Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-52/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda dr.sc. Ivana Tironija kao predsjednika vijeća, Lucije Lasić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ivane Erceg Ćurić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Berislav Stanković, odvjetnik iz Osijeka, protiv tuženice Općine Punitovci, OIB: 75515406575, iz Punitovaca, S. Radića 58, koju zastupa punomoćnik Vedran Bikić, odvjetnik iz Vinkovaca, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Đakovu poslovni broj P-344/2022-13 od 18. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 18. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Đakovu poslovni broj P-344/2022-13 od 18. listopada 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu, drugom sucu, na ponovo odlučivanje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je suđeno:

" I Odbija se tužbeni zahtjev: "Utvrđuje se da je tužitelj ZA OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], stekao pravo vlasništva cjeline nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška] i to kč. br. [katastarska čestica]-1, oranica u Selu, površine 3215 m[2] , pa je tuženik dužan trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude upiše kao vlasnik navedene nekretnine, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 250,00 eura, roku od 15 dana."

II Naprotiv, nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 746,57 eura/5.625,00 kn, u roku od 15 dana".

2. Protiv te presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u nastavku ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev, a podredno da se ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana zbog sljedećih razloga.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da je stekao vlasništvo nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica]-1 k. o. [katastarska općina].

6. Tužitelj u bitnome tvrdi kako je u neprekinutim kvalificiranom posjedu predmetne nekretnine preko svoje pravne prednice, sada pokojne NA, od smrti svog brata, sada pokojnog IA, **.**.2006., pri čemu pravni slijed temelji na ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenim sa sada pokojnom NA **.**.2014.

7. S druge strane, tuženica se u odgovoru na tužbu zahtjevu tužitelja protivi tvrdnjom kako je vlasništvo predmetne nekretnine stekla temeljem rješenja o naknadno pronađenoj imovini iza pokojnih UA i NA, iza kojih nije ostalo zakonskih nasljednika, da bi potom, proturječno ranijoj tvrdnji, navele kako pokojna NA nije bila vlasnica nekretnine koja je predmet ovog spora.

8. Prvostupanjski je sud, kako proizlazi iz obrazloženja pobijane presude, odbio tužbeni zahtjev jer je utvrdio kako "ove nekretnine" nisu bile predmet ugovora o "doživotnom" uzdržavanju, već je vlasnica istih tuženica, a uz to utvrđuje kako tužitelj nije bio u posjedu, "niti je sada u posjedu" predmetnih nekretnina.

9. Navedena utvrđenja prvostupanjskog suda ne mogu se prihvatiti kao pravilna jer za ista nedostaju dostatni razlozi, a oni koji su navedeni proturječni su sadržaju isprava priloženih spisu i zapisnika o iskazima koje su u postupku dali tužitelj i svjedoci ŽA i ĆA, pa je time ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11) ZPP na koju tužitelj s pravom upućuje u žalbi.

10. Prije svega u spisu nije priložen nikakav ugovor o doživotnom uzdržavanju, niti se tužitelj na takav ugovor poziva, dok iz ugovora o dosmrtnom uzdržavanju koji je dostavio tužitelj proizlazi kako je sada pokojna NA, pored nekretnina koje su precizno označene u tom ugovoru, na tužitelja prenijela i sve druge nekretnine koje su u njenom vlasništvu u vrijeme sklapanja tog ugovora.

11. Osim toga, iz iskaza tužitelja i u postupku saslušanih svjedoka upravo proizlazi kako je tužitelj u poštenom posjedu predmetne nekretnine, a prije njega da je u posjedu istih bila sada pokojna NA, dok za suprotno utvrđenje ovaj sud ne nalazi razloge niti je takve razloge dao prvostupanjski sud.

12. Iako bi se iz navoda stranaka dalo zaključiti kako je tužiteljev brat UA bio upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik predmetne nekretnine, a nakon toga se upisala tuženica, prvostupanjski je sud još na pripremnom ročištu trebao sa strankama raspraviti povijest zemljišnoknjižnih upisa na predmetnoj nekretnini, tim prije jer stranke različito navode prezime prethodnog vlasnika (NA odnosno UA), pozvati tuženicu na dostavu dokaza za činjenice kojima osporava tvrdnje tužitelja, a također raspraviti i razliku između oznake predmetne nekretnine u tužbenom zahtjevu (kč. br. [katastarska čestica]-1) i oznake nekretnine navedene u rješenju kojim je određena naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade, u povijesti promjena u katastru i u izvatku iz katastarskog plana (kč. br. [katastarska čestica]), te utvrditi radi li se o istoj nekretnini, a sve tim prije jer su svjedoci u ovom postupku saslušani na sudu, pa je dvojbeno jesu li znali o kojoj nekretnini iskazuju. Prema stajalištu ovog suda, kod utvrđivanja stjecanja vlasništva dosjelošću svakako je uputno identificirati nekretninu na licu mjesta uz saslušanje svjedoka. Iako u obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud navodi kako je izveo dokaz pregledom vlasničkog lista za "predmetne nekretnine", vlasnički list nije priložen spisu niti su stranke predložile izvođenje tog dokaza iako je zbog naprijed navedenih razloga nužno utvrditi povijest zemljišnoknjižnih upisa. Pitanje trenutka upisa tuženice kao vlasnice u zemljišne knjige može biti od značaja i radi određivanja vremena potrebnog za stjecanje vlasništva dosjelošću.

13. Ukoliko je tužiteljev brat doista bio zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine, trenutkom njegove smrti vlasništvo je prešlo na njegovu suprugu kao nesporno jedinu nasljednicu bez obzira je li ta nekretnina unijeta u rješenje o nasljeđivanju iza njegove smrti, pa u tom svjetlu treba ocijeniti i navode tužitelja po kojima mu je sada pokojna NA prenijela vlasništvo predmetne nekretnine ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju, odnosno njegovu tvrdnju da se od smrti brata putem njegove supruge kao pravne prednice nalazi u kvalificiranom posjedu predmetne nekretnine.

14. Kako su dakle razlozi pobijane presude proturječni sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku, a u pogledu odlučnih činjenica razlozi su i nedostatni, pa se presuda ne može ispitati, po odredbi članka 369. stavka 1. ZPP, valjalo je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

15. Po odredbi članka 371. ZPP odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem prvostupanjskog suda.

16. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud održati novo pripremno ročište (članak 377. stavak 1. ZPP) na kojem će, vodeći računa o izraženim stajalištima ovog suda, sa strankama raspraviti odlučne činjenice na koje je ukazano ovim rješenjem, kako bi, ovisno o dokazima koje stranke predlože, utvrdio one činjenice koje su među strankama sporne i slijedom tih utvrđenja donijeti novu, valjano obrazloženu odluku o zahtjevu tužitelja i o troškovima cjelokupnog postupka (članak 166. stavak 3. ZPP)

Split, 18. veljače 2026.

Predsjednik vijeća

dr. sc. Ivan Tironi