Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U ZLATARU

    Zlatar, Trg slobode 14A

    Poslovni broj: K-337/25

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Zlataru, u vijeću sastavljenom od sutkinje mr. sc. Aleksandre Leljak, predsjednice vijeća i sudaca porotnika Stjepana Markuša i Marijana Katalenića, članova vijeća, uz sudjelovanje Tihane Jakopović kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv prvooptuženog HMR i drugooptuženog HM, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24; dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: KO-DO-430/2024. od 12. prosinca 2024., nakon održane javne rasprave 16. veljače 2026., u prisutnosti Nenada Kurečića, zamjenika općinske državne odvjetnice u Zlataru, prvooptuženog HMRa uz branitelja, odvjetnika Franju Ribića i drugooptuženog HMa uz branitelja po službenoj dužnosti, odvjetnika Sinišu Tabaka, 18. veljače 2026. izrekao je, objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. Prvooptuženi HMR, MBS: [matični broj subjekta], sin FMR i ZMR rođene FM, rođen **.**.1986. u [adresa], s prijavljenim boravištem u [adresa], državljanin Sirije, profesor povijesti, sa završenom VSS, nezaposlen, uzdržava se povremenim neprijavljenim radom, učio je djecu arapski i mjesečno otprilike time zarađivao 700-800 eura, oženjen, supruga nastavnica fizike, otac jednog maloljetnog djeteta u dobi od 5 i pol godina, bez imovine, vojsku služio u Siriji 2007., čin desetnika, bez odlikovanja, prema vlastitim navodima neosuđivan, ne vodi se drugi kazneni postupak, sada u istražnom zatvoru Zatvora u Zagrebu, koji je određen rješenjem suca istrage Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj: Kir-2722/2024 od 19. studenog 2024., uhićen 17. studenog 2024.

    i drugooptuženi HM, MBS: [matični broj subjekta], sin ZM i VM, rođen **.**.1973. u [adresa], s boravištem u [adresa], H, H 7/c, državljanin Švedske i Sirije, bez zanimanja, sa završenom srednjom školom, ne zna kakav mu je trenutno radnopravni status, vlasnik marketa u Švedskoj, oženjen, otac petero maloljetne djece u dobi od 7, 9, 12, 14 i 16 godina, bez imovine, vojsku služio u Siriji, 1993.-1995., bez čina i odlikovanja, prema vlastitim navodima neosuđivan, ne vodi se drugi kazneni postupak, sada u istražnom zatvoru Zatvora u Zagrebu, koji je određen rješenjem suca istrage Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj: F2722/2024 od 19. studenog 2024., uhićen 17. studenog 2024.

    k r i v i  s u

    što su:

    dana 17. studenog 2024., u Klanjcu, zajedno i po prethodnom dogovoru, u nakani da se nepripadno materijalno okoriste ilegalnim prevoženjem stranih državljana po teritoriju Republike Hrvatske te prevoženjem preko granice s Republikom Slovenijom, za točno neutvrđen novčani iznos, najprije na nepoznatoj lokaciji u osobno vozilo marke „Fiat“, tip „Freemont“, švedskih registarskih oznaka [registarska oznaka] ukupno sedam odraslih osoba i šestero malodobne djece, državljana Sirije, iako svjesni da te osobe ne posjeduju valjane putne isprave za ulazak i boravak u Republici Hrvatskoj, kao i da navedeno vozilo zbog svoje veličine i izostanka ugrađenih sjedala i sigurnosnih pojaseva, nije predviđeno za prijevoz tolikog broja osoba, a unatoč tome su se navedenim vozilom uputili u smjeru državne granice s Republikom Slovenijom, svjesni da takvim prevoženjem ugrožavaju život i tjelesni integritet tih osoba, sve do oko 9,00 sati, kada su zatečeni i zaustavljeni od strane policijskih službenika Policijske postaje Klanjec u mjestu Mihanovićev Dol BB,

    dakle, iz koristoljublja omogućili i pomogli drugim osobama nedozvoljeno kretati se u Republici Hrvatskoj i izaći iz Republike Hrvatske, a pri počinjenju kaznenog djela doveden je u opasnost život i tijelo osoba koje se nedozvoljeno kreću u Republici Hrvatskoj,

    čime su počinili kazneno djelo protiv javnog reda - protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma - opisano u članku 326. stavku 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 326. stavku 2. KZ/11.

    II. Zbog toga se prvooptuženi HMR za kazneno djelo iz članka 326. stavak 2. KZ/11

    o s u đ u j e  n a

    KAZNU ZATVORA U TRAJANJU

    3 (TRI) GODINE I 3(TRI) MJESECA.

    Na temelju članka 54. KZ/11. u izrečenu neuvjetovanu kaznu zatvora uračunava se vrijeme oduzimanja slobode od 17. studenog 2024. pa nadalje.

    Drugooptuženi HM se za kazneno djelo iz članka 326. stavak 2. KZ/11

    o s u đ u j e  n a

    KAZNU ZATVORA U TRAJANJU

    3 (TRI) GODINE I 3(TRI) MJESECA.

    Na temelju članka 54. KZ/11. u izrečenu neuvjetovanu kaznu zatvora uračunava se vrijeme oduzimanja slobode od 17. studenog 2024. pa nadalje.

    II.Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 nalaže se prvooptuženome HMR i drugooptuženome AM platiti troškove kaznenog postupka u vezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP u paušalnom iznosu 200,00 € (dvjesto eura), koje je svaki optuženik dužan platiti u roku 15 (petnaest) dana, računajući od pravomoćnosti presude.

    Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 nalaže se prvooptuženome HMR i drugooptuženome AM platiti troškove kaznenog postupka u vezi članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP u iznosu 150,00 € (stopedeset eura), koje je svaki optuženik dužan platiti u roku 15 (petnaest) dana, računajući od pravomoćnosti presude.

    Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 u vezi članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08. nalaže se prvooptuženome HMR platiti troškove kaznenog postupka u iznosu 400,00 € (četiristo eura), koje je dužan platiti u roku 15 (petnaest) dana, računajući od pravomoćnosti presude.

    Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 u vezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08. nalaže se prvooptuženome HMR i drugooptuženome AM platiti troškove kaznenog postupka u odnosu na nagradu i nužne izdatke postavljenog branitelja, koji će se naknadno odmjeriti posebnim rješenjem.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu. Po provedenom postupku, ovaj sud donio je presudu poslovni broj: K-69/2025 od 20. kolovoza 2025., koju je Županijski sud u Vukovaru ukinuo rješenjem poslovni broj: Kž-305/2025-6 od 23. listopada 2025. (stranice 554-558) i predmet vratio na ponovno suđenje.

    2.Pozvan da se očituje o osnovanosti optuženice, svaki optuženik je i u ponovljenom postupku izjavio da se ne smatra krivim za djelo koje mu je stavljeno na teret.

    3.1.Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao iskaze prije ispitanih svjedoka BM i IM (stranice 370-373).

    3.2.Pročitani su, odnosno pregledani: kaznena prijava Policijske postaje Klanjec, broj K-64/2024 od 17. studenog 2024. (list 6-11 spisa), izvješće o postupanju policijskih službenika od 17. studenog 2024. (list 30 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 00330554 od 17. studenog 2024. (list 31 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od 17. studenog 2024. s prilozima (list 32-39 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 00330555 od 17. studenog 2024. (list 40 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od 17. studenog 2024. (list 41-42 spisa),potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 00330556 od 17. studenog 2024. (list 43 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od 17. studenog 2024. (list 44-45 spisa), zapisnik o očevidu od 17. studenog 2024. (list 46-48 spisa), fotografije (list 49-53 spisa), najava smještaja (list 69-71 spisa), izjava ĐM od 17. studenog 2024. (list 72-73 spisa), izjava PM od 17. studenog 2024. (list 74-75 spisa), izjava JM **.**.2024. (list 76-77 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka za promet Nevena Ereša od 9. ožujka 2025.(stranice 263-266) te nalaz i mišljenje vještaka Trontla od 1. srpnja 2025. (stranice 395-399) podnesak MUP, Služba za operativnu međunarodnu policijsku suradnju od 9. prosinca 2025. (stanica 616), podnesak prvooptuženika po odvjetniku od 15. prosinca 2025. (stanica 618) I podnesak drugooptuženika po branitelju od 19. prosinca 2025. (stanica 636) te je pregledan spis Policijske postaje Klanjec Klasa: UP/I-212-04/24-01/26.

    3.3.Na raspravi 16. veljače 2026. sud je odbio dokazni prijedlog obrane da se na raspravi ispitaju sirijski državljani UM i ĆM i OM, kao neprikladan. Sud je pokušao doći do podataka potrebnih za ispitivanje spomenutih osoba te iz dopisa ravnateljstva policije proizlazi da nije moguće dostaviti niti adresu svjedoka, već bi prije toga bilo potrebno raspisati međunarodnu objavu. Kako je općepoznato da postupak pribave adrese putem međunarodne objave može potrajati godinama, a nakon toga je moguće i dalje da nema rezultata, a nakon što se eventualno pribavi adresa, nije za očekivati da će pozvane osobe doći na raspravu, a sud nema mogućnosti prisilno ih dovesti iz drugih država, tako se dokazni prijedlog ukazuje kao neprikladan.

    3.4. Državljani Sirije koji su dali izjave u upravnom postupku u Policijskoj postaji Klanjec nisu ispitani na dokaznom ročištu pred nadležnim sucem istrage i zatražili su azil u Republici Hrvatskoj. Međutim, oni se na teritoriju Republike Hrvatske više ne nalaze. Općepoznata je činjenica da osobe koje pokušavaju doći u države zapadne Europe, i nakon što im jedan pokušaj ne uspije, pokušavaju svoj cilj ostvariti ponovno. Također su česte situacije da formalno zatraže azil, ali prava po osnovi azila ne koriste, nego je to tek čin kojeg poduzimaju nakon što su zatečeni u ilegalnom pokušaju prelaska državne granice, kako bi ostali na teritoriju Republike Hrvatske i ne bi ih prognali.

    3.5.Pitanje dopuštenosti čitanja izjava stranih državljana u upravnom postupku pojavljuje se u praksi vrlo često. Optužna vijeća ovog suda u postupku kontrole njihovih rješenja spise dostavljaju Županijskom sudu u Zagrebu, koji je u više odluka analizirao dopuštenost korištenja izjava stranih državljana u upravnom postupku i iznio pravno shvaćanje da takve izjave nisu nezakoniti dokazi (tako: ŽS Zagreb, Kž-173/25 , VSRH Kž-575/20). Zbog toga je sud pročitao izjave iz spisa, uzimajući ih kao indicij, a ne kao odlučujući dokaz u postupku.

    3.6.Drugih dokaznih prijedloga nije bilo.

    3.7.Na kraju dokaznog postupka svaki je optuženik obranu .

    4.1.1. Prvooptuženi HMR iskazao je, prilikom ispitivanja policijskog službenika Havrlea 28. svibnja 2025. (stranice 371- 373) , da nije primijetio da iza njega vozi policija, nije vidio policijski znak. Kada je vidio da je policija, usporio je i nježno stao. Također je rekao da je tada bio 100 metra udaljen od Slovenije, a nije pokušao bježati. Prilikom ispitivanja policijskog službenika IM rekao je da je taj policajac prisilio žene i djecu pod prijetnjom pištoljem da ostanu na mjestu, a oni optuženici su ostali u autu te se on osobno jako prestrašio. Njemu nije jasno kako je mogao vaditi pištolj na nenaoružane ljude koji bježe od rata. Opisao je da se nakon što su se zaustavili 20-30 minuta se čekalo da dođe druga ophodnja. Prema njemu svjedok IM nije uperio pištolj.

    4.1.2.Pozvan da iznese obranu na raspravi 11. lipnja 2025. (stranice 385-386) istaknuo je da on ima psihičke probleme jer je gledao mrtve, ima dijagnosticiran PTSP te zadnjih 10 godina uzima psihijatrijsku terapiju, a koju uzima i sada u Zatvoru, u Zatvoru ga je pregledao psihijatar. On je na dan uhićenja bio pod djelovanjem lijekova.

    4.1.3. Objasnio je da poznaje drugooptuženika jako dugo, u domovini su bili susjedi, lokal do lokala. Oni su se sreli u Austriji, tamo su se vidjeli kod prijatelja, drugooptuženik je vidio u kakvom je HMR psihičkom stanju i pozvao ga da turistički nekamo odu, da se malo oraspoloži. HMR je inače njegovu djecu podučavao on-line. U vožnji, dok je drugooptuženik spavao, vidio je uz cestu dvije žene i troje djece, a njihove su navike da u svakim okolnostima mora pomoći kada vidi takvu situaciju. Zaustavio se i probudio drugooptuženika, žene su pitale za vodu i rekle da ih malo, par kilometara, poveze. Nisu ništa rekle kuda idu, ne zna u kojem mjestu ih je primio, ali nije ih vozio duže od 15 minuta.

    4.1.4. Oni su bili u Zagrebu i Rijeci, prenoćili su u autu jer nisu uspjeli rezervirati smještaj. Dok je razgovarao sa ženama, u auto su samo ušli ljudi, auto se tresao, bila je navala, ni ne zna koliko je ljudi ušlo. Ti su ljudi ušli prisilno. Nije znao koliko je ljudi u autu bilo, to nije vidio.

    4.1.5. Turistički su bili bili u Hrvatskoj četiri dana. On u [adresa] podučava arapski. On je u Hrvatsku došao sa 500 eura, veći dio troškova platio je drugooptuženik.

    4.1.6.Na raspravi 16. veljače 2026. iskazao je da ne priznaje počinjenje djela. Ne želi odgovarati na pitanja suda i državnog odvjetnika. Što se tiče njegovog obiteljskog stanja, navodi da mu sestra stanuje u [adresa], ona je paralizirana, i ne zna što je sa njom. Njegov brat vratio se u Siriju i tamo je nestao, također ne zna što mu je sa sinom.

    Predlaže da se ukine istražni zatvor.

    4.2.1. Drugooptuženi HM potvrdio je obranu prvooptuženika. Objasnio je da su ti ljudi koji su ušli u vozilo rekli da su oni obitelj pa kad su ušli prisilno u auto, nije ih mogao razdvajati, ali je rekao da će ih predati prvim policajcima.

    4.2.2. On u Švedskoj ima supermarket. On je želio ostati u Hrvatskoj, ali je prvooptuženik rekao da mora ići doktoru i po terapju, on je tada s njim morao opet otići u Austriju. On je išao u Austriju s prijateljima koji su radi kod njega u Švedskoj pa ih je išao posjetiti. Imao je godišnji odmor mjesec dana. Njegova su djeca bila u Švedskoj.

    4.2.3. Na raspravi 16. veljače 2026. iskazao je da ne zna što je s njegovom obitelji, kada je s djecom razgovarao na telefon, pitali su ga kada će izaći, a on im nije mogao odgovoriti.

    5.1. Slijedom takve obrane, u postupku nije bilo sporno da su optuženici 17. studenog 2024 oko 09,00 sati, zatečeni i zaustavljeni od strane policijskih službenika Policijske postaje Klanjec u mjestu Mihanovićev Dol BB, u blizini državne granice s Republikom Slovenijom, u osobnom vozilu marke „Fiat“, tip „Freemont“, švedskih registarskih oznaka [registarska oznaka]. Nesporno je bilo da je u vozilu osim njih bilo i nepoznath osoba, koje su se u vozilu ukrcale na nepoznatoj lokaciji.

    5.2. Bilo je sporno jesu li optuženici postupali zajedno i po prethodnom dogovoru, u nakani da se nepripadno materijalno okoriste ilegalnim prevoženjem stranih državljana po teritoriju Republike Hrvatske te prevoženjem preko granice s Republikom Slovenijom, za neutvrđen novčani iznos. Također je bilo sporno koliko se osoba prevozilo u vozilu i kakvi su bili uvjeti prijevoza.

    6.1. Iz izvješća policijskih službenika proizlazi da je 17. studenog 2024. prilikom vršenja nadzora prometa u mjestu Sveti Križ, na DC 205, u blizini kbr. 98, uočen osobni automobil marke „Fiat Freemont”, reg. oznaka (DPG798 (Švedska), koji je imao zatamnjena stakla te bio vidno opterećen, zbog čega je postojala sumnja da se tamo prevoze nezakoniti migranti. Sa službenim vozilom reg, oznake 170-327 policijski službenici krenuli su za tim vozilom u namjeri da ga zaustave na prvom pogodnom mjestu te izvrše kontrolu vozila, vozača i eventualnih putnika. Dolaskom u mjesto Mihanovićev dol, predio zvan Zelenjak, u 09,00 sati, vozaču su pomoću svjetlosnih i zvučnih signala na službenom vozilu dani znakovi da se zaustav,i što je najprije ignorirao, a potom iznenada zaustavio vozilo nasred kolnika DC 205, a tada je iz istog istrčalo više osoba tamnije puti, od kojih su tri osobe na nezakonit način prešle državnu granicu sa Slovenijom preko obližnjeg korita rijeke Sutle te se udaljile u nepoznatom smjeru, dok je pokraj zaustavljenog vozila zatečeno, osim vozača i suvozača, još 10 osoba bez važećih isprava koji su izjavili da su državljani Sirije. Zaustavljenim je vozilom upravljao državljanin Sirije HMR, a kao suvozač na prednjem desnom sjedalu nalazio se državljanin Švedske HM.

    6.2.Prema potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta broj 00330554 i 00330555 uz pripadajuće zapisnike, od HMR privremeno je oduzet osobni automobil marke „Fiat", tip „Freemont“, broja šasije: [broj šasije], švedskih nacionalnih reg. oznaka [registarska oznaka], s pripadajućim ključem i prometna dozvola ser. broja: [serijski broj] izdana za navedeno vozilo. Isto tako, i mobilni telefoni, marke „Xiaomi Redmi Note 13“ plave boje umetnut u PVC maskicu crne boje i marke „VIVO Y72“ ljubičaste boje. Zatim, uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta broj 00330556 i zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od MM, privremeno je oduzet mobilni telefon marke „Samsung Galaxy S24“ sive boje umetnut u zaštitnu preklopnu maskicu crne boje.

    **.**.2006.Državljani Sirije UM, ĆM i JM ispitani su u upravnom policijskom postupku. Svi su u bitnome suglasno na zapisnik izjavili kako su njih 13 sunarodnjaka ilegalno prešli granicu Republike Hrvatske, preko jedne rijeke u blizini Stare Gradiške, nakon čega su s vodičem pješke išli kroz šumu do auto ceste, gdje su ih pokupili optuženici vozilom marke „Fiat" te bez zaustavljanja vozili sve dok ih nisu zaustavili policijski službenici. Taj je prijevoz dogovoren i plaćen dok su još bili u svojoj matičnoj zemlji.

    6.3.2.Sud je ove izjave pročitao jer su osobe ispitane u upravnom postupku sada nedostupne, a ispitala ih je policija u okviru svojih ovlasti te su primile adekvatna upozorenja. Načelo kontradiktornosti i jednakosti oružja obrana je mogla ostvariti na način da je na te iskaze stavila primjedbe na raspravi. Navedene izjave su indiciji koji terete optuženika, a sud ih je doveo u vezu s ostalim dokazima provedenima na raspravi.

    6.5. Svjedok BM, policijski službenik, iskazao je da su on i kolega primijetili vozilo koje se činilo opterećeno i imalo je tamna stakla te su ga počeli pratiti. Vozilo je i vrludalo po cesti, onda je odjednom zakočilo te je dvoje do troje ljudi prvo istrčalo van i krenulo prema granici. To su bili odrasli ljudi i kolega IM je krenuo za njima. Svjedok je došao do vozila i u njemu zatekao vozača i suvozača, koji su optuženici prisutni u sudnici, a također i ženu i djecu koji su pokušavali izaći van na desna putnička vrata. Ne zna kako su te osobe bile raspoređene u vozilu dok su se vozili. Ukupno je bilo 12-14 osoba. Smatra da žene i djeca nisu izašli van jer su djeca plakala, njegova je pretpostavka da su se prepali. Nije znao na koji način je prtljažni prostor vozila eventualno povezan ili odvojen od putničkog prostora. Nije se mogao sjetiti koliko je ukupno bilo djece, ali čini mu se da su to bila mala djeca. Djeca su bila manjeg uzrasta, nešto školske, nešto predškolske dobi, ali detaljnije to ne može opisati. On je možda pola sata nakon zaustavljanja vozila bio u kontaktu sa osobama koje su se prevozile. Te su osobe bile uspaničene i preplašene, ali nije vidio da bi se na nešto žalile. Nije se mogao sjetiti u kakvom su psihofizičkom stanju bile osobe koje su se prevozile, niti jesu li sa sobom imale tekućine. Osobe koje su pretrčale prema granici su pobjegle. Koliko zna, ni jedna od osoba koje su se prevozile nije zatražila medicinsku pomoć. Nakon što je prvooptuženi MM dematirao navode da se naglo zaustavio, svjedok je ponovio da je on bio u policijskom autu i ostao kod toga da je prvooptuženik naglo stao.

    6.6.Svjedok IM, policijski službenik, iskazao je da su on i kolega prilikom kontrole prometa uočili natovareno vozilo sa tamnim staklima koje su počeli pratiti. U vozilu kada su kraj njega prošli su vidjeli tamo gdje nisu bila tamna stakla da ima puno ljudi i da su „jedan na drugome“. Vozilo se zaustavilo, normalno je zakočilo na jednom mjestu gdje je kolnik sužen i može se voziti samo jednom trakom. Približio se vozilu, vidio da dvoje do troje odraslih trči i krenuo za njima. Kad se vratio djeca, tinejdžeri i žene su stajali kraj auta. Prisjeća se da je bilo možda dvoje djece koje procjenjuje za uzrast 7-8 godina. Nije znao na koji točno način su osobe u vozilu bile smještene, ali ih je bilo previše. Iz vozila je pobjeglo 2-3 osoba, vozilo je iznutra bilo jako blatno i osobe koje su se prevozile su bile jako blatne. Oni su se tamo zadržali 5-10 minuta dok se nije osigurao transport u postaju i za to vrijeme nitko nije zatražio liječničku pomoć. U vozilu nisu našli nikakve novce, ali nisu vozilo niti pretraživali. Od mjesta gdje su se zaustavili pa do granice nema niti 30 metara, ako bi se računalo do rijeke Sutle. Do graničnog cestovnog prijelaza ima 500 metara. Svjedok tamo radi i poznaje teren pa zna gdje je državna granica. Granicu predstavlja rijeka Sutla koja je tamo bila vidljiva i blizu. Čini mu se, ali nije siguran da postoji i prometni znak da se dolazi u Republiku Sloveniju. Dok su pratili taj auto, on je vozio normalnom brzinom 50-60 km/h. Vozilo je naišlo na barijeru i moralo je naglo zakočiti da ne udari u nju. Nakon što je prvooptuženi HMR iskazao da je taj policajac prisilio žene i djecu pod prijetnjom pištoljem da ostaju na mjestu, a oni optuženici su ostali u autu te se on osobno jako prestrašio, svjedok navodi da nije točno da bi on vadio pištolj te da uopće nije imao potrebe pištolj vaditi. Ljudi su mirno stajali i nisu pružali nikakav otpor. Nije mogao reći kroz koja su vrata ljudi izlazili iz vozila, to je bilo u trenutku, u sekundama. Čim se vozač zaustavio, ljudi su istrčali van.

    6.7.1.Radi utvrđivanja uvjeta prijevoza, sud je naložio prometno vještačenje, pri čemu je vještaku dao u zadaću da pregleda vozilo, nakon čega da se izjasni udovoljavaju li uvjeti u vozilu za prevoženje 13 osoba - putnika bez opasnosti za njihov život i tijelo, kakvi su uvjeti u prtljažniku za vrijeme vožnje te može li se otvoriti poklopac na prtljažniku na način da u prtljažnik ulazi zrak iz prostora putničke kabine. Stalni sudski vještak za promet Neven Ereš u pisanom nalazu i mišljenju očitovao se da je vozilo namijenjeno za prijevoz sedam osoba na način da se u prvom redu sjedala mogu nalaziti dvije osobe, u drugom redu sjedala tri osobe, a u trećem redu dvije osobe, dok prtljažni prostor nije namijenjen prijevozu osoba. Prtljažni prostor predmetnog vozila nema svoju posebnu ventilaciju, a niti je takva ventilacija u tehničkom smislu bila potrebna, iz razloga što prtljažni prostor nije fizički odvojen od putničkog prostora pa stoga sve osobe u predmetnom vozilu imaju na raspolaganju približno istu količinu i kvalitetu zraka za disanje. U predmetnom vozilu nisu zatečene auto sjedalice za djecu u kojima bi se na tehnički siguran način mogla prevoziti djeca. Nalaz vještaka sud prihvaća kao stručan, jasan i potpun, a stranke mu nisu prigovarale.

    6.7.2. Na izloženi način sud je utvrdio da je vozilo namijenjeno za prijevoz pet putnika, a prevozilo ih se ukupno 13, što je gotovo trostruko više, zbog čega se nisu mogli koristiti sigurnosni pojasevi za sve putnike. Isto tako, da u vozilu nije bilo sjedalica namijenjenih za prijevoz djece.

    6.8.1.Optuženici se brane navodeći da su osobe koje su prevozili u vozilo ušle bez njihovog konkretnog pristanka, „navalom“ dok su oni razgovarali s ženama i djecom koje su sreli putem. Međutim, takva obrana nije logična.

    6.8.2. Kao prvo, optuženici opisuju da su u Hrvatsku došli turistički iz Austrije te su se u Austriju i vraćali. Kretali su se na području Zagreba i Rijeke. U tom smislu njihovo zaticanje na području Klanjca nema nikakvog opravdanja. U Hrvatskoj je općepoznato da se za putovanje iz Zagreba u Austriju koriste granični prijelazi Macelj i Bregana, do kojih vode autoceste. Da bi se od Rijeke došlo do Klanjca, mora se proći kroz Zagreb, a kada se dođe do Zagreba, da bi se nastavilo do Austrije, jedini logični putevi, koji su evidentirani i na on-line mapama koje se danas široko koriste, su autoceste prema spomenutim graničnim prijelazima. Iz pitanja koja je prvooptuženi MM postavljao policijskim službenicima BM i IM proizlazi zaključak da je njemu bilo poznato da se nalazi blizu granice sa Slovenijom, a to mu ne bi moglo biti poznato da nije proučio put. Osim toga, u radu suda u posljednje tri godine, gotovo svi počinitelji ove vrste kaznenih djela zatečeni su na području Klanjca, što znači da je to poznata ruta za ilegalni transfer.

    6.8.3.Oba optuženika imaju poveznicu sa Sirijom, govore arapski jezik, a sve osobe koje su prevozili bile su porijeklom iz Sirije te su ispitani svjedoci u upravnom postupku iskazali da je prijevoz dogovoren u Siriji. S druge strane, prvooptuženi MM ima boravište u [adresa], drugooptuženi HM u [adresa]. Prvooptuženi MM nema zaposlenje i nema sredstva kojima bi financirao takva putovanja. Nelogično je da je drugooptuženi HM godišnji odmor koristio na način da bi u Švedskoj ostavio suprugu i petero maloljetne djece, sve kako bi bez obaveza putovao Europom. Sporni prijevoz izvršen je vozilom većih dimenzija, sa zatamnjenim staklima. Sve ovo sud tumači kao indiciju počinjenja djela.

    6.8.4.Nelogično je da bi optuženici, da nisu imaju zajednički prethodni dogovor za ilegalni transfer, dozvolili da više nepoznatih ljudi (ne samo žena i djece kao ranjive kategorije) uđe u vozilo. Isto tako, nelogično je da drugooptuženi HM kao vlasnik vozila dozvoli da se ti ljudi vozilo uprljaju blatom, da nije računao na novčanu naknadu. Također je nelogično da vozilom upravlja prvooptuženi MM, kao osoba s duševnim smetnjama koja se i vraća u Austriju radi liječničkog pregleda i daljnje terapije. Zbog svega toga obrane se ukazuju nevjerodostojnima.

    6.8.5.Što se tiče uvjeta prijevoza, notorna je činjenica da je obveza korištenja sigurnosnih pojasa u vožnji propisana radi zaštite života i zdravlja putnika. U situaciji da ima 8 putnika više nego je dozvoljeno, logično je da ne mogu svi koristiti sigurnosne pojaseve. Isto tako, kako bi se sve osobe mogle smjestiti u vozilo, ne koriste se niti pojasevi koji su raspoloživi. Isto tako, među putnicima bilo je četvero djece rođenih 2014., 2015., 2020. i 2021., za koje su policijski službenici opisali da su slabije konstitucije. U Hrvatskoj je za prevoženje takve djece propisana uporaba odgovarajućih autosjedalica, a u vozilu takvih nije bilo. U opisanim uvjetima spornim prijevozom bili su dovedeni u pitanje život i zdravlje putnika.

    6.8.6.Spornim prijevozom omogućeno je da se sve prevožene osobe nedozvoljeno kreću po teritoriju Republike Hrvatske. Od toga su tri osobe i izašle iz Hrvatske, dok ostale to nisu uspjele zbog intervencije policijskih službenika.

    6.8.7.Sve isprave koje su sačinili policijski službenici, kao i iskaze policijskih službenika sud prihvaća kao objektivne i vjerodostojne. Naime, policijski službenici postupali su u okviru svojih ovlaštenja, nisu imali razloga lažno iskazivati, niti o svojim postupcima sačinjavati lažne izjave. Svjedok BM i IM opisali su dinamiku postupanja radnji optuženika spornog dana, iz koje proizlazi da su bili svjesni da su zatečeni u nedopuštenim radnjama, a isto tako da su upoznati s lokacijom kuda su se kretali. Opisani način postupanja optuženika kada su ih policijski službenici počeli pratiti ukazuje na postupanje osoba svjesnih da je tamo prirodna granica s Republikom Slovenijom gdje se može lako i brzo prijeći iz Republike Hrvatske u Republiku Sloveniju te opisana dinamika događaja u kojoj vozilo naglo koči, a zatim osobe koje su to bile u mogućnosti brzo bježe van, ide za tim da je ovdje bila riječ o ilegalnom transferu. Također, da je optuženicima lokacija bila poznata i da su znali gdje se nalaze. Pritom valja ukazati i da je prvooptuženi HMR na raspravi 16. veljače 2026. progovorio jasnim hrvatskim jezikom, i to prije nego mu je tumač prenio pitanje predsjednice vijeća. Iako strane državljane nije bilo moguće ispitati na raspravi, indicije utvrđene njihovim ispitivanjem u upravnom postupku sud je doveo u vezu s dokazima koje je proveo na raspravi, detaljnim iskazima policijskih službenika BM i IM te izvješćima i materijalnom dokumentacijom koju su sačinili policijski službenici. Isto tako, doveo ih je u vezu s rezultatima prometnog vještačenja.

    6.8.8. Dakle, provedenim postupkom sud je utvrdio da su optuženici iz koristoljublja omogućili i pomogli drugim osobama da se nedozvoljeno kreću po Hrvatskoj i iz nje izađu, a spornim prijevozom bili su dovedeni u pitanje život i zdravlje putnika. U tome su se ostvarila sva bitna objektivna obilježja djela koje je optuženicima stavljeno na teret.

    7.1. Što se tiče subjektivnih elemenata djela, svaki je optuženik djelo poduzeo s izravnom namjerom jer je bio svjestan svojih djela i želio je njihovo počinjenje, znao je da se ne smije omogućiti osobama ilegalno kretanje, znao je da se prijevozom bez mogućnosti korištenja sigurnosnog pojasa i autosjedalica ugrožavaju život i zdravlje prevoženih osoba, a njegove su radnje bile motivirane upravo time da stekne imovinsku korist na način da im takvo što omogući.

    7.2.1. Pokazalo se potrebnim provesti psihijatrijsko vještačenje radi utvrđivanja ubrojivosti prvooptuženog MM. Stalni sudski vještak za psihijatriju i neurologiju Slavko Trontl, nakon što je pregledao optuženika i njegovu medicinsku dokumentaciju, u nalazu i mišljenju od 1.srpnja 2025. navodi da se optuženik od 2015. liječi zbog posljedica ratnog PTSP-a, a najvjerojatnije zbog činjenice da je punih sedam mjeseci lišen slobode se razvila i klinička slika depresivnog sindroma. Njegovu ubrojivost ocjenjuje kao smanjenu, ali ne bitno, i to uslijed toga što se već 10 godina liječi. Optuženik je raspravno sposoban. Vještak je preporučio da optuženik uzme terapiju jer osjeća strah od osoba u sudnici, a prije odlaska na raspravu. Nalazu i mišljenje vještaka stranke nisu prigovarale, a sud ga ocjenjuje jasnim, stručnim i objektivnim. Činjenicu smanjene ubrojivosti uslijed ratnog PTSP-a sud će cijeniti u kontekstu odmjeravanja kazne.

    7.2.2.Ubrojivost drugooptuženog MM u postupku nije bila sporna, stranke nisu predlagale dokaze na okolnost eventualne neubrojivosti, niti je sud našao potrebe za provođenjem takvih dokaza.

    7.3. Što se tiče svijesti o protupravnosti, zbog sveprisutnih medijskih kampanji koje se odnose na ovakvu vrstu djela, a koja je prisutna i diljem Europe, jasno da je riječ o nečemu što se ne smije.

    8.1.Provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio da je svaki optuženik počinio svako kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret kako je opisano u izreci pa je istog za svako djelo proglasio krivim i kaznio.

    8.2.Odlučujući o odmjeravanju kazne u odnosu na svakog optuženika, sud se rukovodio temeljima kazne i okolnostima bitnima za odmjeravanje kazne iz članka 47. stavak 1. i 2. KZ/11., imajući na umu svrhe kažnjavanja utvrđene člankom 41. KZ/11.

    8.3. Što se tiče jačine ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra u odnosu na svakog od optuženika, valja reći da se prevozilo trinaest osoba, a među njima četvero djece i dva maloljetnika, čime je veća težina povrede. Pobude iz kojih je djelo počinjeno su imovinski interes, želja za lakom zaradom, a to je čisti egoistični motiv koji iziskuje strožu kaznu. Što se tiče stupnja povrede počiniteljevih dužnosti, svaki je optuženik došao počiniti djelo u stranu državu, ne mareći za njene propise i u tome je njihova drskost veća jer je potrebna veća kriminalna količina da se počini djelo u stranoj državi. Što se tiče načina počinjenja, bilo je potrebno uložiti više truda da se organizira djelo u drugoj državi, time da je osim optuženika, u procesu organizacije sudjelovalo i više drugih osoba koje su dogovarale prijevoz u Siriji i organizirale transfer do Hrvatske.

    8.4.Kao olakotno je sud cijenio prijašnji počiniteljev život, za svakog od optuženika da je neosuđivan. U odnosu na prvooptuženog MM cijenio je olakotnim to što je riječ o osobi koja je bila smanjeno ubrojiva uslijed ratnog PTSP- a pa mu je potrebno uputiti manji stupanj prijekora. Isto tako, što je u dužnosti uzdržavanja jednog maloljetnog djeteta. U odnosu na drugooptuženog MM cijenio je olakotnim što je u obvezi uzdržavanja petero maloljetne djece pa se kod odmjeravanja kazne mora voditi račina da je potreban svojoj obitelji.

    8.5.Drugih otegotnih, niti olakotnih, okolnosti na strani optuženika nije bilo.

    8.6. Sud je svakom optuženiku, uzevši u obzir prednje okolnosti, izrekao kaznu zatvora u trajanju kao u izreci, ocjenjujući da je takva kazna primjerena utvrđenim olakotnim i otegotnim okolnostima. U izrečenu kaznu je uračunato i vrijeme dosad provedeno u istražnom zatvoru. S obzirom na duljinu izrečene kazne zatvora, nije izricana sporedna novčana kazna jer nije izvjesno da bi se mogla (na)platiti.

    10. 1.Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. ZKP/08. svaki optuženik je dužan platiti troškove kaznenog postupka u odmjerenom paušalnom iznosu, odmjereno u skladu sa Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka (NN 145/11.), sukladno trajanju i složenosti postupka te imovnom stanju optuženika i njegovoj mogućnosti da zaradi,m a posebno s obzirom na njihovu dob jer je riječ o osobama koje su rođene 1973. i 1986. Prvooptuženi HMR je na posljednjem ročištu bio u invalidskim kolicima, ali je on osoba koja se bavi intelektualnim radom, a poznato je da se osobe s invaliditetom mogu zaposliti te pod određenim uvjetima, ostvaruju i prednost kod zapošljavanja. Troškovi prometnog vještačenja iznosili su 300,00 € i odmjereni su rješenjem suda od 11. ožujka 2025. (list 269) pa je svakom optuženiku naloženo da plati polovicu tih troškova, dok je prvooptuženi HMR dužan platiti troškove psihijatrijskog vještačenja u iznosu 400,00 koji su odmjereni rješenjem suda od 1. kolovoza 2025. (list 402).

    10.2.Odluka o plaćanju troškova obrane po službenoj dužnosti uslijedit će kada se pribave za to potrebni podaci.

    10.3. O privremeno oduzetim predmetima odlučit će se naknadno.

    U Zlataru 18. veljače 2026.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA

    mr. sc. Aleksandra Leljak

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude državni odvjetnik, okrivljenik i njegov branitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

    DNA:

    1. ODO Zlatar, na broj: KO-DO-430/2024

    2. Bader Darwish Afander – po prijevodu

    3. Branitelj, odvjetnik Franjo Ribić

    4. HM – po prijevodu

    5. Branitelj, odvjetnik Siniša Tabak

    6. Tumač, radi prijevoda

    7. Zatvor Zagreb, radi evidentiranja

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.