Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2835/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda, Mirjane Rubić predsjednice vijeća, Marka Pribisalića sudca izvjestitelja i člana vijeća i dr. sc. Lidije Vojković članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja ŠP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Šime Lukačić, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika NP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Julija Strmota, odvjetnica u [adresa], radi predaje u posjed nekretnine i uklanjanja, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj 113 P- 1496/2020-39 od 20. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 18. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj 113 P-1496/2020-39 od 20. lipnja 2023.

II. Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj 113 P-1496/2020-39 od 20. lipnja 2023. u pobijanom dijelu pod točkom II. izrijeke.

III. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

„Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da tužitelju preda u posjed realni dio nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere koji ima površinu od 0.86 m2 i koji je na skici sudskog očevida od 13. rujna 2021. izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Frani Vlatkoviću omeđen slovima E-F-G-E i obojan žutom bojom te da na tom realnom dijelu nekretnine uspostavi prijašnje stanje na način da ukloni dio istočnog pročelja garaže koji je na „prikazu istočnog pročelja zida i garaže izgrađenih na međi k. č. [katastarska čestica] obje u k. o. [katastarska općina]“ koji čini sastavni dio dopune nalaza i mišljenja sudskog vještaka Andrije Klarića, spec. ing. aedif. od studenog 2022. omeđen točkama A-B-C-D-E-F, sve u roku od 15 dana. "“

2.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„I. Dopušta se preinaka tužbe kao u podnesku tužitelja od 8. prosinca 2022.

II. Nalaže se tužitelju ZP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 1.576,05 EUR/ 11.875,00 kuna, u roku od 15 dana.“

3.Protiv prvostupanjske presude i rješenja žali se tužitelj, pobijajući presudu u cijelosti, a rješenje u dijelu odluke o troškovima postupka, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP), predlažući presudu preinačiti, odnosno odluku ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4.U odgovoru na žalbu tuženik se usprotivio žalbenim navodima predlažući žalbu odbiti.

5.Žalba nije utemeljena.

6.Predmet spora i u ovom žalbenom stadiju postupka je tužbeni zahtjev na predaju u posjed realnoga dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nove izmjere, površine 0.86 m2, koji je na skici sudskog vještaka Frane Vlatkovića omeđen slovima E-F-G-E te zahtjev na uspostavu prijašnjega stanja uklanjanjem dijela istočnog pročelja garaže koji je na „prikazu istočnog pročelja zida i garaže izgrađenih na međi k. č. [katastarska čestica] obje u k. o. [katastarska općina]“, kao dio dopune nalaza i mišljenja sudskog vještaka Andrije Klarića, omeđen točkama A-B-C-D-E-F.

7.Među strankama nije sporno kako je tužitelj vlasnik i posjednik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] izmjere, a tuženik vlasnik i posjednik nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere, kako su stranke upisane u posjedovne listove 1289 i 1293 k. o. [katastarska općina] izmjere, kao niti da su stranke sklopile Sporazum o uređenju međe i prava gradnje od 21. srpnja 1998., koji je ovjeren po Javnom bilježniku 22. srpnja 1998.

8.Prema podatcima u spisu predmeta, u postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude, u bitnom je utvrđeno:

-kako su stranke sklopile Sporazum o uređenju međe i prava gradnje od 21. srpnja 1998. kojim su se usuglasile da je ŠP vlasnik objekta na parceli [katastarska čestica], a NP vlasnik objekta na parceli [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u [adresa], zv. [adresa], kako sporazumom uređuju međusobne odnose u odnosu na među između njihovih parcela te NP ustupa ŠP pravo vlasništva i korištenja staze uz kuću ŠP i to u sjeverozapadnom dijelu kuće - odnosno parcele ŠP, a ŠP dopušta JP u tom svojem dijelu parcele izgraditi garažu na samoj novoutvrđenoj međi, uz uvjet da visina zida na međi u prednjem dijelu ne prelazi visinu od 1,55 cm od razine rečene staze, a u stražnjem dijelu do visine 1.25 cm,

-kako se navedenim Sporazumom NP obvezao rub terase na garaži napraviti na udaljenosti od jednog metra od novo uspostavljene međe na kojoj će se izgraditi zid, tj. ogradu na toj terasi će postaviti tako da u prednjem dijelu bude uvučena za oko 1 metar, a u zadnjem dijelu po pravcu, a stranke su suglasne da ŠP u prednjem dijelu svoje parcele (jugozapad do ceste), daje JP od svoje parcele istu širinu koju NP daje njemu u sjeveroistočnom dijelu parcele, a tako utvrđena meda, nakon što se izgradi ogradni zid, predstavlja među između parcela i to linijom koja ide uz rub zida do parcele ŠP, koji se obvezuje o svom trošku izgraditi međašni zid i to od visine novoizgrađene garaže pa do kraja parcele do ulične strane, a stranke jedna drugu ovlašćuju putem ovlaštenog geometra izvršiti ucrtavanje novo uspostavljene međe i tako stvarno stanje upisivati svaki na svoje ime,

-kako je u postupku izveden dokaz očevidom na predmetnoj nekretnini uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka mjeritelja Frane Vlatkovića, koji je sačinio skicu lica mjesta s fotografijama te sudjelovanje stalnog sudskog vještaka građevinske struke Andrije Klarića, koji je sačinio nalaz i mišljenje,

-kako je, sukladno nalazima i mišljenjima sudskih vještaka te naknadnim dopunama i očitovanjima, tužitelj precizirao tužbeni zahtjev 8. prosinca 2022.,

-kako svjedok DP navodi da zna gdje se nalazi predmetna garaža te ističe da je pomagao u gradnji negdje 2002.-2003. godine i to kao susjed i nije bilo nikakvih problema s gospodinom ŠP, no sjeća se kako je na njegovom prozoru, odnosno ispod prozora na kući, bila označena neka crvena crta te je tada pitao NP što je to, a on da mu je rekao da je riječ o visini kolika bi trebala biti garaža, kako se „20-ak cm digao više“ od te naznačene visine, nakon što je garaža završena, ali nije bila "razšalovana", te ga je pozvao Mile Vukšić, građevinski inspektor, da dođe na teren, a zbog prijave gospodina ŠP te je gradilište tada zatvoreno i nisu se mogli više izvoditi nikakvi radovi, ne zna tko je to poslije "razšalovao", a NP da mu je spominjao tada da između njega i ŠP postoji sporazum o izmjeni međe, kako između nekretnina postoji ogradni zid koji je napravio gospodin ŠP, kako je tamo zid od puta, koji zid je postojao tamo prije garaže, kakav je i danas, a garaža u tom dijelu nadozidala na taj zid i kako tužitelj nije bio prisutan kada su radili garažu,

-kako je svjedok KP naveo da je tuženikova garaža sagrađena prije više od 20 godina, nije vidio da bi se stranke posvađale, kako nije pomagao oko gradnje garaže, ali je prije 2-3 godine pomagao NP oko podizanja jednog zida za nekih 15-20 cm, a riječ je o zidu iza kuće do gornjeg puta,

-kako Iz iskaza svjedoka ĐP proizlazi da je 1998. godine pomagao u gradnji garaže, miješao beton, a sve je vodio svjedok DP, tada nije bilo nikakvih sporova s gospodinom ŠP te je normalno pričao s njim kada ga je i upoznao, a NP mu nikada nije govorio o sporazumu s ŠP niti o uređenju međe te mu NP nikada nije rekao da bi bilo ikakve zabrane gradnje,

-kako je svjedokinja OP, supruga tuženika, iskazala da su suprug i ona kupili predmetnu nekretninu u [adresa]. godine, a predmetna garaža je građena 1998. godine te ju je radio DP, kako tada nikakvih problema s tužiteljem nije bilo, a ni kasnije, da je u trenutku građenja garaže njegov zid već bio izgrađen, zid garaže kako je napravljen sukladno međusobnom usmenom dogovoru i to na postojećoj međi, a kasnije, prije no što je garaža izgrađena, sastavljen je i pisani sporazum, kako su ona i suprug napravili ustupak obitelji tužitelja te su se pomakli u sjevernom djelu u svoj teren, jer on ne bi mogao ulaziti na gornji kat te je dogovoreno da visina garaže ne prelazi već izgrađeno stepenište koje se tamo nalazi i od gradnje garaže pa sve do ove tužbe, preko dvadeset godina, nije bilo nikakvih sporova sa susjedom.

9.Temeljem tako utvrđenoga činjeničnog stanja, prihvaćajući prije svega kao vjerodostojne iskaze navedenih svjedoka te cijeneći druge rezultate dokaznog postupka, prvostupanjski sud je zaključio kako je tužitelj vlasnik i posjednik nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tuženik vlasnik i posjednik nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako je vještačenjima utvrđeno da se predmet spora, dio garaže tuženika, a koji je prema navodu tužitelja izgrađen protivno sklopljenom sporazumu, označen na skici sudskog očevida slovima E-F-G-E, obojan žutom bojom, nedvojbeno nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nekretnini u vlasništvu tuženika, udaljen 0,31m od međe pokazane po tužitelju, a za koju među sudski vještak mjeritelj utvrđuje da odgovara katastarskoj međi, koja je bila ista i u vrijeme sklapanja predmetnog sporazuma. Stoga prvostupanjski sud drži kako tužitelj nije dokazao da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo, iako tužitelj tvrdi da je realni dio predmetne nekretnine stekao Sporazumom o uređenju međe i prava gradnje, no kako nije mogao na temelju tog Sporazuma steći pravo vlasništva predmetnog dijela nekretnine tuženika sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 173/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje ZVDSP). Osim toga i kako tužitelj nije dokazao da tuženik drži u posjedu dio nekretnine koje bi bila u njegovom vlasništvu u trenutku utuženja te je tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen kao neutemeljen.

10.Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje kako nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje ukazuje žalitelj, kao niti druge bitne povrede postupka, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a, pa se zakonitost i pravilnost pobijane odluke može ispitati.

11.Navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda imaju osnovu u sadržaju dokaza provedenih u postupku, a koje dokaze je prvostupanjski sud u bitnom pravilno cijenio u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a i o čemu prvostupanjska presuda sadrži prihvatljive razloge, a koje sadržajno prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

12.U smislu članka 161. stavak 1. ZVDSP-a, vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. Člankom 162. stavak 1. i 2. tog Zakona propisano je kako, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

13.Člankom 166. ZVDSP-a propisano je kako će se onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrati vlasnikom te stvari (predmnjevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju, a predmnjevanom će vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit, ili što ne može označiti svojega prednika ili može samo sumnjivoga, ili što je stekao posjed stvari besplatno a onaj koji zahtijeva posjed bio ga je stekao naplatno; no neće mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao on.

14.Iz rezultata provedenoga dokaznog postupka, i prema shvaćanju ovog suda, proizlazi prije svega nedvojbeno utvrđenje kako tužitelj nije dokazao da je stekao pravo vlasništva predmetnog dijela nekretnine, a teret dokaza odlučnih činjenica u tom pogledu leži na tužitelju. Nije dvojbeno, a niti je među strankama sporno, kako je tužitelj vlasnik i posjednik nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tuženik vlasnik i posjednik susjedne nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te se radi o susjednim nekretninama, no iz rezultata vještačenja proizlazi da se predmetni dio tuženikove garaže nalazi na nekretnini u tuženikovu vlasništvu te je udaljen 0,31m od međe koju je i pokazao tužitelj, a koja međa i prema mišljenju sudskog vještaka mjeritelja odgovara katastarskoj međi koja je bila ista i u vrijeme sklapanja Sporazuma o uređenju međe i prava gradnje od 21. srpnja 1998. Imajući u vidu takvo stanje na terenu te utvrđeno vrijeme gradnje garaže, odnosno predmetnoga zida, kao i cijeneći sadržaj predmetnoga Sporazuma, pravilno je u bitnom prvostupanjski sud zaključio kako tužitelj nije na temelju tog Sporazuma stekao pravo vlasništva predmetnog dijela nekretnine sukladno odredbama ZVDSP-a te mu i ne pripada pravo na zaštitu prava vlasništva koju potražuje u ovom postupku. Ovakvi zaključci proizlaze iz svih izvedenih dokaza, a tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost utvrđenja i zaključaka prvostupanjskog suda. Dakle, bez obzira na to što su stranke 1988. godine sklopile dotični Sporazum i tim pravnim poslom razriješile određena pitanja u pogledu međe između njihovih nekretnina, na temelju takvoga pravnog posla tužitelj nije stekao pravo vlasništva predmetnoga dijela nekretnine sukladno zakonu (uknjižbom prava vlasništva, a na drugu pravnu osnovu se tužitelj i ne poziva).

15.Tužitelj u žalbi u bitnom osporava činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda i iznosi svoju ocjenu pojedinih rezultata dokaznog postupka, posebno ustrajući u navodima kako je predmetnim Sporazumom izvršena zamjena zemljišta te da se radi o pravnom poslu, ugovoru koji predstavlja temelj za stjecanje prava vlasništva, međutim tim i takvim žalbenim navodima nije dovedena u pitanje pravilnost navedenih utvrđenja prvostupanjskog suda. Osim toga, žalitelj gubi iz vida kako iz svih izvedenih dokaza nije moguće pouzdano izvesti drukčije zaključke o tomu koji dio zemljišta bi bio zamijenjen i na koji način, a protek vremena od dana sklapanja Sporazuma i izgradnje zida do dana pokretanja predmetnog postupka te činjenica kako tužitelj u tom razdoblju nije poduzimao bilo kakve radnje radi „provedbe Sporazuma“, također upućuje na zaključak da su stranke dotični Sporazum prihvatile i provele. Stoga u tom smislu, kako je rečeno, nije moguće izvesti drukčije zaključke od onih zaključaka koje je izveo prvostupanjski sud.

16.Predmet spora u ovom slučaju, suprotno tvrdnji žalitelja, a imajući u vidu činjenične navode tužbe i postavljeni tužbeni zahtjev, nije izpunjenje ugovora, već se radi o zahtjevima za zaštitu prava vlasništva, a tužitelj nije dokazao da bi stekao pravo vlasništva (ili da bi se mogao smatrati predmnjevanim vlasnikom) dijela nekretnine koji je predmet spora. Prvostupanjski sud je u postupku, pored ostalih, saslušao i svjedoke koji su jasno iskazivali o navedenim odličnim činjenicama, kao i naveli izvore svojih saznanja te je na taj način sud otklonio tužiteljeve prigovore u pogledu sadržaja Sporazuma, izgradnje objekta i stanja posjeda i iz tih dokaza je pravilno izveo navedene zaključke koje, kako je rečeno, u bitnom prihvaća i ovaj sud.

17.Neutemeljeno tuženik u žalbi, dakle, osporava činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda i polemizira s pojedinim pravnim stavovima i zaključcima tog suda, ali kako je već rečeno gubi iz vida kako je prvostupanjski sud odluku donio pravilnom ocjenom svih dokaza u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a. Pritom valja navesti i kako prvostupanjski sud ocjenjuje vjerodostojnost svih izvedenih dokaza neposrednom ocjenom dokaza pa na taj način ocjenjuje i vjerodostojnost iskaza svjedoka i stranaka, a u konkretnom slučaju je sud dao prihvatljive razloge zbog kojih je ocijenio kao vjerodostojne iskaze svjedoka, dok tužitelj takva utvrđenja suda i njihove razloge nije utemeljeno doveo u sumnju.

18.Dakle, iz svega navedenog proizlazi kako je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev odbio, a tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost činjeničnih utvrđenja i zaključaka prvostupanjskog suda. Stoga je, primjenom članka 368. stavak 1. ZPP-a, valjalo odbiti žalbu kao neutemeljenu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

19.Prvostupanjska odluka o troškovima postupka je donijeta primjenom odredaba članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a i sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine broj: 142/12, 103/14, 144/14, 107/15, 126/22), a tužitelj u tom dijelu određeno i ne pobija prvostupanjsku odluku.

20.Tužiteljev zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka odbijen je kao neutemeljen jer tužitelj nije uspio u žalbenom stadiju postupka.

21.Stoga je odlučeno kao u izrijeci ove presude i rješenja.

Split, 18. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Mirjana Rubić