Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

Pr-718/2018-146

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Jasminka Franić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika Strojopromet d.o.o., OIB: 97994010225, Šenkovec, Zagrebačka 6, , kojeg zastupa punomoćnica Ivana Binički Ložnjak, odvjetnica u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, Podružnica Split, Trg hrvatske bratske zajednice 8, Split, kojeg zastupa generalna punomoćnica FU, dipl.iur., radi naknade štete, nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene dana 14. siječnja 2026. u nazočnosti punomoćnice tužitelja, zamjenice punomoćnice tuženika i punomoćnice umješača, dne 18. veljače 2026.

p r e s u d i o j e

I. Dužan je tuženik, u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužitelju na ime pravične novčane naknade neimovinske štete s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 16.188,22 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 27. veljače 2018. do isplate, po stopi koja je određena člankom 29.st.2.Zakona o obveznim odnosima, a koja se od 1. 8. 2015. do 31.12.2022. obračunava po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, a od 1. 1. 2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotnih poena, a od 1. 1. 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženo, za iznos od 16.128,42 eura, kao i za više zatražene zakonske zatezne kamate za razdoblje od 14. 9. 2016. do 26. veljače 2018. te za više zatražene poene preko 3 do 5, tužitelj odbija.

II. Dužan je tuženik, u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, na ime pravične novčane naknade imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege isplatiti tužitelju iznos od 585,30 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 5. prosinca 2016. do isplate, po stopi koja je određena člankom 29.st.2.Zakona o obveznim odnosima, a koja se od 1. 8. 2015. do 31.12.2022. obračunava po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, a od 1. 1. 2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotnih poena, a od 1. 1. 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, dok se za više zatražene zakonske zatezne kamate za razdoblje od 14. rujna 2016. do 4. prosinca 2016., kao i za više zatražene poene preko 3 do 5, tužitelj odbija.

III. Dužan je tuženik, u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, na ime imovinske štete s osnova troškova liječenja, isplatiti tužitelju iznos od 398,16 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 132,72 eura teče od 15. ožujka 2017. do isplate, na iznos od 14,23 eura od 20. kolovoza 2016. do isplate, a na iznos od 251,21 eura od 18. veljače 2026. do isplate, po stopi koja je određena člankom 29.st.2.Zakona o obveznim odnosima, a koja se od 1. 8. 2015. do 31.12.2022. obračunava po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, a od 1. 1. 2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotnih poena, a od 1. 1. 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, dok se za više zatražene zakonske zatezne kamate na iznos od 251,21 eura za razdoblje od 14. 9. 2016. do 17. 2. 2026., kao i za više zatražene poene preko 3 do 5, tužitelj odbija.

IV. Dužan je tuženik, u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 9.525,17 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 18. veljače 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1.Tužitelj je dne 17, kolovoza 2018. podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika radi naknade štete. U tužbi se navodi kako je tužitelj djelatnik tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljenog 13. 2. 2006., te obavlja poslove pomoćnog skladištara, dok je dana 14. 9. 2016. prilikom obavljanja poslova preslagivanja čeličnih cijevi složenih na konzolnom regalu, a koji spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada, prema čl.3.toč.16. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada, zadobio tešku ozljedu na radu koja se dogodila u vanjskom otvorenom skladištu društva Strojopromet-Zagreb d.o.o. u Poslovnici Split u Kaštel Sućurcu, Put Brižina 11, kada je na tužitelja pala cijev, pri čemu je zadobio teške ozljede detaljno opisane u obimnoj medicinskoj dokumentaciji (kompresivni prijelom VIII grudnog kralješka potres mozga, istegnuće struktura vrata, rane-razderotine na glavi, udarac-nagnječenje prsnog koša, a kao posljedica predmetne ozljede na radu nastala je posttraumatska radikulopatija C5, C6, C7 u L5, kompresivna lezija oba nervusa ulnarisa, lezija lijevog nervusa peroneusa, angulacija stražnje linije uz smanjenje dijametra spinalnog kanala u području Th-8-9, oštećenje plućne funkcije sa smanjenjem vitalnog kapaciteta, PTSP

– (psihologijsko testiranje). Do ozljeđivanja tužitelja došlo je prilikom manipulacije tereta uređajem za dizanje kada je uslijed premještanja cijevi s polica regala putem viličara, jedna cijev težine 130 kg pala s police regala i ozlijedila tužitelja. Na mjestu događaja obavljen je očevid od strane inspektora zaštite na radu o čemu je sačinjen Zapisnik, a Inspektorat rada – Služba za nadzor zaštite na radu sačinila je Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 26. 9. 2016.

1.1.Temeljem prednjeg, tužitelj potražuje od tuženika na ime naknade štete s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te imovinske štete po osnovi tuđe njege i pomoći i troškova liječenja iznos od 400.000,00 s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počevši od 14. rujna 2019. do isplate (točka I. tužbenog zahtjeva), sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama počevši od presuđenja do isplate (točka II. tužbenog zahtjeva), dok je podneskom od 3. prosinca 2018. precizirao tužbeni zahtjev na način da potražuje od tuženika na ime pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje isplatu iznosa od 392.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 27. veljače 2018. do isplate (točka I. tužbenog zahtjeva), na ime naknade imovinske štete s osnova tuđe njege i pomoći isplatu iznosa od 5.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 14. rujna 2016. do isplate (točka II. tužbenog zahtjeva), na ime imovinske štete s osnova troškova liječenja isplatu iznosa od 3.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 1.000,00 kn teku od 15. 3. 2017., na iznos od 107,25 kn od 20. 8. 2016. do isplate te na iznos od 1.892,75 kn od presuđenja do isplate (točka III. tužbenog zahtjeva) sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 5. listopada 2018. tuženik navodi kako nije sporno da je tužitelj zaposlen kod tuženika, te je ozlijeđen na radu dana 14. 9. 2016. na način da je u vanjskom otvorenom skladištu tuženika na istoga pala metalna cijev prilikom manipulacije teretom uređajem za dizanje tereta kojom prilikom je tužitelj zadobio tjelesne ozljede. Točno je i da je nakon štetnog događaja dana 26. rujna 2016. na licu mjesta obavljen očevid od strane inspektora zaštite na radu kojom prilikom je sačinjen zapisnik o inspekcijskom nadzoru klasa UP/I-116-02/16-41/32 Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Područnog ureda Split te da je do štetnog događaja došlo na način opisan pod točkom III. tužbe, međutim, nije točno da je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja. Navodi se kako je u vrijeme štetnog događaja tužitelj kod tuženika bio zaposlen na poslovima pomodnog skladištara više od deset godina, bio je osposobljen za rad na siguran način te upoznat sa svim tehnikama i procesima rada, kao i činjenicom da se u vrijeme manipulacije teretom uređajem za dizanje tereta, odnosno viličarom ne smije zadržavati u prostoru manipulacije, a na koju činjenicu upozoreni su svi radnici tuženika više puta i to bilo usmenim upozorenjima odgovornih osoba, a i u prostoru skladišta postoji natpis iz kojeg proizlazi predmetna zabrana. Isto tako, radnici tuženika HU, kao voditelj skladišta te TUČ, kao voditelj poslovnice, te ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu nisu dali nalog bilo tužitelju bilo radniku IU da predmetnog dana poslove preslagivanja tereta u skladištu obavljaju na način kako je to obavljeno, odnosno oba radnika su uredno upozoreni, a znali su to i zbog prirode posla te temeljem ranijih uputa i naloga da se ne smiju zadržavati u prostoru manipulacije teretom viličarom, odnosno dizanja tereta na visinu. Protivi se i visini tužbenog zahtjeva jer potražuje štetu u iznosu koji znatno premašuje stvarnu štetu koju je pretrpio, prigovara zateznim kamatama od dana nastanka štetnog događaja jer nije razlučeno koji dio štete se odnosi na imovinsku štetu, a koji dio na neimovinsku štetu. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. Na prijedlog tužene, pozvana je Croatia osiguranje d.d. radi eventualnog miješanja u parnici na strani tuženika, koja je na ročištu od 5. veljače 2019. istakla kako ima pravni interes za miješanje u predmetnoj parnici s obzirom na to da je s tuženikom sklopila policu osiguranja od odgovornosti br. 078720007357 pa je sud raspravnim rješenjem od 5. veljače 2019. dopustio istoj miješanje u ovoj pravnoj stvari na strani tuženika.

4.U odgovoru na tužbu umješač se pridružio navodima iznesenim od strane tuženika.

5. Tijekom postupka sud je proveo dokaze potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, PU Splitsko dalmatinska, Policijska postaja Kaštela broj: 511-12-28-D-35/16 od 17.10.2016., Zapisnika o inspekcijskom nadzoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Split, Klasa: UP/I-116-02/16-41/32, Ur. broj:

524-10-04-02/9-16-4 od 26.09.2016., zapisnika o ispitivanju ozljede na radu (interna istraga) od strane tuženika od 21. 9. 2016., prijave od ozljedi na radu od 21.9.2016., medicinske dokumentacije za tužitelja, kartona pacijenta, zdravstvenog kartona, uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika od 15. 9. 2015., uvjerenja od 20. 8. 2012., zapisnika o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način od 2. 2. 2016., potvrde o primitku Hrvatske pošte od 27. 2. 2018., računa Poliklinike Diomed Larem od 15. 3. 2017., računa Ljekarne Split od 20. 9. 2016., procjene opasnosti Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti d.d. (ZIRS) iz listopada 2014., police osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja broj 217720000412 od 16. 7. 2015., uvjerenja osposobljenosti tužitelja od 24. 4. 2006., police osiguranja br. [broj police osiguranja] od 1. 2. 2024., privitka polici odgovornosti br. 078720007357, Općih uvjeta za osiguranje imovine, Uvjeta za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti Croatia osiguranje d.d. od 1. 1. 2006., pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za strojarstvo, zaštitu na radu i zaštitu od požara Jerka Novakovića, dipl. ing. stroj. od 6. 6. 2019., saslušanjem sudskog vještaka Jerka Novakovića na ročištu od 10. 3. 2021., dopisa PU Splitsko-dalmatinske od 5. 4. 2020., obavijesti Sektora za vještačenje, Područni ured u Splitu od 22.04.2021. i 8. 1. 2024., uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za upravljanje vozila od 29. 9. 2023. i 11. 9. 2019., preslika nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr.med. Milane Varinac Barač, spec. medicine rada od 4. 7. 2024., odluke o cijenama usluga u Domu Lovret Split od 8. 5. 2018., zaključka o davanju suglasnosti na Odluku o cijenama usluga u Domu Lovret Split od 12. 6. 2018., cjenika usluga Doma za starije i nemoćne osobe Split od 25. 7. 2013., odluke o određivanju cijena za pojedine vrste usluga pomoći i njege u kući saslušanjem svjedoka HU, IU, TUČ, kao i saslušanje tužitelja kao parnične stranke, pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. ZU, spec. neurokirug od 17.12.2021., pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Časlava Lončara, spec. psihijatar od 8. 4. 2022, pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Danči Tripalo, spec. ortoped od 31. 5. 2022., saslušanjem sudskih vještaka dr. ZU, dr. Irene Perić, dr. Časlava Lončara na ročištu od 22. 2. 2023., dopunskim saslušanjem sudskih vještaka dr. ZU i dr. Danči Tripalo na ročištu od 12.10.2023., pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Nikole Sikirice, spec. psihijatar od 8. 7. 2024., dopune vještačenja vještaka dr. Nikole Sikirice od 18. 2. 2025., dopune vještačenja vještaka dr. ZU, dr. Danči Tripalo i dr. Nikole Sikirice na ročištu od 15. 9. 2025., dok je sud odbio prijedlog tuženika i umješača za izvođenje dokaza po vještaku specijalisti sudske medicine ili da se ponovno pozovu svi vještaci ili da se pozove vještak ZU kako bi objedinio postotak trajnog umanjenja životnih aktivnosti, jer bi se njihovim izvođenjem stvarali bespotrebni troškovi i odugovlačio postupak pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz slijedećih razloga.

6. Neprijeporno je između parničnih stranaka:

- da je tužitelj bio radnik tuženika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 13. veljače 2006. na radnom mjestu pomoćnog skladištara,

- da je dana 14. rujna 2016. zadobio ozljedu na radu,

- da je temeljem izvješća o bolovanju tužitelj od 14. rujna 2016. do 31. prosinca 2019. bio neprekidno na bolovanju i to u razdoblju od 14. rujna 2016. do 30. lipnja 2017. pod šifrom BO ozljeda na radu, a od 1. srpnja 2017. do 31. prosinca 2019. pod šifrom AO bolest,

- da tužitelju rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 12. srpnja 2017. dijagnoza poremećaj cervikalnog diska s radikulopatijom, šifre prema MKB-10 (M50.1) nije priznata posljedicom ozljede na radu od 14. rujna 2016.,

- da se pred ovim sudom vodi postupak pod br. Pr-1395/2018 radi naknade imovinske štete s osnova izgubljene zarade iz poljoprivrede,

-da se pred ovim sudom vodi postupak pod br. Pr-2069/2022 radi naknade imovinske štete s osnova izgubljene zarade za vrijeme privremene nesposobnosti za rad za razdoblje od 1. 7.2017. do 31.12.2019.

7. Prijeporna je između parničnih stranaka osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

8. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske i imovinske štete s osnova tuđe njege i pomoći te troškova liječenja nastale mu u radnoj nezgodi od 14. rujna 2016.

10. Članak 111. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17, dalje u tekstu: ZR) govori o odgovornosti poslodavca za štetu uzorkovanu radniku i to na način da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

11. Prema članku 3. stavak 1. točka 13. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broje: 71/14, 118/14, 154/14, dalje u tekstu: ZZR) ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.

11.1. Nadalje, ZZR propisuje u članku 25. stavak 1. da poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti. U članku 25. stavak 2. ZZR poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati.

12. Dakle, tužitelj je kritične prigode obavljao poslove svog radnog mjesta, pomoćnog skladištara, bio je osposobljen za rad na siguran način za radno mjesto pomoćnog skladištara, međutim, unatoč tome kritične prigode došlo je do ozljeđivanja tužitelja na način da je prilikom preslagivanja čeličnih cijevi složenih na konzolnom regalu zadobio tešku tjelesnu ozljedu kada je na njega pala cijev težine 130 kg.

13. Pregledom prijave o ozljedi na radu od 21. rujna 2016. utvrđeno je da je tužitelj uz pomoć kolega slagao materijal na dvostruku konzolnu policu (čistili su otvoreno skladište) i prije čišćenja otvorenog skladišta podigli su okruglu cijev dimenzija 6 m dužine, polumjera 219.1 mm, stijenke 4 mm na najviši konzolni ispust police na visinu od 4 m, u postupku im se pridružio u pomoć kolega s viličarem da bi u jednom trenutku navedena cijev otkotrljala se s najvišeg konzolnog ispusta, jednim krajem udarila u vilice viličara, a drugim krajem pala radniku-tužitelju na glavu.

14. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 26. rujna 2016. proizlazi kako se tužitelju dogodila teška ozljeda na radu dana 14.rujna 2016. u 10.50 u otvorenom vanjskom skladištu društva, površine 24x24, u Poslovnici Split, u Kaštel Sućurcu u kojem poslodavac obavlja poslove trgovine svim vrstama metala, metalnih proizvoda, te u tu svrhu skladišti razne cijevi, limove, šipke, profile, cijevni pribor od čelika, bakra, olova, mesinga i sl., a unutar kojeg su smješteni konzolni regali za skladištenje cijevi raznih profila i dužina izrađenih od različitih materijala dok se ozljeda tužitelju dogodila pored dvostranog konzolnog regala za skladištenje cijevi okruglih profila dimenzija 4x4m. konzolni regal izveden je kao metalna konstrukcija koja se sastoji od tri vertikalna pravokutna stupa, svaki visine 4 m, međusobno povezani s dvije poprečne ukrute u obliku slova v, međusobna udaljenost između stupova je 2m, a na svakom stupu okomito na stupove pričvršćeno je po 5 dvostranih konzola međusobnog razmaka 59,5 cm i na taj način gledajući vodoravno po tri konzole pričvršćene za stupove u svakom redu čine ukupno 5 regalnih polica (svaku policu čine tri konzole). Konzole su izrađene kao I profili, te su na ovoj strani regala na lijevom i desnom stupu dužine 1,2 m, a na srednjem stupu dužine 1,1 m, širina svake konzole je 7,5 cm, visina 16 cm. Tužitelja i drugog radnika IU, koji su započeli s radom u 7.00 sati, rasporedio je na obavljanje poslova preslagivanja i čišćenja sjevernog dijela konzolnog regala na čijim su policama bile složene čelične cijevi raznih profila prosječen dužine 6 m, voditelj skladišta HU. IU upravljajući diesel viličarom prvo je podizao cijevi smještene na dnu konzolnog regala i premještao ih na slobodnu površinu pored regala potom su isti premještene cijevi po potrebi sortirali, vezivali i ručno premještali na druge police regala i nakon što su oslobodili dio regala od cijevi očistili su prostor na dnu regala u kojem su ranije bile smještene cijevi. Neposredno prije nezgode IU je upravljajući viličarom odložio jedan vez (snop) cijevi na drugu regalnu policu nakon čega je počeo vilicama zahvaćati cijevi smještene na prvoj polici, i do trenutka ozljede uspio je zahvatiti samo jedan dio cijevi (u dužini vilica od 50 cm), dok je ostatak dužine vilica bio slobodan kada je sa zadnje police regala pala čelična cijev okruglog profila promjera 21,9 cm, debljine stjenke 4 mm, težine 130 kg koja je ozlijedila tužitelja. A potom pala na vilice viličara. Tužitelj je za vrijeme pada cijevi stajao pored lijevog ruba (istočna strana) gledano u police regala koje su isti preslagivali, odnosno u prostoru između regala kojeg su preslagivali i susjednog regala. Prema izjavi samog tužitelja, isti je stojeći na tom mjestu uzeo tanju cijev manjeg promjera i težine s prve police kako bi ju ručno premjestio, odnosno prebacio bliže konstrukciji viličara prije nego drugi radnik IU viličarom podigne cijeli snop cijevi i za to vrijeme viličar nije podizao niti spuštao teret, a prema izjavi IU cijev koja je pala sa zadnje police regala i ozlijedila tužitelja prije pada stajala je na zadnjoj, petoj regalnoj polici, te na toj polici prije pada nije bilo drugih cijevi. Iz snimke video nadzora moglo se utvrditi da je cijev stajala na zadnjoj polici i da je kotrljajući se s iste pala na tužitelja, a nije se moglo utvrditi razlog pada cijevi.

14.1. Zbog utvrđenih nedostataka u provedbi odredbi Zakona o zaštiti na radu tuženiku je izrečeno usmeno rješenje kojim mu je zabranjeno obavljanje radnog zadatka skladištenja cijevi u vanjskom otvorenom skladištu prilikom manipulacije teretom uređajima za dizanje, a pri kojem postoji opasnost od visećeg i stršećeg tereta, bez uporabe zaštitne kacige za zaštitu glave i ostale propisane zaštitne opreme koje je poslodavac dužan radnicima osigurati na vlastiti trošak, a ujedno mu je naređeno prema odredbama čl. 18. Zakona o zaštiti na radu izraditi procjenu rizika za poslove na mjestu rada skladištara, te je učini dostupnim radnicima na mjestima rada, a na mjestu rada u vanjskom otvorenom skladištu, u kojem se obavljaju poslovi skladištenja cijevi različitih materijala na vidljivo mjesto postaviti upute i oznake o opasnostima vezanima za mjesto rada skladištara, odnosno osigura da iste budu dostupne radnicima na tom mjestu rada sukladno čl. 62, st.1. Zakona o zaštiti na radu.

15. Iz iskaza svjedoka HU, voditelja skladišta, saslušanog u predmetu ovog suda pod br. Pr-718/2018 na ročištu od 11. travnja 2019., a koji iskaz se uz suglasnost stranaka koristi u ovom predmetu, proizlazi kako su i tužitelj i svjedok IU osposobljeni za rad na siguran način i za korištenje viličara. Samu nezgodu nije vidio, ali se ista dogodila na vanjskom dijelu skladišta i kada je čuo pomutnju izašao je vani i našao tužitelja u sjedećem položaju IU ga pridržavao. Ističe kako je on tog dana dao nalog tužitelju i EU da pospreme dio skladišta te cijevi određenih profila ostave na mjestu predviđenom za njih, kontrolirao ih je 2 do 3 puta, prošao pokraj mjesta njihova rada, dakle radi se o uobičajenom poslu i nalogu koji se obavlja od strane skladištara u skladištu. Cijev koja je pala na polici malog nagiba nije se smjela nalaziti već se trebala nalaziti na nižim policama regala. U skladištu postoje znakovi opasnosti, a na samim regalima ne postoji taj znak. Po pravilu se radnici ne smiju nalaziti blizu viličara koji diže ili spušta cijev s regala tj. polica. Radnici kacige nisu zaduživali, dok su imali radno odijelo, cipele, rukavice, a za polove brušenja imali su zaštitne naočale.

16. Iz iskaza svjedoka IU, voditelja skladišta, saslušanog u predmetu ovog suda pod br. Pr-718/2018 na ročištu od 11. travnja 2019., a koji iskaz se uz suglasnost stranaka koristi u ovom predmetu, proizlazi kako je kritične prigode zajedno s tužiteljem dobio nalog šefa za preslagivanje cijevi s polica regala, jer su se na policama nalazile cijevi različitih profila pa ih je trebalo složiti po istim profilima radi lakšeg manipuliranja i skladištenja robe. I tužitelj i on bili su obučeni za rad na siguran način, kao i za upravljanje viličarem, s time da je prije nezgode on upravljao viličarem dok je tužitelj obavljao druge pomoćne poslove. U momentu pada cijevi s više police regala nalazio se u viličaru, a tužitelj se nalazio 4 do 5 m udaljen u lijevo. Cijev, profila 190-200 mm, pala je s najviše police i udarila u jednu od vilica viljuškara, te se odbila i udarila tužitelja, s time da on udarac nije vidio, ali je vidio tužitelja na podu krvave glave. U momentu pada cijevi viličar je bio u stanju mirovanja nekih 10-20 sekundi, najviše 50 sek. jer se s tužiteljem dogovarao što će dalje raditi. Police regala su počeli sređivati odozdo prema gore, tako da nisu dirali cijevi s gornje police, a cijev koja je udarila tužitelja stajala je sama na najvišoj polici. Imali su na sebi radnu odjeću, obuću, rukavice dok kacigu nisu imali.

17. Svjedokinja TUČ u svom iskazu navodi kako nije bila nazočna kada se dogodila ozljeda, već je čula voditelja skladišta kada je povikao da je na TU pala cijev i da zove hitnu, tada je izašla iz svoje kancelarije , došla do TU koji je sjedio i držao se za glavu. Cijev koja je pala na njega pala je s najgornje police. Na zahtjev inspektorice zaštite na radu izvadili su video snimku na kojoj se vidi da se ta cijev s gornje police otkotrljala s police i pala na vilice viličara, odbila se i udarila TU u glavu. TU i IU stavljali su nešto na treću policu, a polica je bilo pet, viličar se izmakao unatrag i pretpostavlja da nije stigao spustiti vilice do poda kada je cijev pala. IU je bio u viličaru, a TU do viličara i dok je viličar radio TU se tu nije smio nalaziti. Obojica su imali zaštitnu opremu, odijelo, rukavice i cipele i osposobljeni su za rad. Kacigu nisu imali jer kaciga po procjeni rizika nije bila obavezna.

18. Tužitelj u svom stranačkom iskazu danom na ročištu od 11. travnja 2019. navodi kako je viličarem upravljao IU, da je viličar bio u stanju mirovanja, ugašen, a znajući da su cijevi dužine oko 6 m on se nalazio udaljen od viličara 3,5 do 4 m. Police regala nisu bile nagnute prema unutra, a cijev koja ga je udarila težine je oko 150 kg i nalazila se na najvišoj polici. Taj dan radili su na uobičajen način po nalogu nadređenog, a radili su poslove preslagivanja cijevi na regalu sortirajući ih po vrsti cijevi, počevši slaganje odozdo, a cijev koja ga je ozlijedila nisu ni dirali.

19. Vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za strojarstvo, zaštitu na radu i zaštitu od požara Jerku Novakoviću, dipl.ing.strojarstva od 6. lipnja 2019., provedenog u predmetu ovog suda pod br. Pr-718/2018, a koje vještačenje se uz suglasnost stranaka koristi i u ovom predmetu, proizlazi kako za ugrađeni metalni skladišni regal s kojeg se otkotrljala cijev i pala sa skladišnog regala i udarila tužitelja u glavu nema izrađene tehničke dokumentacije, nema podataka da je izvršena izgradnja na temelju valjanje projektne dokumentacije i da su obavljena ikakva ispitivanja niti tehničkim propisom predviđena ispitivanja regala, nije utvrđena nosivost regala niti je na regalu navedena nosivost, nema podataka da su utvrđeni uvjeti korištenja i način punjenja regala s obzirom na dvostranost regala i mogućnost prevrtanja, nema podataka o načinu zaštite od pada predmeta s regala što je u suprotnosti sa Zakona o zaštiti na radu, Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada, Pravilnikom o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore i Tehničkog propisa za čelične konstrukcije. Nadalje, izrađena procjena opasnosti radnih mjesta tuženika za radno mjesto skladištara nije predviđena uporaba zaštitne kacige pa radniku nije niti dodijeljena sukladno zahtjevu čl. 5. Pravilnika o uporabi osobnih zaštitnih sredstava. Bez izrađene propisane tehničke dokumentacije čelične konstrukcije dvostranog skladišnog regala nije moguće poduzeti odgovarajuće mjere zaštite na radu u skladu s važećim propisima za obavljanje radova i uporabu regala, a time i davanja odgovarajućih uputa koje mogu proizaći iz projektiranih rješenja s obzirom na osiguranje od pada predmeta skladištenja i dozvoljene nosivosti skladišnog regala. Nema uputa, provedenih ispitivanja i postupaka dokazivanja nosivosti i uporabljivosti čelične konstrukcije sukladno čl. 19. Tehničkog propisa za čelične konstrukcije.

20. U konkretnom slučaju, po ocjeni ovog suda, postoji pravna osnova odgovornosti tuženika za ozljedu nastalu tužitelju dana 14. rujna 2016. Predmetna ozljeda tužitelju je nastala u svezi s procesom rada koji se obavlja kod poslodavca, jer je tužitelju prilikom obavljanja redovnih radnih zadataka, a kako nesumnjivo proizlazi ne samo iz iskaza tužitelja, kojem iskazu sud nije imao razloga ne povjerovati, već i iz iskaza svjedoka IU i HU, a isto proizlazi i iz prijave o ozljedi na radu, vještačenja vještaka zaštite na radu Jerka Novakovića, kao i iz inspekcijskog nalaza, i to preslagivanja čeličnih cijevi okruglog profila promjera 21,9 cm, debljine stjenke 4 mm, težine 130 kg s polica regala. Na policama su se nalazile cijevi različitih profila pa ih je trebalo složiti po istim profilima radi lakšeg manipuliranja i skladištenja robe, kako ističe tužitelj i svjedok IU, te je neposredno prije nezgode svjedok IU upravljajući viličarem zahvatio jedan dio cijevi u dužini vilica 50 cm, dok je ostatak vilice bio slobodan kada je sa zadnje police regala (što je utvrđeno i snimkom video nadzora) pala čelična cijev težine 130 kg i udarila u jednu od vilica viličara, te se odbila i udarila tužitelja u glavu, a koji se nalazio oko 4 m udaljen u lijevo od viličara (po tužitelju je bio udaljen 3,5 do 4 m, po svjedoku IU 4 do 5 m, a i iz inspekcijskog zapisnika proizlazi da je prema uočenim tragovima krvi utvrđeno da je tužitelj za vrijeme pada cijevi stajao pored lijevog ruba /istočna strana/ gledano u police regala koje su isti preslagivali, odnosno u prostoru između regala kojeg su preslagivali i susjednog regala).

21. Činjenica da iz Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru ovlaštenog inspektora zaštite na radu proizlazi da nije moguće sa sigurnošću utvrditi na koji način je došlo do štetnog događaja, odnosno što je uzrokovalo pad cijevi s police, a što je za utvrđenje odgovornosti za nastanak štetnog događaja odlučna činjenica, kako tvrdi tuženik, samim time ne oslobađa tuženika od odgovornosti. Zbog čega je došlo do pada cijevi s police, odnosno je li viličar, kojim je upravljao radnik IU, udario u policu, je li cijev na polici bila pravilno položena, je li uslijed micanja tereta s nižih polica ormara došlo do pada cijevi koja se nalazila na najvišoj polici u ovom slučaju ne oslobađa tuženika odgovornosti za ozljede nastale tužitelju u predmetnom štetnom događaju.

22. Imajući u vidu prednje (materijalne isprave, vještačenje vještaka zaštite na radu Jerka Novakovića, iskaz tužitelja, kao i svjedoka HU i IU), nesumnjivo je utvrđeno da je tužitelj ozlijeđen pri obavljanju uobičajenog radnog zadatka, a u ponašanju tužitelja u vrijeme nastanka štetnog događaja nije bilo nepravilnosti koje bi dovele do ozljede tužitelja, već je tužitelj u svemu postupao s dužnom pažnjom i po nalogu poslodavca, kao i u skladu s osposobljenošću za rad na siguran način.

23. Po ocjeni ovog suda, tužitelj je poslove svog radnog mjesta kritične prigode obavljao na uobičajeni način s dužnom pažnjom i po nalogu poslodavca, jer radnik tijekom rada mora povjereni posao obavljati s dužnom pažnjom, te odgovorno postupati u slučaju nastanka opasnosti za njegovo zdravlje i sigurnost, a u ovom slučaju nije izostala pažnja tužitelja, već naprotiv tužitelj je navedene prigode u svemu postupao s dužnom pažnjom, kao i u skladu s osposobljenošću za rad na siguran način i u njegovom radu nije bilo nepravilnosti, dok s druge strane poslodavac-tuženik nije organizirao radni proces, jer kako proizlazi i iz inspekcijskog nalaza, kao i iz prijave o ozljedi na radu do ozljede je došlo zbog neispravnosti sredstava rada, konzolne police na koje je slagan materijal nisu izvedene u skladu s pravilima struke, ne postoje osigurači od pada ni drugi načini na koje bi se osigurao materijal od pada . Osim toga, kritične prigode tužitelj je na sebi imao radno odijelo, cipele, rukavice, ali ne i zaštitnu kacigu jer mu ista od strane tuženika nije ni dodijeljena (prema procjeni opasnosti radnih mjesta tuženika za radno mjesto skladištara nije predviđena uporaba zaštitne kacige), a samim time tuženik nije osigurao adekvatnu zaštitu svojih radnika.

23.1. Tuženik je morao organizirati i osigurati uvjete rada da radnik može obavljati poslove koji su mu povjereni na mjestu rada na siguran način i da pri tome ne bude ugrožen njegov tjelesni integritet, kao što je dužan osigurati radnicima da upravljaju ispravnim sredstvima rada koji će im omogućiti ispravno korištenje istih, a čega u ovom slučaju nije bilo. I zaključak vještaka Jerka Novakovića je kako bez izrađene propisane tehničke dokumentacije čelične konstrukcije dvostranog skladišnog regala nije moguće poduzeti odgovarajuće mjere zaštite na radu u skladu s važećim propisima za obavljanje radova i uporabu regala, a time i davanju odgovarajućih uputa.

23.2. Tužitelj je tjelesnu ozljedu zadobio na mjestu rada, tijekom trajanja radnog procesa, a do štetnog događaja došlo je isključivo uslijed propusta tuženika u organizaciji rada. Iz dokaza provedenih tijekom postupka ne proizlazi da bi tužitelj svojim ponašanjem doprinio nastanku štetnog događaja i nastanku štete, već naprotiv za nastalu štetu odgovara poslodavac budući da je isti odgovoran za nastanak konkretne štete.

24. Kako tuženik nije dokazao u čemu bi se sastojao propust tužitelja u obavljanju konkretne radne operacije, odnosno nije dokazao postojanje razloga za isključenje odgovornosti poslodavca, stoga tuženik kao tužiteljev poslodavac odgovora za svu štetu koju je tužitelj pretrpio na radu dne 14. rujna 2016. i istu mu je dužan naknaditi.

25. Prema odredbi čl. 19. toč. 2. Zakona o obveznim odnosima pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

26. Prema odredbi članka 1100. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima propisano je u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a stavkom 2. istog članka određeno je da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

27. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. ZU, spec. neurokirurg od 17. prosinca 2021. proizlazi kako je tužitelj u predmetnoj nezgodi doživio povredu njegovog prava na tjelesno i duševno zdravlje, koja povreda se ispoljila u trpljenju bolova, imao je znatne neugodnosti radi ozljeđivanja na radnom mjestu, oštećeno mu je trajno tjelesno zdravlje. S neurokiruške strane na račun potresa mozga cijeni trajno oštećeno tjelesno zdravlje za 4%, na račun stanja poslije vratnih prijeloma jednog prsnog kralješka (7. prsni kralježak) uz preostalu blagu angulaciju i blagu skoliozu što su poslije traumatske, cijeni za 10 %, te na račun oštećenja vratnih živčanih korjenova poslije istegnuća vratnih struktura cijeni za 6 %. Kako se radi o posljedicama nakon traumatskih oštećenja tri organska tjelesna sustava to ocijenjena oštećenja aritmetički pribraja i s neurokirurške strane procjenjuje oštećenje tjelesnog zdravlja za 20 %, koliko mu je umanjena životna aktivnost. Poradi zadobivenih ozljeda s neurokirurške strane i to na račun višestrukih ozljeda, ali prvenstveno na račun prijeloma kralješka trpio je bolove u jakom intenzitetu tri dana, u srednjem intenzitetu nadalje tri tjedna (21 dan), te deset tjedana (70 dana) u manjem stupnju, blažem intenzitetu. I nadalje će imati bolove, uglavnom blaže tek povremeno do u stupnju između blažih i srednjih, ali te bolove što će imati ubuduće treba uračunati u procijenjeno oštećenje tjelesnog zdravlja-umanjenje životne aktivnosti. Radi zadobivenih ozljeda na radnom mjestu tužitelj je imao mnoge neugodnosti, ponajprije je hospitaliziran, a svakome je boravak u bolnici neugodan, bio je izložen rendgenskom zračenju, a kad je otpušten nosio je Schanzov okovratnik zasigurno 2 tjedna, mnogo duže radi prijeloma prsnog kralješka nosio je Jewett ortozu (10-12 tjedana). Odlazio je višekratno kroz dvije godine na specijalističke preglede i pretrage, odlazio na rendgenske pretrage i pretrage MR (magnetske rezonancije), odlazio je tri puta po dva tjedna na fizikalno liječenje, a fizikalne procedure su relativno neugodne. Bio je i na spirometrijskoj pretrazi, radio je pretrage EMNG što su neugodne jer su povezane s bockanjem iglicama. Sveukupno tih neugodnosti i nelagodnosti ne bi bilo da nije ozlijeđen na radnom mjestu. Po otpustu iz bolnice kroz prva dva tjedna trebao je pomoć i njegu od strane treće osobe tri sata u danu, potom kroz iduća tri tjedna dva sata u danu i poslije toga kroz šest tjedana jedan sat u danu, sve to za osobne potrebe dok je nosio ortozu (Scanz i Jewett) i u vidu pripomoći pri održavanju osobne higijene. Ožiljak na glavi predstavlja naruženost u manjem stupnju, pri određenim društvenim okolnostima uz druženje i dobro danje svjetlo ili dobro osvjetljenje predstavlja naruženost u stupnju između manjeg-blagog i srednjeg naruženja.

28. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 31. svibnja 2022. sudski vještak dr. Danči Tripalo, spec. ortoped navodi kako je tužitelj s ortopedsko-traumatološke strane zadobio prijelom 7. torakalnog kralješka te trzajnu ozljedu vrata. Liječen je konzervativno, T ortozom te imobilizacijskim ovratnikom. Umanjenje životne aktivnosti za vratnu kralježnicu-zbog ograničene pokretljivosti do 1/3 iznosi 2 % zašto će ulagati napore kod potrebe okretanja glave u punom iznosu te kod držanja glave u prisilnom položaju (pognutom ili zabačenom odostraga). Zbog manjeg ograničenja pokretljivosti torakalne kralježnice nakon prijeloma Th7, koja je inače slabije pokretna, umanjenje životne aktivnosti iznosi 10 %. Zbog klinaste forme kralješka formira se blaga torakalna kifoza i skolioza. Ulagat će napore kod dužeg stajanja, kod svih težih tjelesnih radova te kod podizanja tereta te stajanja u prisilnom položaju. Umanjenje od 10 % se uklapa u procijenjeno od strane neurokirurga jer su naveli iste posljedice. Sveukupno umanjenje životne aktivnosti s neurokirurške i ortopedske strane iznosi 22 %. Bolovi jakog intenziteta trajali su 3 dana, srednjeg intenziteta 3 tjedna i lakog intenziteta 2 mjeseca. Tuđa njega i pomoć (nakon izlaska iz bolnice, nemedicinska pomoć) trebala je dva tjedna po 3 sata dnevno, tri tjedna po dva sata dnevno i 6 tjedana po jedan sat dnevno, dok je naruženost, zbog ožiljka na glavi blagog stupnja.

29. Sudski vještak dr. Časlav Lončar, spec psihijatar u svom nalazu i mišljenju od 8. travnja 2022. navodi kako analizom dokumentacije i vještačenjem vještaka neurokirurga nameće se zaključak da postoji izravna uzročno-posljedična veza između pretrpljene traume od dana 14. 9. 2016. i navedenih smetnji na tjelesnom i duševnom planu, da je došlo do umanjenja životne aktivnosti zbog posljedica predmetnog ozljeđivanja i razvijenog PTSP poremećaja te blažeg psihoorganskog sindroma. Nakon opisane fizičke traume tužitelj je mogao doživjeti intenzivan strah na razini osjećaja neposredne životne ugroženosti koji se može prihvatiti kao adekvatan i dostatan uzrok tih poremećaja. Kod same nezgode tužitelj je trpio tzv. primarni strah jakog intenziteta od 2-3 minute, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta koji je mogao potrajati pet dana, a dijelom je određen i trpljenjem boli jakog intenziteta 3 dana, mjestom ozljeđivanja. Strah srednjeg intenziteta trpio je idućih mjesec dana,koji je podržan trpljenjem boli srednjeg intenziteta tri tjedna, provedenim obradama, dijelom fizikalne terapije i dugogodišnjim liječenjem. Strah blagog intenziteta će trajati cijeli život ali je to uključeno u trajnu povredu duševnog integriteta što procjenjuje s 30 do 35 %.

30. Sudski vještak dr. Irena Perić spec. pulmolog, u svom nalazu i mišljenju od 22. veljače 2023. i 26. travnja 2023. navodi kako je kod tužitelja nakon hospitalizacije u KBC Split dijagnosticirano nagnječenje prsišta, ali nije napravljena nikakva obrada punkcije pluća da bi prema nalazu iz ustanove Diomed od 27.02.2017., gdje se pokušalo napraviti ergospirometriju koja je prekinuta radi bolova u prsima i nakon 5 minuta opterećenja nađeno je umanjenje funkcije pluća 53 %. Nakon toga napravljena je dodatna obrada, nalaz spirometrije od 8. 5. 2019. iz ustanove Cosmet pri čemu je nađen vitalni kapacitet od 57% pa novi nalaz spirometrije iz KBC Split od 16. 8. 2019. gdje je u razmaku od 3. mjeseca zabilježen vitalni kapacitet od 78,8%, a difuzijski kapacitet pluća je bio uredan. 18. 1. 2021. radiološki nalaz pluća je bio uredan. Na temelju posljednjih vrijednosti vitalnog kapaciteta pluća i ostalih funkcionalnih parametara koji proizlaze iz spirometrijskog nalaza mišljenja je da se radi o restriktivnim smetnjama ventilacije s posljedičnim trajnim tjelesnim oštećenjem od 10%.

31. S obzirom na prigovore tuženika i umješača, sudski vještak dr. Miro Jurinović u dopuni vještačenja na ročištu od 22. veljače 2023. navodi kako je u pogledu procjene stupnja oštećenja tjelesnog zdravlja, odnosno umanjenja životnih aktivnosti u pisanom vještačenju vještačio po 3 osnove (jer se radi o 3 različita organska sustava) poslije pretrpljenog potresa mozga, oštećenja vratnih živčanih korjenova i prijeloma 7. prsnog kralješka i ukupno umanjenje životnih aktivnosti je 20%. Vještakinja za ortopediju je ovom postotku pridodala 2% na račun smanjene pokretljivosti vratnom kralježnicom u blagom stupnju te je pridodavši tih 2% kazala da bi ukupno umanjenje životne aktivnosti bilo 22%. Što se tiče procijenjenih bolova vještačili su jednako bolove u jakom stupnju i bolove u srednjem stupnju što je tužitelj pretrpio, a razlikuju se u procjeni blagih bolova, dr. Tripalo je vještačila te bolove u trajanju od 2 mjeseca, a on u trajanju od 70 dana, što nije velika razlika, ali sugerira da bolovi u blagom stupnju budu 65 dana. Što se tiče potrebne pomoći i njege vještakinja za ortopediju suglasila se s procjenom kako je on vještačio u pisanom vještačenju. Vještakinja za ortopediju je glede ožiljka na glavi koji je tužitelj zadobio kada mu je na glavu pala teška cijev navela da je to naruženost u blagom stupnju, a i on je u pisanom vještačenju iskazao mišljenje kako je to naruženost u blagom stupnju, a u određenim uvjetima, to su momenti u životu pri određenim društvenim prilikama, pri dobrom svjetlu da bi se tada mogla cijeniti ta naruženost između blagog stupnja i srednjeg stupnja, ali sada zaključno iskazuje mišljenje, bez uvjetnog, da je to naruženost u blagom stupnju.

32. U ponovnoj dopuni vještačenja na ročištu od 12.10. 2023. vještak dr. Miro Jurinović, spec. neurokirurg navodi kako je vještačio umanjenje 10 %, a vještakinja za ortopediju se suglasila, odnosno vještačila također 10%, to se, dakle ne zbraja, već je to identično mišljenje. Primjedba na prosudbu invaliditeta od 10% od strane vještakinje za plućne bolesti nije jasna, izrijekom se povezuje 10% na račun prijeloma kralješka i 10 % na račun poremećaja plućne funkcije, ali to su različiti organski sustavi i pulmolog je vještačila samo posljedicu oštećenja pluća. U pogledu davanja mišljenja za stanje istegnuća vratnih struktura vještakinja za ortopediju dala je umanjenje životne aktivnosti od 2% na račun smanjene pokretljivosti vratnom kralježnicom u blagom stupnju, a on s neurokirurške strane vještačio je 6 % oštećenja tjelesnog zdravlja na račun verificiranih oštećenja 3 vratna živčana korijena s obje strane. Aritmetički broj umanjenja dan od strane troje vještaka neurokirurga, ortopeda i pulmologa iznosi 32%. Objedinili bi to na način da reduciraju 1/10 tog aritmetičkog broja te cijene umanjenje 28,8%, s čime je suglasna i sudska vještakinja dr. Danči Tripalo.

33. Sudski vještak dr. Časlav Lončar, spec. psihijatar u dopuni vještačenja danoj na ročištu od 22. veljače 2023. navodi kako se psihijatrijsko vještačenje temelji na medicinskoj dokumentaciji, a u spisu su priloženi psihijatrijski nalazi tijekom 2016., 2017. i 2018. Dijagnoza PTSP je postavljena nakon početnih dijagnoza F43,0 (akutna reakcija na stres i F32,2 /povrati depresivni položaj/) da bi se kasnije kao dijagnoza pojavljivao PTSP s gledišta psihijatrijske struke i liječenje je provedeno po svim pravilima struke i ta dijagnoza nije upitna u nijednom trenutku. Svoju procjenu trajne povrede duševnog integriteta, kao što je i praksa, dijelom temelji na povredi fizičkog zdravlja, a zašto su se izrazili vještaci tjelesne medicine, medicinskoj dokumentaciji i njegovom nalazu i mišljenju nakon pregleda pa je tako došao do zaključka da je trajna povreda duševnog integriteta 30-35%. Procjena prava osobnosti vještaka tjelesne medicine uklapaju se u procjenu s njegove strane, a ne pribrajaju.

34. Nakon prigovora tuženika na vještačenje vještaka psihijatrijske struke dr. Časlava Lončara, određeno je vještačenje po novom vještaku Nikoli Sikirici, spec. psihijatru koji u svom pisanom nalazu i mišljenju od 8. srpnja 2024. navodi kako se u procjeni oštećenja duševnog integriteta osobe uglavnom koristi literaturom „psihijatrijska vještačenja povrede duševnog integriteta“ izdane od autora dr. KU, u kojoj se donose ogledni primjeri orijentacijskih tablica za procjenu psihičkih posljedica nesreće, ali te tablice su uvijek samo orijentacijske i one su uz već navedeno i spomenuto medicinsko znanje, procjenu funkcionalnog statusa osobe ( subjektivni doživljaj simptoma, objektivno psihijatrijsku evaulaciju simptoma, obavljanje uobičajenih aktivnosti, radno funkcioniranje, partnerski i obiteljski odnosi, šire socijalno funkcioniranje, kvaliteta provođenog liječenja i prognostička očekivanja kod pojedine osobe), kao i iskustvo vještaka, kako u kliničkom, tako i u forenzičkom radu u procjeni radne i opće sposobnosti osobe nakon samog događaja ključni čimbenici kod davanja nalaza i mišljenja. Mišljenja je da je kao posljedica traumatskog događaja i zdravstvenih posljedica došlo do manifestne i bitne redukcije opće i radne sposobnosti kod tužitelja, te je stoga psihološki sasvim razumljivo da je došlo do razvijanja simptoma iz kruga anksiozno- depresivnog poremećaja posttraumatske geneze koji su bili razlog učestalih pregleda tužitelja kod psihijatra, te mu je preporučeno uzimanje psihofarmakoterapije. Tužitelj je u trenutku traumatskog događaja doživio primarni strah u trajanju od nekoliko minuta, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta sljedeća 3-4 dana, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta sljedećih 4-5 tjedana, te sekundarni strah blažeg intenziteta sljedećih 4-5 mjeseci. Strah blažeg intenziteta koji će se i dalje periodično javljati je uključen u postotak povrede duševnog integriteta. Zaključak vještaka je, a s obzirom na učestalost kontrolnih pregleda kod psihijatra nakon traumatskog događaja i opisane simptome, potrebe za uzimanjem psihofaramakoterapije, pri čemu imajući u vidu da je svaki psihički poremećaj praćen osjećajem jače ili slabije patnje, osjećajem društvene stigmatizacije, zahtjeva pojačane napore pozornosti i volje što sve umanjuje kvalitetu života, da je kod tužitelja došlo do povrede duševnog integriteta u postotnom intervalu od 15-20 %.

34.1. Vještak dr. Nikola Sikirica je u svom očitovanju na primjedbe tuženika od 18. 2. 2025. istakao kako je uzeo u obzir socijalnu i obiteljsku anamnezu tužitelja i izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju i u anamnezi ne pronalazi nekih drugih razloga koji bi doveli do razvoja poremećaja, iz autoanamnestičkih podataka i samim psihijatrijskim pregledom ne registrira se neki drugi egzogeni frustracijski čimbenik koji bi bitnije doprinio psihičkom stanju tužitelja u aktualnom trenutku. Kod tužitelja se postavljaju dijagnoze Posttraumatskog stresnog poremećaja ( MKB- F43.1)i Povratni depresivni poremećaj ( F 33.2), tužitelj se redovito ambulantno liječio kod psihijatra, ali i u dnevnoj bolnici klinike za psihijatriju. Sam odgovor na farmakoterapiju i psihoterapiju je individualan za svakog pojedinca, te se ne može donositi općeniti zaključak u tom smjeru. Procijenjeno oštećenje duševnog zdravlja je aktualno, te s obzirom na slabljenje obrambenih psiholoških mehanizama i slabiju mogućnost adaptacije na stres s godinama se ne može očekivati bitnije poboljšanje stanja. U odnosu na primjedbe umješača vještak Sikirica ističe kako objedinjavanje postotaka oštećenja po pojedinim organskim sustavima nije u domeni vještaka psihijatra. Praksa je da takvo objedinjenje provodi specijalist sudske medicine ili kliničar s najvećim iskustvom koji je sudjelovao u predmetnom vještačenju. Razgraničavanje i diferenciranje doprinosa svake pojedine dijagnostičke kategorije ( PTSP, Depresivni poremećaj, postokomocijski sindrom) u ukupnoj procjeni oštećenja duševnog zdravlja nije moguće. Uvidom u dokumentaciju nema elemenata na osnovu kojih bi se zaključilo da se tužitelj prije štetnog događaja liječio psihijatrijski.

35. Sudski vještak dr. Jurinović, spec. neurokirurg, na ročištu od 15. 9. 2025. navodi kako su se vještakinja za ortopediju, zatim dr. spec. pulmolog i on usuglasili, tj. objedinili po 3 osnove trajno oštećenje tjelesnog zdravlja i umanjenje životnih aktivnosti za 28,8 % i preostaje dopuna vještačenja spec. za psihijatriju. I vještakinja dr. Danči Tripalo. spec. ortoped navodi nakon što su pregledali svoja prethodna vještačenja pulmolog, neurokirurg i ortoped su pozvani na usuglašavanje umanjenja životnih aktivnosti i zajednički su se usuglasili uz restrikcije punih iznosa koje su prethodno dali te su odredili umanjenje životnih aktivnosti s njihove 3 strane u iznosu od 28,8%, a slijedeće je na psihijatru koji će dodati umanjenje životnih aktivnosti s psihičke strane.

36. Sudski vještak dr. Nikola Sikirica, spec. psihijatar na ročištu od 15. 9. 2025. navodi kako smatra da je radna terapija bitna stavka u procesu rehabilitacije osoba koje se liječe od nekog psihijatrijskog poremećaja, no u ovom slučaju treba uzeti specifične okolnosti, kao i značajke posttraumatskog stresnog događaja koji uključuje tzv. izbjegavajuće ponašanje tj. ponašanje u kojem osoba nastoji izbjeći situacije i okolnosti koje ga podsjećaju na traumu. Stoga smatra da povratak na isti posao i okolnosti u kojem se dogodio traumatski događaj ne bi koristile poboljšanju psihičkog stanja kod tužitelja s obzirom na to da jedno od bitnih obilježja posttraumatskog stresnog poremećaja izbjegavanje je situacija koje podsjećaju na traumu. PTSP je psihičko stanje čiji intenzitet simptoma uključujući i simptom tzv. izbjegavajućeg ponašanja je individualan i u svom intenzitetu i u duljini trajanja i nije se moguće očitovati koliko bi u konkretnom slučaju trajalo tzv. izbjegavajuće ponašanje kod tužitelja. Glede postotka koji su izrazili liječnici ortoped i neurokirurg i uvažavajući obimu medicinsku dokumentaciju o psihijatrijskom liječenju i nakon razgovora s kolegama vještacima drugih specijalnosti pribrojio bi postotak oštećenja duševnog integriteta od 15% već iskazanim, ali uvažavajući mišljenje vještaka da se za 1/10 smanji postotak od objedinjavanja onda bi to u psihijatrijskom slučaju iznosilo 13,5%, a u konačnici 42,3%

37. Tuženik i umješač i nadalje prigovaraju vještačenju odnosno procjeni postotka umanjenja životnih aktivnosti od strane vještaka neurokiruga, ortopeda, pulomologa i psihijatra tražeći da sud izvede dokaz po vještaku sudske medicine radi objedinjavanja smanjenja životnih aktivnosti po svim segmentima ili pak da se pozovu svi vještaci ili da se predmet proslijedi dr. Miru Jurinoviću, kao iskusnom kliničaru koji će objediniti postotak trajnog umanjenja životnih aktivnosti, a koji prijedlog je sud odbio kao suvišan i nepotreban.

37.1. Naime, ovaj sud je proveo na okolnost povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje kao posljedica ozljeda zadobivenih u predmetnoj radnoj nezgodi medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. Miru Jurinoviću, spec. neurokirurg, dr. Danči Tripalo, spec. ortoped, dr. Ireni Perić, spec. pulomolog i dr. Časlavu Lončaru, koji vještaci su se na prigovore tuženika detaljno očitovali, da bi nakon daljnjih prigovora tuženika i umješača na vještačenje vještaka psihijatrijske struke dr. Časlava Lončara proveo dokaz po novom vještaku dr. Nikoli Sikirici, spec. psihijatar, koji je dao svoj nalaz i mišljenje, a potom se na sve prigovore tuženika očitovao i usmeno i pisano. Svi vještaci usuglasili su se glede umanjenja životnih aktivnosti, odnosno objedinili su po 3 osnove trajno oštećenje tjelesnog zdravlja i umanjenje životnih aktivnosti od 28,8 % (dr. Miro Jurinović, dr. Danči Tripalo i dr. Irena Perić), a s psihičke strane smanjeni postotak oštećenja duševnog integriteta iznosi 15 %, međutim, nakon njihova usuglašavanja za 1/10 smanjen je postotak na 13,5 %, tako da ukupno umanjenje životnih aktivnosti kod tužitelja iznosi 42,3 %.

37.2. Svi vještaci su dali svoje stručne nalaze i potom stručna mišljenja na temelju priložene dokumentacije u spisu, kao i na temelju iskaza svjedoka i samog tužitelja. Budući da ovaj sud cijeni vještačenje kao i svaki drugi dokaz u postupku primjenom načela slobodne ocjene dokaza, ali imajući u vidu stručni karakter vještačenja, te s obzirom da se ovdje radi o dugogodišnjim stalnim sudskim vještacima, te imajući u vidu da su isti potpuno, jasno i detaljno obrazložili svoja mišljenja, kod ovoga se suda nije pojavila osnovana sumnja u stručnost danih mišljenja. Vještaci su suglasni glede umanjenja životne aktivnosti tužitelja od 42,3 % pa ih je stoga sud u cijelosti prihvatio kao stručna i mjerodavna za odlučivanje.

37.3. Za navesti je da je vještačenje jedno dokazno sredstvo u ovom postupku kojem se pribjeglo zbog toga što je bilo potrebno utvrditi povredu tužiteljevog prava na tjelesno i duševno zdravlje, a za što je potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže, a ni ne treba raspolagati, a sudski vještaci su svoj nalaz i mišljenje dali u nedvosmislenom sadržaju, određeno, s iscrpnim obrazloženjem, logično i uvjerljivo, tako da nije bilo razloga sumnjati u njihovu objektivnost i stručnost, kao ni razloga da se po njima dani postotak umanjenja životnih aktivnosti podvrgava procjeni po drugim vještacima, posebice vještaku sudske medicine ili pak da se svi ti vještaci (dr. Miro Jurinović, dr. Danči Tripalo, dr. Irena Perić i dr. Nikola Sikirica) ponovno pozivaju radi objedinjenja postotka trajnog umanjenja životnih aktivnosti, kada su se isti na ročištu od 15.rujna 2025. usuglasili pa je sud prijedlog tuženika i umješača za provođenjem gore navedenog dokaza i odbio kao suvišan i nepotreban. Tuženiku, kaop i umješaču očito provedena vještačenja, odnosno objedinjavanje postotka umanjenja životnih aktivnosti po vještacima Jurinoviću, Tripalo, Perić i Sikirici ne odgovaraju, ali su isti mogli i na ročištu od 15. 9. 2025. na kojem su bili pozvani svi vještaci reagirati i postavljati im pitanja, a što nisu, već naknadno prigovaraju postotku umanjenja životnih aktivnosti. I vještak Jurinović i Tripalo usuglasili su se, uz restrikcije punih iznosa koje su prethodno dali, o umanjenju životnih aktivnosti od 28,8%, s time da preostaje dopuna po vještaku psihijatru dr. Sikirici koji će dodati umanjenje životnih aktivnosti s psihičke strane, što je vještak Sikirica i učinio, te je sukladno mišljenju vještaka Jurinovića, kao najiskusnijeg kliničara, za 1/10 smanjio postotak oštećenja duševnog integriteta od 15 % na 13,5 %, što bi sve zajedno iznosilo 42,3 %, s čime su suglasni svi vještaci.

38. Imajući u vidu gore navedene zakonske odredbe, a sukladno nalazu i mišljenju sudskih vještaka liječnika (dr. ZU, dr. Danči Tripalo, dr. Irene Perić i dr. Nikole Sikirice), koje ovaj sud smatra stručnim, objektivnim i danim sukladno pravilima struke i znanosti pa ih u cijelosti prihvaća te uzimajući u obzir jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti, opseg smanjenja životne aktivnosti (sveukupno 42,3 %), jačinu i trajanje pretrpljenog straha, karakter, težinu i lokalitet ozljede, duljinu liječenja, potrebu mirovanja, uzimanja analgetika, odlazaka na kontrole, provođenje fizikalne terapije, životnu dob i zanimanje tužitelja u vrijeme ozljeđivanja, kao i svih neugodnosti koje je tužitelj imao tijekom liječenja (hospitalizacija, nošenje Schanzovog okovratnika, Jewett ortoze, odlazak na specijalističke preglede i pretrage, spirometrijske pretrage, rendgenske pretrage, rendgensko zračenje, pretrage magnetske rezonancije – MR, fizikalno liječenje, EMNG pretrage i dr.), te naruženosti, tužitelju je s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje dosuđena naknada u iznosu od 16.188,22 eura, dok je za više zatraženo s ovog osnova, za iznos od 16.128,42 eura, tužitelj odbijen u svom zahtjevu. Na dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i zatezne kamate koje teku od dana 27. veljače 2018., kao dana podnošenja zahtjeva (zahtjev tužitelja za naknadu štete od 19. 2. 2018. poslan je preporučenom pošiljkom tuženiku 27. 2. 2018., što je razvidno i iz zahtjeva i potvrde o primitku Hrvatske pošte od tog datuma), a sve sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a (kojom je određeno da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga) pa do isplate, dok se za više zatražene zakonske zatezne kamate, za razdoblje od 14. rujna 2016. do 26. veljače 2018., kao i za više zatražene poene preko 3 do 5, tužitelj odbija, a kao u točki I. izreke presude.

39. Tužitelj je zatražio i naknadu imovinske štete s naslova tuđe njege i pomoći u ukupnom iznosu od 585,30 eura, te troškova liječenja u iznosu od 398,16 eura.

40. Prema odredbi čl. 1095. ZOO-a u slučaju tjelesne ozljede ili narušenja zdravlja, oštećenik ima pravo na naknadu troškova liječenja, drugih potrebnih troškova, naknadu za gubitak zarade te naknadu za trajno povećanje potreba.

41. Tužitelju je, a prema nalazu i mišljenju sudskih vještaka dr. ZU i dr. Tripalo bila potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od 2 tjedna po 3 sata dnevno, 3 tjedna po 2 sata dnevno i još 6 tjedana po 1 sat dnevno, ukupno 129 sati.

41.1. Naime, naknada za tuđu njegu i pomoć izvorno je naknada troškova pa je tako ista novčani oblik imovinske štete tj. predstavlja onaj iznos novčanih jedinica koji bi tužiteljica platila trećoj osobi za pruženu uslugu tuđe njege i pomoći. U konkretnom slučaju, tužitelj nije imao novčanih izdataka za tuđu pomoć, budući da je istome ta pomoć i njega pružena besplatno (od strane članova njezine obitelji, jer tužitelj nije sudu dostavio dokaz da bi ove troškove platio trećoj osobi) pa stoga tužitelja pripada naknada u visini koju bi u vrijeme pružanja usluge platio da je osoba koja je pružala usluge tuđe pomoći tu naknadu i tražila, a sve to iz razloga kako bi se postigla svrha naknade štete, a to je da se imovno stanje tužitelja dovede u takvo da mu u cijelosti bude nadoknađeno ono što on mora platiti za usluge nemedicinske tuđe njege i pomoći koju mu pruža treća osoba pa makar to bili i članovi njegovog domaćinstva. Prema tome, visina te naknade utvrđuje se prema neto zaradi osobe koja bi u Gradu Splitu bila sposobna pružati takvu uslugu, a prema podacima Doma za starije i nemoćne osobe „Lovret“ (bez poreza, prireza i ostalih davanja prema državi) bila u visini od 4,65 eura (35,00 kn), to je onda sud iste prihvatio, pa i bez obzira na činjenicu da tužitelju kroz utuženo razdoblje ta ustanova nije pružala usluge tuđe pomoći, ali bi ih zasigurno pružala da ih je tužitelj od nje zatražio.

41.2. Tužitelj je na ime naknade imovinske štete s osnove tuđe njege i pomoći zatražio isplatu iznosa od 585,30 eura, a koji iznos je istome i dosuđen. Naime, tužitelju je tuđa njega i pomoć trebala ukupno 129 sati (14 dana x 3 sata dnevno, 21 dan x 2 sata dnevno te 45 dana x 1 sat dnevno) x 4,65 eura, kao cijena jednog sata tuđe njege i pomoći, daje iznos od 599,85 eura, no kako je tužitelj zatražio isplatu iznosa od 585,30 eura, navedeni iznos je tužitelju i dosuđen, jer sud ne može ići preko zahtjeva tužitelja (čl. 2. ZPP-a). Na dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od dana 5. prosinca 2016. pa do isplate, dok je za više zatražene zakonske zatezne kamate za razdoblje od 14. rujna 2016. do 4. prosinca 2016. tužitelj odbijen, a kao u točki II. izreke presude. N aime, na dosuđeni iznos na ime tuđe njege i pomoći zakonske zatezne kamate teku od vremena kada je tužitelj bio izvrgnut tim troškovima pa do isplate (tužitelj je poslije nezgode bio 5 dana u bolnici, a otpušten je na kućno mirovanje 19. 9. 2016., dok mu je tuđa njega i pomoć bila potrebna do 5.12.2016.), jer se radi o novčanoj materijalnoj šteti koja se dosuđuje prema cijenama u vrijeme kada je trošak učinjen tj. usluga pružena pa i u slučaju kada nije došlo do angažmana treće osobe, već su tuđu njegu i pomoć tužitelju kao oštećenom pružali članovi njegovog domaćinstva.

42. Glede troškova liječenja ovaj sud smatra i taj zahtjev tužitelja osnovanim. Naime, tužitelj je zbog ozljede imao troškove vezane za liječenje, radi odlaska na kontrole, fizikalno liječenje i dr. u ukupnom iznosu od 398,16 eura pa je ovaj sud tužitelju priznao iznos od 132,72 eura prema računu Poliklinike Diomed Larem Split od 15. 3. 2017. te iznos od 14,23 eura prema računu Farmacie-zdravstvene ustanove od 20. 8. 2016., kao i iznos od 251,21 eura, a po slobodnoj ocjeni, u smislu odredbi čl. 223. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93,112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), smatra primjerenim konkretnom slučaju zatraženi iznos od 251,21 eura za troškove liječenja (tužitelj je dvije godine višekratno odlazio na specijalističke preglede i pretrage, tri puta po dva tjedna na fizikalno liječenje, tako da je imao troškova odlaska u bolnicu kroz to razdoblje) te mu je isti dosudio. Na dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i zakonske zatezne kamate koje teku na iznos od 132,72 eura od 15. ožujka 2017. do isplate (kao dana plaćanja računa), na iznos od 14,23 eura od 20. kolovoza 2016. do isplate (kao dana plaćanja računa), te na iznos od 251,21 eura od 18. veljače 2026., kao dana presuđenja, pa do isplate, dok je za više zatražene zakonske zatezne kamate na iznos od 251,21 eura za razdoblje od 14. rujna 2016. do 17. veljače 2026. tužitelj odbijen u svom zahtjevu, a kao u točki III. izreke presude.

43. Podneskom od 30.10.2025. tužitelj je, a sukladno provedenom vještačenju, smanjio tužbeni zahtjev na način da umjesto iznosa od 52.027,34 eura s osnova neimovinske štete, te iznosa od 663,61 eura s osnova imovinske štete za tuđu njegu i pomoć i iznosa od 389,16 eura s osnova troškova liječenja potražuje od tuženika isplatu iznosa od 32.316,64 eura s osnova neimovinske štete, iznosa od 585,30 eura s osnova imovinske štete za tuđu njegu i pomoć i iznosa od 389,16 eura s osnova troškova liječenja s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

44. Podneskom od 14.11.2025. umješač, a podneskom od 19.11.2025. tuženik se protive takvom smanjenju tužbenog zahtjeva, odnosno ne pristaju na povlačenje dijela tužbenog zahtjeva, jer podneskom od 30.10.2025. tužitelj potražuje manji iznos, dakle, tuženik i umješač se protive povlačenju tužbe za razliku iznosa kojeg je tužitelj prije potraživao i iznosa kojeg sada potražuje.

45. U konkretnom slučaju, tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev odmah nakon provedenog medicinskog vještačenja, a u vrijeme podnošenja tužbe nije raspolagao sa svim odlučnim činjenicama potrebnim za postavljanje konačnog tužbenog zahtjeva kao ovdje naknade neimovinske i imovinske štete, koju nije realno mogao postaviti bez prethodno provedenog medicinskog vještačenja kada je moguće saznati sve odlučne činjenice vezane za visinu naknade neimovinske i imovinske štete koju tuženik i umješač osporavaju pa nedopuštanje uređenja tužbenog zahtjeva koje je uslijedilo nakon medicinskog vještačenja nije razmjerno legitimnom cilju iz odredbe čl. 190. st.1. ZPP-a i rezultira povredom prava na pristup sudu. To iz razloga jer legitimni cilj zabrane preinake tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka onemogućuje zlouporabu procesnih prava u svrhu ubrzanja parničnog postupka, a smanjenje tužbenog zahtjeva nakon provedenog vještačenja, koje je utemeljeno na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi nije od utjecaja na dužinu trajanja postupka. Imajući u vidu da je tuženik tijekom postupka osporio osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, smanjenjem tužbenog zahtjeva nakon provedenog medicinskog vještačenja tužitelj nije promijenio identitet spora niti iznosi nove činjenice, radi čega se tuženikovo i umješačevo protivljenje smanjenju tužbenog zahtjeva ukazuje neosnovanim.

46. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 125/22, 138/23; dalje Tarifa), VPS, popisu parničnog troška pa je tužitelju priznat sljedeći trošak: za sastav odštetnog zahtjeva 500 bodova, za sastav tužbe 500 bodova, za sastav četiri obrazložena podneska od 3.12.2018., 4. 2. 2019., 7. 1. 2020. i 30.10.2025. po 500 bodova, od 21.11.2019., 27. 1. 2020., 2.12.2020., 13. 3. 2021., 25. 9. 2021., 9.11.2022., 18. 6. 2024., 30. 9. 2024., 24.10.2025. po 50 bodova, za pristup ročištu od 4.12.2018., 5. 2. 2019., 11. 4. 2019., 27. 1. 2020., 10. 3. 2021., 17. 5. 2021., 4.10.2021., 10.11.2022., 22. 2. 2023., 26. 4. 2023., 12.10.2023., 7.10.2024., 9. 6. 2025., 15. 9. 2025., 30.10.2025., 14. 1. 2026. po 500 bodova, od 16.10.2018. i 27.11.2023. po 125 bodova, za pristup ročištu za objavu presude 250 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 12.450,00 eura, na ime PDV-a iznos od 3.112,50 eura, ukupno iznos od 15.562,50 eura.

46.1. S obzirom na to da je tužitelj u postupku uspio sa 75,78 % (bila je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva pa je uspio 100 % u osnovu, a 51,56 % u visini), a tuženik i umješač su uspjeli sa 24,22 %. Razlika postotaka uspješnosti je 51,56 % u korist tužitelja pa je tužitelju od gore navedenog iznosa priznat toliki postotak, što daje iznos od 8.024,03 eura, koji iznos uvećan za iznos od 1.501,17 eura na ime troškova medicinskog vještačenja, daje ukupan iznos od 9.525,17 eura, a kao u točki III izreke presude. Na dosuđeni iznos tužitelju su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od 18. veljače 2026., kao dana presuđenja, do isplate. Tužitelju nisu priznati troškovi sastava podnesaka od 7. 5. 2021., 10. 10. 2022., 17. 5. 2022., 30.11.2023. i 27. 2. 2025. jer isti nisu bili nužni ni potrebni za vođenje postupka. Također mu nije priznat ni trošak pristupa na ročište od 13. 1. 2021. jer na to ročište nije nitko pristupio i isto je odgođeno.

U Splitu 18. veljače 2026.

Sutkinja

Katica Bojčić Vidović

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

DNA:

-pun. tužitelja

-pun. tuženika

- umješaču

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte