznosa mirovine, mora uzeti u obzir prilikom utvrđenja visine izgubljene zarade, kako dospjele tako i buduće.

2.10. Tuženik ne spori da je I-tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio teške i brojne ozljede i da su iza istih zaostale brojne i ozbiljne posljedice, međutim, osporava činjenične navode kojima se opisuju te posljedice i znatno preuveličava njihova težina, kao i činjenične navode kojima se opisuju i neutemeljeno prikazuju stanja koje su te ozljede i posljedice izazvale obzirom takvi navodi stoje u proturječju kako s činjenicama koje proizlaze iz priložene završne liječničke dokumentaciji tako i s drugim dokazima, pa čak i onima na koje se poziva sama tužba.

2.11. Također je ukazano kako je na testu procjene mentalnog stanja provedenom od strane liječnika cenzora tuženika, koji obuhvaća prostornu i vremensku orijentaciju, prepoznavanje; pažnju i računanje, pamćenje, govor, usmenu i pismenu komunikaciju i vidno prostorni test, tužitelj ostvario rezultat od 29 bodova od mogućih 30 te da takvi rezultati govore u prilog dobrom mentalnom funkcioniranju I- tužitelja, a svakako o odsustvu težeg intelektualnog oštećenja. Prema mišljenju liječnika cenzora tuženika ukupno smanjenje životne aktivnosti tužitelja kreće se oko 50 %.

2.12. Takvo zdravstveno stanje I-tužitelja se ne može se okarakterizirati kao osobito teški invaliditet u smislu čl. 1101. ZOO-a pa je i iz tog razloga tužbeni zahtjev II. do VI. tužitelja neosnovan u cijelosti. Kako je već navedeno, uz tužbu je priložen odštetni zahtjev od 23. svibnja 2019.g. u kojem I-tužitelj navodi da mu psihičke posljedice umanjuju životnu aktivnost za 40 do 50 %, te da se zajedno sa svim ostalim zaostalim posljedicama radi o ukupnom invaliditetu od 75 - 80 %.

2.13. Podredno, tuženik spori i visinu postavljenih zahtjeva II. do VI-tužitelja. U slučaju kad bi se u postupku i utvrdilo da se kod I-tužitelja radi o naročito teškom invaliditetu, što tuženik osporava, težina i manifestacije invaliditeta ne opravdavaju zatražene iznose. Naprotiv, obzirom na manifestacije invaliditeta tužiteljima bi pripadala naknada u bitno manjim iznosima od onih predviđenih orijentacijskim kriterijima.

2.14. VIII. tuženik osporava i zahtjev s naslova zateznih kamata u odnosu na potraživanje neimovinske štete svih tužitelja obzirom su sami tužitelji po predmetnom punomoćniku dana 23.05.2019.g. korigirali raniji odštetni zahtjev u odnosu na sve tužitelje smanjivši sve zahtjeve, slijedom čega zatezna kamata može početi teći tek od 24.05.2019.g., i to na iznose koji su potraživani tim zahtjevom. I-tužitelj je tek u tužbi postavio zahtjev s naslova izgubljene zarade i rente te zahtjev s naslova rente za trajnu tuđu pomoć i njegu, pa stoga tek od tužbe mogu početi teći zatezne kamate na dospjele iznose izgubljene zarade i dospjelih iznosa rente za tuđu pomoć, sve sukladno odredbama čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

2.15. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužitelje s tužbenim zahtjevom uz naknadu troškova parničnog postupka.

3. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u cijeli predmet u priloženu dokumentaciju (list 24-30 spisa), u medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 31-175 spisa), u Rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu od 12. ožujka 2019. (list 188-189 spisa), vjenčani list, rodni listovi (list 190- 196 spisa), u priloženu dokumentaciju (list 207-246 spisa) uz priložene sudske odluke županijskih sudova i Vrhovnog suda Republike Hrvatske te fotografije o prometnoj nesreći, u izvješće uz fotografije tužitelja (list 269-297 spisa), u nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka prof.dr.sc. Živka Gnjidića, spec. neurokirurgije i opće kirurgije te prim. Gordana Makarića, dr.med. spec. psihijatar, subspecijalist forenzičke i biologijske psihijatrije od 16. ožujka 2022. (list 319-323 spisa), u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za promet vozila, promet i strojarstvo Nevena Ereša, dipl.ing. od 28. ožujka 2023. (list 375-376 spisa), u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Davora Mayera, spec. sudske medicine od 10. listopada 2023. (list 382 spisa), na ročištu održanom 14. lipnja 2024. saslušani su stalni sudski vještaci Neven Ereš, dipl.ing. i dr. Davor Mayer, spec. sudske medicine, saslušani su kao stranke u postupku I. tužitelj TŠ, II. tužiteljica BŠ, III. tužiteljica ŽŠ, IV. tužitelj TŠT, V. tužitelj TŠ, VI. tužiteljica AŠ, izvršen je uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za financije, javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku Vatroslava Zovka, prof.dr.sc. dipl.oec. od 1. siječnja 2025. (list 422-427), u pismena očitovanja sudskog vještaka Vatroslava Zovka, prof.dr.sc. dipl.oec. od 3. travnja 2025. (list 513 spisa) i od 3. srpnja 2025. (list 525-529 spisa), u drugo dopunsko financijsko vještačenje na okolnosti visine stručne pomoći i razlike u mirovini stalnog sudskog vještaka Vatroslava Zovka prof.dr.sc. dipl.oec. od 5. studeni 2025. (list 548-550 spisa), na ročištu održanom 5. lipnja 2025. saslušan je stalni sudski vještak Vatroslav Zovko, prof.dr.sc. dipl.oec. (list 515-517 spisa), izvršen je uvid u spis Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj K- 1206/17.

4. Tužba i tužbeni zahtjev tužitelja usklađen podneskom od 25. studenoga 2025. djelomično je osnovan (list spisa 552-556).

5. Stalni sudski vještaci za medicinu prof.dr.sc. Živko Gnjidić, spec. neurokirurgije i opće kirurgije te prim. Gordan Makarić, dr.med. spec. psihijatar, subspecijalist forenzičke i biologijske psihijatrije u svom mišljenju su iskazali da je I. tužitelj TŠ stradao u štetnom događaju 28. listopada 2016., zadobio je ekstremno tešku i po život opasnu politraumu. Liječen je po pravilima struke ali su zaostale trajne posljedice. Iako je postignuto stanje „ustaljenosti“ liječenje se provodi i dalje s ciljem održavanja sadašnjeg statusa i sprečavanja daljnjih komplikacija.

5.1. I-tužitelj je kao posljedicu teške ozljede glave na psihičkom planu razvio simptomatiku Posttraumatskog psihoorganskog sindroma (F07.9), te nastavno Organskog poremećaja ličnosti (F07.0), uz razvoj i Poremećaja prilagodbe (F43.2). Naime, tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji visokog stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet pa i život, što je uz dugotrajno liječenje i zaostale tjelesne posljedice, dovelo i do razvoja reaktivnih depresivnih simptoma. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika te će s psihijatrijskog motrišta uzrokovati 40% smanjenja životne aktivnosti, te će I-tužitelj u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu.

5.2. Nakon serijskog prijeloma rebara od 4. do 12. lijevo i od 8. do 10. desno praćenog natučenjem oba plućna krila, kolapsom pluća, krvnim podljevima porebrice i aspiracijskom upalom desnog plućnog krila te kasnijim upalama i embolijama pluća smanjena je respiratorna funkcija, što uzrokuje smanjenja životne aktivnosti za 15%.

5.3. Nakon ozljede koštano-ligamentarnih struktura lijevog ramena zaostala je kontraktura srednjeg stupnja 10%. Nakon višeivernog prijelom srednjeg djela lijeve natkoljenice, prijeloma čašice desnog kuka, prijeloma desne stidne i sjedalne kosti i prijeloma krstačne kosti unatoč operacije i dugotrajne rehabilitacije zaostala je obostrana kontraktura kukova srednjeg stupnja što smanjuje životne aktivnosti za 10%.

5.4. Prsnuće slezene zbog čega je učinjeno njezino odstranjivanje (splenektomija) kod relativno mladog čovjeka narušilo je njegov imuni sustav što se manifestiralo serijom različitih i septičkih stanja te verificiranom deficijencijom imunoglobulina M dodatno smanjuje životnu aktivnost za 10%.

5.5. Nakon otvorenog prijeloma donjeg djela lijeve nadlaktice i prijeloma srednjeg djela lijeve palčane i lakatne kosti zaostala je kontraktura lakta srednjeg stupnja što smanjuje životnu aktivnost 8%, a umanjena rotacija lijeve podlaktice smanjuje životnu aktivnost za 7%. Nakon prijelom 4. prsnog kralješka smanjena je pokretljivost lakog stupnja što dodatno smanjuje životnu aktivnost za 5 %.

5.6. Između štetnog događaja i ozljeda, kao i razvoja psihičkih poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u I-tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja: Iako aritmetički zbroj svih navedenih oblika smanjenja opće životne i radne sposobnosti iznosi 105 %, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti objedinjeno i realno cijenimo na 75%.

5.7. I-tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jakog intenziteta 60 dana, srednjeg intenziteta 120 dana, manjeg intenziteta 6 mjeseci kumulativno. Povremene bolove blažega do srednjeg intenziteta trpi i sad, ali su valorizirani u smanjenju opće životne i radne sposobnosti.

5.8. I-tužitelj pri štetnom događaju nije trpio primarni strah. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbi na novonastalo stanje trpio je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 10 dana, te potom umjereni oscilirajući strah, sve ukupno do 4 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 12 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg do umjerenog intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj.

5.9. Budući je zdravstveno stanje tužitelja tijekom boravka kod kuće često osciliralo od vrlo teškog do lakšeg, tuđu pomoć je povremeno dobivao od stručnih osoba (patronažne sestre, fizikalna terapija u kući), a nestručnu tuđu pomoć su mu pružali članovi obitelji, i nju ocjenjujemo u kumulativnim vrijednostima. Tuđa pomoć za održavanje kućanstva, osobnu higijenu, nabavku i pripremanje hrane itd. bila mu je potrebna 8 sata dnevno 6 tjedna, nakon toga 8 tjedna po 6 sati dnevno za obavljanje kućnih poslova (kuhanje, peglanje, spremanje) nabavku i pripremu i pripremu hrane i sl. Trajna nestručna tuđa pomoć potrebna mu je u trajanju 4 sata dnevno.

5.10. Naruženost, kao posljedicu ovog štetnog događaja, vještaci cijene kao težeg stupnja.

5.11. Na ročištu održanom 1. prosinca 2022. saslušani su stalni sudski vještaci prof.dr.sc. Živko Gnjidić spec. neurokirurgije i opće kirurgije, te prim.dr. Gordan Makarić, spec. psihijatar suglasno su iskazali da ostaju u cijelosti kod svojeg pisanog nalaza i mišljenja od 16. ožujka 2022.. Nadalje, stalni sudski vještak dr. Živko Gnjidić je iskazao da se I. tužitelj uz pomoć dvije osobe diže iz ležećeg položaja u krevetu u sjedeći položaj, a potom uz pridržavanje poda na širokoj osnovi s iskorakom s pola dužine stopala te da uz pomoć tih dviju osoba I. tužitelj sjedne u invalidska kolica. Također je iskazao da je I. tužitelj u zadnji godinu i pol do dvije najviše bio izložen seriji teških infekcija i septičkih stanja koja su uglavnom posljedica nedostatka slezene koja je bitan organ u imunološkom sustavu i za očekivati je da osim verificiranih i utvrđenih invaliditeta I. tužitelju prijeti životna ugroza zbog stečenog nedostatka imuniteta što je činjenica je glavni njegov problem serija infekcija. Nadalje, sudski vještak dr. Gordan Makarić je iskazao da u zadnjem nalazu fizijatra kojeg su imali na uvidu od 10. veljače 2021. između ostalog se navodi da I. tužitelj nije samostalno pokretan, da je u invalidskim kolicima te da za sve akcije dnevnog života i njegu treba pomoć druge osobe.

6. Stalni sudski vještak za promet, vozila, plovila i strojarstvo Neven Ereš, dipl.ing. u svojem mišljenju (list 375-376 spisa) je iskazao da provedena analiza pokazuje da je prvo vozilo osiguranika tuženika s kojim prednjim lijevim dijelom naletjelo na prednji lijevi bočni dio vozila svjedoka B, nakon čega je vozilo osiguranika tuženika svojim prednjim, više desnim dijelom naletjelo na prednji lijevi dio vozila tužitelja pri čemu je kut među vozilima iznosio oko 150-160 stupnjeva uz promjenu brzine vozila tužitelja od oko 40-50 km/h.

6.1. U trenutku štetnog događaja, tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom, dok je u odnosu na utvrđeni sudarni položaj tehnički realno za očekivati da je uslijed sudara s vozilom osiguranika tuženika došlo do polijetanja tijela tužitelja na mjestu vozača prema naprijed i nešto ulijevo.

7. Stalni sudski vještak prof.dr.sc. Davor Mayer, spec. sudske medicine u svom mišljenju (list 328 spisa) je iskazao da je I. tužitelj TŠ stradao u prometnoj nesreći kao vozač osobnog vozila na čiji prednji lijevi dio je naletjelo drugo vozilo. U dinamici odigravanja prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim vještačenjem, tijelo I. tužitelja je imalo tendenciju naglog i snažnog polijetanja izrazito prema naprijed i nešto ulijevo.

7.1. Promatranjem prirode i rasporeda ozljeda na tijelu I. tužitelja u kontekstu dinamike nesreće i njegova položaja u kabini vozila, slijedi da on kritične zgode nije koristio sigurnosni pojas pa je u opisanom polijetanju udario dijelovima tijela o čvrste prepreke ispred mjesta sjedenja pri čemu su nastale ozljede.

7.2. Stanje sigurnosnog pojasa sjedala vozača dodatno potvrđuje zaključak o nevezivanju.

7.3. Da je I. tužitelj kritične zgode bio vezan sigurnosnim pojasom, pojas bi ograničio polijetanje tijela i spriječio nalet na prepreke pa bi ukupni opseg ozljeda posve izvjesno bio manji. Konkretno izostale bi ozljede glave (krvni podljev mekog oglavka i nagnječenje mozga, koje je rezultiralo razvojem sindroma čeonog režnja), prijelomi lopatice, prijelomi donjih lijevih rebara, razdor slezene, prijelom križne kosti, prijelom lijeve nadlaktične, laktane i palčane kosti te prijelom središnjeg dijela bedrene kosti, dok bi preostale ozljede mogle nastati i unatoč vezivanju.

7.4. Na ročištu održanom 14. lipnja 2024. saslušani su stalni sudski vještaci Neven Ereš, dipl.ing. i dr. Davor Mayer, spec. sudske medicine. Stalni sudski vještak Neven Ereš, dipl.ing. je iskazao da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja, da je svoj pisani nalaz i mišljenje izradio na temelju stanja spisa pri čemu nije imao na uvid kazneni spis. Nadalje je iskazao da okolnost da je na zapisniku o očevidu policija navela da je I. tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom, da ako i postoje takvi navodi, da isti nisu od važnosti za njega kao sudskog vještaka budući da je on svoj nalaz i mišljenje temeljio na fotografijama policije iz fotografskog elaborata na listovima 220-241 spisa. Iz navedenih fotografija obzirom na utvrđenu dinamiku i promjene brzine vozila I. tužitelja, jasno proizlazi zaključak da osoba na mjestu vozača, a što je u konkretnom slučaju bio I. tužitelj nije bila vezana sigurnosnim pojasom jer u protivnom bi sigurnosni pojas na mjestu vozača nakon štetnog događaja morao ostati zaglavljen te biti u opuštenom i izvučenom položaju, a što iz navedenih fotografija proizlazi da nije tako bilo te je stoga zaključak vještaka da I. tužitelj predmetne zgode prilikom nastanka prometne nezgode, nije bio vezan sigurnosnim pojasom te da bilo kakvi iskazi svjedoka u tom smislu ili policajaca u pravilu ne bi promijenili navedeni zaključak te nalaz i mišljenje navedenog sudskog vještaka.

7.5. Stalni sudski vještak dr. Davor Mayer, spec. sudske medicine je iskazao da ostaje u cijelosti kod svojeg pisanog nalaza i mišljenja koji je dostavio u ovosudni spis. Nadalje je iskazao da su ozljede kod prvotužitelja nastale u kinematici polijetanja tijela I. tužitelja prema naprijed i nešto ulijevo s posljedičnim lijetanjem na čvrste prepreke u unutrašnjosti kabine vozila kako je to naveo u svojem pisanom nalazu i mišljenju. Na poseban upit suda da li je vozač u trenutku prometne nesreće bio vezan sigurnosnim pojasom, vještak je odgovorio da vozač nije bio vezan sigurnosnim pojasom i da oko toga nema nikakve dvojbe, kako sa sudsko-medicinskog tako i s prometno-tehničkog gledišta, ističući da i sam karakter ozljeda kod I. tužitelja promatra u kontekstu dinamike nesreće sa sigurnošću govori o nekorištenju sigurnosnog pojasa. Također je iskazao da ukoliko je na zapisniku o očevidu i bila sadržana konstatacija da bi I. tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom, da je ta činjenica posve bezvrijedna za stvaranje sudsko-medicinskog zaključka, dodajući da kada bi se takva konstatacija apriori prihvatila točnom, da u tom slučaju doista ne vidi čemu bi onda služilo vještačenje.

8. Stalni sudski vještak za javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku Vatroslav Zovko, prof.dr.sc., dipl.oec. je u svom nalazu i mišljenju od 1. siječnja 2025. (list 422-427 spisa) iskazao da je sljedećeg mišljenja:

8.1. Potraživanje I. tužitelja s naslova visine naknade za nestručnu pomoć u trajanju od 4 sata dnevno za razdoblje od svibnja 2018. do studenoga 2024. sveukupno iznosi 43.606,80 eura, a prikaz pojedinačnih mjesečnih iznosa napravljen je u tablici 1. Nalaza i mišljenja.

8.2. Potraživanje I. tužitelja s naslova visine razlike između mirovine i plaće koju bi I. tužitelj imao da nije bilo štetnog događaja u razdoblju od 21. veljače 2019. do. studenoga 2024., sveukupno iznosi 14.941,25 eura bruto s dospijećem 15. u mjesecu za prethodni obračunski mjesec, a prikaz pojedinačnih mjesečnih iznosa napravljen u tablici 2. Nalaza i mišljenja.

8.3. Nadalje, stalni sudski vještak Vatroslav Zovko, prof.dr.sc., dipl.oec. u svom pisanom očitovanju od 3. travnja 2025. na primjedbe tužene od 17. veljače 2025. (list 513 spisa) je iskazao da u svojem podnesku od 17. veljače 2025. godine tuženik prigovara na nalaz i mišljenje vještaka „iz razloga što je svoje zaključke o visini štete, kako s osnova izgubljene zarade tako i s osnova tuđe pomoći i njege, utemeljio na iznosima bruto plaće tužitelja i iznosu bruto plaće NKV radnika“. Tužena dalje navodi kako „Za pružanje usluge nestručne tuđe pomoći i njege nije potrebna kvalifikacija, tj. takvu uslugu su sposobni pružiti nekvalificirani radnici i najčešće se pruža ¨na crno¨, tj. bez formalnog zasnivanja radnog odnosa i bez prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje te stoga cijena te usluge ne sadržava poreze i prireze, pri čemu nije sporno da tužitelju ovu pomoć pružaju ukućani, i to besplatno, pa je jasno da tužitelj nije niti do sada plaćao naknadu koja bi uključivala bilo kakve poreze ili prireze a neće ni u buduće.“ Ovakva primjedba tužene je u cijelosti neosnovana jer je vještak u cijelosti postupio prema zadatku suda „Utvrditi visinu naknade za nestručnu pomoć u trajanju od 4 sata dnevno“. Pitanje rada na crno niti je predmet ovog postupka niti je predmet zadatka vještačenja stoga bi „ispravan“ izračun kako to insinuira tužena u cijelosti bio protivno pravilima struke jer tužena smatra da je vještak trebao izračun temeljiti na protuzakonitoj praksi – neprijavljenog rada, a što od 01. siječnja 2023. godine predstavlja i prekršaj, kako je to određeno odredbama Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada (NN 151/2022).

8.4. Tužena dalje navodi kako se radi „o pogrešnom pristupu obzirom se visina naknade štete i rente s osnova izgubljene zarade/izmakle koristi utvrđuje kao razlika između neto plaće koju bi oštećeni primao da nije bilo štetnog događaja i iznosa koje prima s osnova naknade za vrijeme bolovanja ili s osnova mirovine“ te u nastavku navodi sudsku praksu. Vještaku je zadatkom vještačenja određeno „Utvrditi visinu naknade… u odnosu na rentu u visini razlike između mirovine i plaće koju bi imao da nije bilo štetnog događaja“. Uvidom u priloženu sudsku praksu, a vezano za kriterije izračuna naknade štete, tužena pogrešno ukazuje na nepravilnosti u izračunu jer je stav sudova da se ne može s jedne strane staviti prosječna plaća u bruto iznos, a s druge strane naknada plaće u neto iznosu (VSRH, br. Revd-2720/2020 od 17. studenog 2020.g.), odnosno da se ne može „visina naknade štete utvrditi kao razlika moguće bruto plaće i neto iznosa mirovine…“ (Žs u Splitu, Gž-957/2021 od 26. svibnja 2021.g.). Samim time, a vještak nije obračunavao razliku između bruto i neto iznosa kako to insinuira tužena. Ovdje također treba naglasiti kako se, sukladno odredbama čl. 21. st. 2. Zakona o porezu na dohodak (NN 115/2016, 106/2018, 121/2019, 114/2023) primicima od nesamostalnog rada smatra i mirovina koja također podliježe oporezivanju sukladno odredbama čl. 24. kao i isplaćeni iznosi plaća.

8.5. Kako se ostale primjedbe tužene odnose na stručna medicinska pitanja te pravna pitanja u koja vještak nije ovlašten ulaziti, a niti se primjedbe odnose na matematički izračun vještaka, vještak u cijelosti ostaje pri svojem osnovnom Nalazu i mišljenju.

8.6. Nadalje, u dopunskom financijskom vještačenju na okolnosti visine stručne pomoći i razlike mirovine od 3. srpnja 2025. (list 525-529 spisa), stalni sudski vještak za javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku Vatroslav Zovko, prof.dr.sc., dipl.oec. u svojem mišljenju je iskazao:

8.7. Potraživanje tužitelja s naslova visine naknade za nestručnu pomoć u trajanju od 4 sata dnevno za razdoblje od svibnja 2018. do svibnja 2025. godine u odnosu na prosječno isplaćenu NETO plaću za NKV radnika za djelatnost zdravstvene zaštite sveukupno iznosi 38.173,40 eura, a prikaz pojedinačnih mjesečnih iznosa napravljen je u tablici 1. Dopunskog nalaza i mišljenja.

8.8. Potraživanje tužitelja s naslova visine razlike između mirovine i plaće koju bi tužitelj imao da nije bilo štetnog događaja u razdoblju od 21. veljače 2019. do svibnja 2025. godine sveukupno iznosi 4.379,53 eura neto s dospijećem 15. u mjesec za prethodni obračunski mjesec, a prikaz pojedinačnih mjesečnih iznosa napravljen je u tablici 2. Dopunskog nalaza i mišljenja.

8.9. U II. dopunskom financijskom vještačenju na okolnost visine stručne pomoći i razlike mirovine od 5. studenoga 2025. (list 548 spisa), stalni sudski vještak za javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku Vatroslav Zovko, prof.dr.sc., dipl.oec. je iskazao u svom mišljenju da:

8.10. Potraživanje tužitelja s naslova visine razlike između mirovine i plaće koju bi tužitelj imao da nije bilo štetnog događaja u bez umanjenja za tjelesno oštećenje u razdoblju od 21. veljače 2019. do listopada 2025. godine sveukupno iznosi 12.163,06 eura neto s dospijećem 15. u mjesecu za prethodni obračunski mjesec, a prikaz pojedinačnih mjesečnih iznosa napravljen je u tablici 1. II Dopunskog nalaza i mišljenja.

8.11. Kapitalizirani iznos naknade za tjelesno oštećenje tužitelja na dan izrade nalaza i mišljenja sveukupno iznosi 18.620,70 eura.

9. Sud nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka prof.dr.sc. Živka Gnjidića, spec. neurokirurgije i opće kirurgije, prim. Gordana Makarića, dr.med. spec. psihijatar, subspecijalist forenzičke i biologijske psihijatrije, dr. Davora Mayera, spec. sudske medicine, dipl.ing. Nevena Ereša te prof. dr.sc. Vatroslava Zovka, dipl.oec. u cijelosti ocjenjuje kao vjerodostojne i valjane budući da su isti dani od strane stručnih osoba te u skladu s pravilima struke.

10. I. tužitelj TŠ je iskazao da se ne sjeća prometne nezgode u kojoj je teško ozlijeđen. Nadalje je iskazao da je u pravilu to vozilo u kojem je nastradao vozila njegova supruga, da toga dana kada je nastradao da se vezao sigurnosnim pojasom, da se ne sjeća u kojoj je bolnici ležao i gdje je liječen nakon što je imao prometnu nezgodu i koliko dugo je bio na bolničkom liječenju. Navodi da mu je potrebna pomoć druge osobe, da mu kod kuće pomažu supruga, otac i majka te da m i djeca pomažu pojedinim stvarima, npr. ako mu treba nešto donijeti ili slično, da m uje oko higijene i toaleta potrebna pomoć druge osobe, da mu se život nakon prometne nezgode promijenio 100%, da je korisnik mirovine u iznosu od 722,00 eura mjesečno, da je nakon prometne nezgode imao dva puta plućnu emboliju, da hoda po kući i oko kuće uz pomoć druge osobe te da ne može hodati samostalno uz pomoć štapa. Također je iskazao da nakon prometne nezgode nije bilo perioda da bi mu bilo zdravstveno bolje nego što je sada, da prima osobnu invalidninu u iznosu od 232,00 eura, da mu je zbog zdravstvenog stanja prilagođeno oko kuće na način da ima bolnički krevet te da dan provodi na način da leži na krevetu, da mu je ranije dolazio fizioterapeut kući te da se sada ne liječi na način da bi odlazio u toplice i slično te da je prije same prometne nezgode tada išao na posao.

11. II. tužiteljica BŠ (supruga I. tužitelja) je iskazala da se nije nalazila u osobnom automobilu s I. tužiteljem kada je on nastradao tako da nema neposredna saznanja o samoj prometnoj nezgodi, te da je ona vozila taj automobil u kojem je I. tužitelj nastradao i da u tom automobilu ima senzor koji se uključi ukoliko pojas ne bi bio skopčan. Toga dana kada je I. tužitelj nastradao, vidjela je na vijestima da je bila nesreća te ju je ujutro poslije 9 sati nazvao svekar i rekao da je TŠ imao saobraćajku te da je odvezen u bolnicu na Rebro. Kada je došla u bolnicu na Rebro vidjela je što se dogodilo te joj je gđa. na trijaži rekla da se radi o višestrukim ozljedama kod I. tužitelja, da se mora sanirati slezena, a kasnije ostale ozljede te da je tada I. tužitelj već bio na operacijskom stalu, a nakon operacije je bio smještena na intenzivan odjela gdje je bio priključen na aparate. Prvih 5-6 dana I. tužitelj je bio u komi te nakon što se probudio iz kome, prvi kontakt je uspostavila s njim 12. studenoga 2016. te je cijelo vrijeme bio prikopčan na aparate i krvni tlak mu je varirao. Na bolničkom liječenju bio do kraja siječnja 2017. kada je nakon toga bio na kućnoj njezi te mu je preko HZZO- a dolazio kući fizioterapeut te je angažiran i privatno fizioterapeut kako bi se što prije oporavio jer nije mogao hodati. Navodi da su u to vrijeme djeca imala 10 i 11 godina starosti, bili su dosta vezani uz oca, da je kada sr vratio iz bolnice imao dva puta plućnu emboliju, da je I. tužitelju trebala pomoć druge osobe i kod velike nužde i kod male nužde i prilikom hranjenja, da je većinu vremena provodio u krevetu, da I. tužitelj nema osjećaja o vremenu te da teško da bi mogao sudjelovati prilikom razgovora u vezi donošenja bilo kakvih odluka, da je mirovina I. tužitelja oko 700,00 eura, da mu na slobodnoj prodaji kupuju lijekove u smislu vitamina za jačanje kosti, da se doplaćuje lijek Prodaxa za razrjeđivanje krvi, to je nadoplata 30 eura za jednu kutiju. Također je iskazala da je I. tužitelj u vrijeme kada se dogodila nezgoda bio zaposlen u ALS INFO te da nakon što je doživio prometnu nezgodu bez tuđe pomoći nije mogao samostalno šetati, već je šetao uz pomoć fizijatra, svog oca i supruge.

12. III. tužiteljica ŽŠ (kći I. tužitelja) je iskazala da nije bila u automobilu s I. tužiteljem kada je I. tužitelj nastradao tako da nema neposrednih saznanja o samoj prometnoj nezgodi. Nadalje je iskazala da kada je I. tužitelj imao prometnu nezgodu i nastradao, a ona je tada imala 11 godina, išla je u 6. razred osnovne škole. Prije nego što je otac nastradao, bila je s njim jako bliska i puno su se družili, a nakon što je nastradao postao je sasvim druga osoba te se s njim više nje moglo družiti kao ranije. Sjeća se da je na njezin 12. rođendan išla u posjet ocu s cijelom obitelji te je sama išla u bolničku sobu kod oca te ostalih okolnosti u vezi liječenja oca slabije se sjeća s obzirom na godine starosti. Navodi da nakon što je otac izašao iz bolnice, trebala mu je pomoć druge osobe i to kontinuirano kao i sada te da otac zbog svojeg zdravstvenog stanja nije mogao doći npr. na njenu krizmu, ni na njene ostale događaje u vezi sa školovanjem, već je to sve obavljala mama te da joj je dosta često bilo teško kada je vidjela svog oca takvog bolesnog i bespomoćnog.

13. IV. tužitelj TŠT (sin I. tužitelja) je iskazao da je pažljivo slušao dok je iskazivala III. tužiteljica FŠ te da je u cijelosti suglasan s njezinim iskazom.

14. V. tužitelj TŠ (otac I. tužitelja) je iskazao da nema neposredna saznanja o samoj prometnoj nezgodi u kojoj je nastradao I. tužitelj njegov sin. Za isti događaj je saznao tek kada je došla policija kod njih kući te su rekli da im je sin nastradao u prometnoj nezgodi, da mu je slomljena noga i ruka. Također je iskazao da je pažljivo slušao dok je iskazivala II. tužiteljica BŠ te da se u cijelosti slaže s njenim iskazom. Također je iskazao da nakon prometne nezgode koju je doživio njegov sin, život mu se promijenio za 100%, više ne osjeća nikakvo veselje, niti radost nakon što mu je sin nastradao, već tugu i bol, da je on cijelo vrijeme kraj I. tužitelja i da I. tužitelju pomogne da se okrene na krevetu iako mu treba neka druga pomoć, da je kraj njega, da je I. tužitelj bio na rehabilitaciji u Stubičkim toplicama 3 tjedna ,tada ga je svakodnevno posjećivao u toplicama te bio s njim po cijeli dan i vraćao se navečer kući.

15. VI. tužiteljica AŠ (majka I. tužitelja) je iskazala da nije bila prisutna prilikom same prometne nezgode na mjestu događaja te stoga nema neposrednih saznanja o samoj prometnoj nesreći u kojoj je nastradao njen sin. Također je iskazala da je pažljivo slušala dok su iskazivali II. tužiteljica (njena snaha) te V. tužitelj (njen suprug) te da je u cijelosti suglasna s njihovim iskazima. Također je iskazala da nakon što je sin doživio prometnu nezgodu u kojoj je teško stradao, da se njen život u potpunosti promijenio, da više kod nje nema veselja niti radosti ,da joj je najteže ujutro kada se sin probudi te kada ga vidi kako izgleda i da mu se usnica zakrenula na stranu, da kada je snaha na poslu da ona sve što može, pomogne sin i da ga služi te da je u strahu i boji se što će njen sin kada ne bude nje, ni njenog supruga te da sada zbog zdravstvenog stanja njenog sina, ona nema više ništa od svog života.

16. Sud iskaze stranaka u postupku u cijelosti ocjenjuje kao vjerodostojne i istinite budući da iste imaju neposredna saznanja o bitni činjenicama utvrđivanim u ovom postupku te njihovi iskazi nisu međusobno u suprotnosti, osim dio iskaza I. tužitelja gdje isti navodi da je bio vezan sigurnosnim pojasom prilikom nastanka prometne nezgode i štetnog događaja u kojem je I. tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede, a što proizlazi i iz iskaza II. tužiteljice, a budući da su njihovi iskazi u tom dijelu u suprotnosti s materijalnim dokazima, odnosno provedenim kombiniranim prometnim i sudsko-medicinskim vještačenjem iz kojih nedvojbeno proizlazi, to jest iz nalaz i mišljenja sudskih vještaka dr. Davora Mayera, spec. sudske medicine i dipl.ing. Nevena Ereša da I. tužitelj prilikom nastanka štetnog događaja i prometne nezgode nije bio vezan sigurnosnim pojasom u automobilu, a nalaz i mišljenja navedenih sudskih vještaka kako je to već radnji ocijenio sud ocjenjuje kao vjerodostojne i valjane.

17. Nadalje, sukladno nalazu i mišljenju stalnih sudskih vještaka prof. dr. sc. Živka Gnjidića, dr.med. – spec. neurokirurgije i opće kirurgije i prim. Gordan Makarić, dr.med. – spec. psihijatar, nedvojbeno je utvrđeno da postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja koji se dogodio 28. listopada 2016. i ozljeda koje je I. tužitelj zadobio u navedenom štetnom događaju, ako i razvoja psihičkih poremećaja kod I. tužitelja, te da je slijedom navedenog kod I. tužitelja došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja.

18. Tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da je tuženik prije utuženja s naslova tuđe pomoći i njega u korist I. tužitelja uplatio iznos od 8.430,00 kuna, odnosno 1.118,85 eura, a što je utvrđeno nespornim, te je I. tužitelj u usklađenju tužbenog zahtjeva sa nalazom i mišljenjima sudskih vještaka u podnesku od 13. travnja 2022. utvrdio da mu po osnovi tuđe pomoći i njege pripada iznos od 16.800,00 kuna, odnosno 2.229,74 eura te budući da je tuženik po toj osnovi prije utuženja isplatio iznos od 1,118,85 eura, I. tužitelj je odbio navedeni iznos od iznosa 2.229,74 eura i specificirao tužbeni zahtjev u iznosu od 1.110,89 eura koji je kao takav ostao neizmijenjen.

19. Nadalje, također tijekom postupka utvrđeno je nespornim da je I. tužitelju prije utuženja po osnovi neimovinske štete uplaćen iznos od 80.500,00 kuna, odnosno 10.684,19 eura koji iznos I. tužitelj tijekom postupka nije posebno umanjivao, a niti ga je osporavao tako da je sud uzeo u obzir navedene okolnosti i iznos od 104.452,85 eura na ime neimovinske štete umanjio za iznos od 10.684,19 eura tako da iz navedenog proizlazi da I. tužitelj na ime naknade neimovinske štete od tuženika potražuje iznos od 93.768,66 eura.

20. U odnosu na činjenicu da je tuženik tijekom postupka pozvao se na činjenicu da bi se naknada štete trebala umanjiti po osnovi osobne invalidnine i inkluzivnog dodatka te tjelesnog oštećenja, u odnosu na te okolnosti sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, inkluzivni dodatak, osobna invalidnina i socijalna davanja se ne uračunavaju u dosuđeni iznos štete, a kao što slijedi iz pravnog shvaćanja Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 21. studenoga 2022. broj Su-IV-33/2022-17. Iz čega proizlazi da se tuženik neosnovano poziva na umanjivanje naknada štete po osnovi nestručne tuđe pomoći i njege i tjelesnog oštećenja.

21. Sukladno provedenom postupku, a posebno imajući u vidu nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještak dr. Davora Mayera, spec. sudske medicine i Nevena Ereša, dipl.ing., iz istih nedvojbeno proizlazi da I. tužitelj u vrijeme nastanka štetnog događaja nije koristio sigurnosni pojas, čime je postupio protivno odredbi članka 163. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

22. Kombiniranim prometnim i sudsko-medicinskim vještačenjem, nedvojbeno je utvrđeno da bi korištenjem sigurnosnog pojasa kod I. tužitelja izostale sve glavne ozljede koje su dovele do trajnih posljedica te je utvrđeno, a što je posebno istaknuo sudski vještak dr. Davor Mayer, spec. sudske medicine, da je tužitelj kritične zgode bio vezan sigurnosnim pojasom, pojas bi ograničio polijetanje tijela i spriječio nalet na prepreke pa bi ukupni opseg ozljeda posve izvjesno bio manji. Konkretno, izostale bi ozljede glave (krvni podljev mekog oglavka i nagnječenje mozga koje je rezultiralo razvojem sindroma čeonog režnja), prijelom lopatice, prijelomi donjih lijevih rebara, razdor slezene, prijelom križne kosti, prijelom lijeve nadlaktične, laktane i palčane kosti te prijelom središnjeg dijela bedrene kosti, dok bi preostale ozljede mogle nastati i unatoč vezivanju.

22.1. Prilikom usmenog očitovanja, sudski vještak dr. Davor Mayer, spec. sudske medicine je obrazložio da su ozljede kod I. tužitelja nastale u kinematici polijetanja tijela tužitelja prema naprijed i nešto ulijevo s posljedičnim nalijetanjem na čvrste prepreke u unutrašnjosti kabine vozila.

22.2. Sukladno naprijed navedenom, nedvojbeno proizlazi da je veći dio teških tjelesnih ozljeda kod I. tužitelja nastao upravo zbog toga što je njegovo tijelo poletjelo prema naprijed i nešto ulijevo te je naletjelo na čvrste prepreke u unutrašnjosti kabine vozila, a što bi bilo spriječeno u slučaju korištenja sigurnosnog pojasa.

22.3. Iz naprijed navedenog, nedvojbeno proizlazi, a kako je to već ranije i navedeno da prilikom nastanka štetnog događaja u kojem je I. tužitelj nastradao postoji veliki doprinos na strani I. tužitelja tako da sukladno navedenom i na strani I. tužitelja postoji odgovornost za nastanak štetnog događaja.

22.4. U takvim okolnostima kada bi korištenje sigurnosnog pojasa bio izbjegnut nastanak najtežih i većine ozljeda, doprinos na strani I. tužitelja se cijeni prema sudskoj praksi u omjeru od najmanje 50%, a što je razvidno iz pojedinih odluka Vrhovnog suda RH i to sljedeće odluke: VS RH broj Rev.66/01 od 25. veljače 2004. (50% doprinos), odluka VS RH broj Rev-x 715/2009 od 4. veljače 2010. (50% doprinos), kao i odluke županijskih sudova i to: Županijski sud u Zagrebu broj Gž-3940/18-2 od 17. rujna 2018. (60% doprinos), Županijski sud u Vukovaru broj Gž-46/13 od 21. lipnja 2013. (doprinos 50%), Županijski sud u Zagrebu, Stalna služba u Zlataru broj Gžn-567/11 od 6. studenoga 2013. (50% doprinos).

23. Dakle u konkretnom slučaju da je I. tužitelj prilikom nastanka štetnog događaja koristio sigurnosni pojas, bio bi izbjegnut nastanak najtežih i većine ozljeda kod I. tužitelja, a što nedvojbeno proizlazi iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Davora Mayera, spec. sudske medicine, tako da sukladno navedenim činjenicama i okolnostima, sud smatra da, a imajući u vidu i sudsku praksu, odnosno pravomoćne sudske odluke Vrhovnog suda RH, kao i Županijskih sudova, sud smatra da i na strani I. tužitelja postoji odgovornost za nastanak štetnog događaja i to da je tužitelj doprinio nastanku štete u omjeru od 50% s time što nije bio vezan sigurnosnim pojasom u trenutku nastanka štetnog događaja.

23.1. Sukladno naprijed navedenom, sud je u odnosu na ime naknade neimovinske štete I. tužitelju, kao i ostalim tužiteljima djelomično priznao tužbeni zahtjev, to jest u iznosu od 50% u odnosu na zatražene iznose u tužbenom zahtjevu na ime naknade neimovinske štete, a kako je to navedeno pod točkama I., VII., VIII.,

IX., X. i XI. izreke presude.

23.2. U ostalom dijelu tužbenog zahtjeva u odnosu na točku II., III., IV., V., i VI., tužbeni zahtjev je usvojen u cijelosti sukladno usklađenom tužbenom zahtjevu prema podnesku tužitelja od 25. studenoga 2025..

24. I. tužitelju pripada naknada s osnova tuđe pomoći i njege i onda kada mu je ta pomoć i njega pružena besplatno (npr. kada mu je pružaju članovi njegove obitelji), jer ni najbliži srodnici nisu to dužni učiniti bez naknade. Naknada materijalne štete s osnova tuđe pomoći i njege utvrđuje se u nominalnom iznosu tih troškova u vrijeme njihova nastanka, odnosno u vrijeme pružanja usluga. Ta naknada se određuje prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je tuđa pomoć i njega pružana bila sposobna takvu uslugu i pružiti, a u slučaju ako takva osoba ne postoji visina naknade štete dosuđuje se prema slobodnoj ocjeni, a u smislu odredbe čl. 223. ZPP-a.

25. Budući da na području prebivališta tužitelja ne postoji osoba koja se bavi pružanjem tuđe pomoći i njege, sud je tužitelju naknadu s tog osnova dosudio prema slobodnoj ocjeni u iznosu od 1.110,89 eura, a koji iznos tužitelj i potražuje s tog osnova uz zakonske zatezne kamate.

26. Također, sud je tužitelju dosudio potraživanje I. tužitelja s naslova visine naknade za nestručnu pomoć i njegu u trajanju od 4 sata dnevno za razdoblje od svibnja 2018. do svibnja 2025. u odnosu na prosječno isplaćenu neto plaću za NKV radnika za djelatnost zdravstvene zaštite, sveukupno u iznosu od 38.173,40 eura, koji iznos I. tužitelj potražuje prema usklađenom tužbenom zahtjevu od 25. studenoga 2025., a koji iznos sud smatra primjerenim.

27. Nadalje, sud je također I. tužitelju i dosudio buduće mjesečne rente po osnovi imovinske štete s naslova nestručne tuđe pomoći i njege u iznosu od 679,28 eura mjesečno, počevši od 1. lipnja 2025. pa nadalje, a koji mjesečni iznos rente je izračunat kao prosjek posljednja 3 mjeseca iznosa utvrđena nalazom i mišljenjem sudskog vještaka (ožujak, travanj i svibanj 2025).

28. Sud je također I. tužitelju dosudio naknadu na ime imovinske štete s naslova izgubljene zarade u odnosu na visinu razlike između mirovine i plaće u neto iznosu koju bi I. tužitelj ostvario da nije došlo do predmetnog štetnog događaj te po navedenoj osnovi I. tužitelju je dosuđen iznos od 12.163,06 eura s kamatama na svaki pojedini iznos, te buduće mjesečne iznose rente po osnovi imovinske štete s naslova izgubljene zarade od 134,26 eura mjesečno počevši od 1. studenoga 2025. pa nadalje.

29. Tuženik je dužan I. tužitelju s naslova naknade imovinske štete s naslova nužnih izdataka za troškove liječenja isplatiti iznos od 1.898,08 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 22. srpnja 2018. pa nadalje, a sve kako je to navedeno u izreci presude.

30. Sukladno naprijed navedenom, sud je odlučio kao u izreci ove presude.

31. Temeljem odredbe članka 154. stavka 2. ZPP-a, sud je odlučio da svaka stranka u postupku snosi svoje troškove postupka u ovoj pravnoj stvari, a s obzirom na uspjeh stranaka u parnici, to jest da su tužitelji djelomično uspjeli u parnici, a kako to proizlazi iz izreke ove presude.

Velika Gorica, 19. veljače 2026.

Sudac

Marijan Muža

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku 15 dana od dana objave presude.