Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj Gž-3107/2024-3

Split, Gundulićeva 29a

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marka Pribisalića kao predsjednika vijeća, Mirjane Rubić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Lidije Vojković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Danijela Cvijanović, odvjetnica u Gospiću, Dr. Franje Tuđmana 8 protiv tuženika FJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Silvije Petrović, odvjetnik u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Gospiću poslovni broj P-235/2022-26 od 17. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 18. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Gospiću poslovni broj P-235/2022-26 od 17. listopada 2024.,

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da je tužiteljica vlasnica novoformirane katastarske čestice broj [katastarska čestica] oranica draga površine 2318 m² k. o. [katastarska općina] prema Geodetskom elaboratu Ureda ovlaštenog inženjera geodezije vl. ĐJ, [adresa], broj elaborata: 15/2024 od 13. veljače 2024. godine potvrđenog od strane Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Gospić, Odjel za katastar nekretnina Gospić, KLASA: 932-06/2024-02/38, URBROJ: 541-20- 01/4-24-7 od 15. ožujka 2024. godine koji je sastavni dio ove presude što da je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem te presude zatraži upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika (točka I. izreke) a ujedno je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 1.800,75 EUR, u roku od 15 dana (točka II. izreke).

2.Protiv citirane odluke žali se tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih u odredbi članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 dalje: ZPP). Žalbeni je prijedlog preinačiti pobijanu presudu odbijanjem tužbenog zahtjeva i dosudom tuženiku troškova postupka, podredno ukinuti je i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1.Na žalbu nije odgovoreno.

3.Žalba nije osnovana.

4.Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijana odluka pravilna i zakonita. Posebno je u odnosu na žalbeni prigovor bitne povrede postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a navesti kako je prvostupanjski sud u obrazloženju presude naveo iscrpne, jasne i međusobno te sa izrekom suglasne razloge u odnosu na utvrđenje relevantnih činjenica na kojima temelji svoju ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva, koja utvrđenja su utemeljena na pravilnoj ocjeni provedenih dokaza, pa sadržaj obrazloženja prvostupanjske presude opravdava odluku sadržanu u izreci koja nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

4.1.Dosljedno, nije počinjena ni bitna povreda postupka iz odredbe članka 354. stavak 1. u vezi članka 8. ZPP-a, na koju sadržajno žalba upućuje, budući da je odlučujući koje će činjenice uzeti kao dokazane sud prvog stupnja postupio na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

4.2.Neosnovano tuženik ističe žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja jer je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje sve zahtjeve i prigovore te na temelju izvedenih dokaza i njihove pravilne ocjene utvrdio sve činjenice koje su odlučne za ishod spora.

5.Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice na utvrđenje kako je dosjelošću stekla pravo vlasništva fizičkog, materijalno odijeljenog dijela nekretnine koji je identificiran i određen kao posebna čestica geodetskim elaboratom potvrđenim od nadležnog ureda za katastar te trpljenje upisa tog vlasništva u zemljišnim knjigama, kao i naknada troškova postupka.

6.U prvostupanjskom je postupku utvrđeno:

- kako je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik predmetne nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] oranica Pod brezici u polju površine 1480 čhv upisan tuženik u cijelosti te da je kao posjednik u cijelosti upisan i u nadležnom Uredu za katastar (posjedovni list broj 2291 k. o. [katastarska općina] za nekretninu oznake kčbr [katastarska čestica] ukupne površine 5324 m²);

- kako iz Povijesti promjena Područnog ureda za katastar Gospić na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je dio kčbr. [katastarska čestica] površine 740 čhv revizijom posjeda odnosno temeljem Prijavnog lista od 5. svibnja 1981. s imena FJ PJ, [adresa] upisan na ime EJK, [adresa]; kako je temeljem rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-54/1997-4 promijenjen upis na ime RJ, [adresa]; kako je EJ dana 10. veljače 2015. podnijela zahtjev za upis u katastarsku evidenciju temeljem rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-106/04 iza pok. RJ te je izmijenjen upis na ime EJ, [adresa]; kako je FJ, [adresa] dana 9. lipnja 2021. podnio zahtjev za upis prema izvatku iz zemljišne knjige za zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je izvršen upis na ime FJ, [adresa] na kčbr. [katastarska čestica] u cijelosti;

- kako je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Gospiću poslovni broj O- 54/97-4 od 27. ožujka 1997. iza pok. SJ rođenog **.**.1912. i umrlog **.**.1996. njegovim nasljednikom proglašen GJ iz [adresa], suprug tužiteljice; rješenjem istog suda poslovni broj O-313/2014 od 24. listopada 2014. iza pok. SJ nasljednicom naknadno pronađene imovine proglašena je EJ, ovdje tužiteljica; rješenjem istog suda poslovni broj O- 312/2014 od 2. svibnja 2014. iza pok. CJ (supruge SJ) rođene **.**.1902. i umrle **.**.1983. nasljednicom naknadno pronađene imovine proglašena EJ, ovdje tužiteljica; a rješenjem o nasljeđivanju istog suda poslovni broj O-106/04 od 19. travnja 2004. iza pok. RJ zvanog GJ rođenog **.**.1939. i umrlog **.**.2004. njegovom nasljednicom proglašena EJ, ovdje tužiteljica;

- kako su rješenjem Područnog ureda za katastar Gospić KLASA: UP/1-932- 07/15-03/4, UR.BR: 541-18-02/4-15-2 od 10. veljače 2015. izmijenjeni podaci u k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu 318, između ostalog i na dijelu kčbr. [katastarska čestica] površine 2662 m² s imena RJ, [adresa] na ime EJ, [adresa] povodom zahtjeva EJ za upis u katastarsku evidenciju;

- kako je temeljem rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Gospić poslovni broj Z- 250/1972 od 25. svibnja 1972. na temelju kupoprodajnog ugovora od 30. studenog 1961. dozvoljen otpis čestice kčbr. [katastarska čestica] površine 1480 čhv s imena JJ i TJ, [adresa] te prijenos u novi zk. uložak broj [broj ZK uloška] s uknjižbom prava vlasništva za korist [adresa] i FJ [adresa];

- kako iz izvatka iz katastra zemljišta Općinske uprave za katastar i geodetske poslove - broj posjedovnog lista 859 k. o. [katastarska općina] iz 1984. i 1992. proizlazi da je tuženik FJK upisan kao posjednik dijela predmetne nekretnine [katastarska čestica]

Draga oranica površine 740 čhv;

- kako je rješenjem Područnog ureda za katastar Gospić KLASA: UP/I-932-07/21- 03/15, URBROJ: 541-20-02/6-21-2 od 9. lipnja 2021. izvršena promjena podataka u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] oranica draga površine 2662 m² dosadašnjeg posjednika EJ, [adresa] iz posjedovnog lista 318 u novi posjedovni list 859 na tuženika temeljem tuženikovog zahtjeva od 9. lipnja 2022. uz koji je priložen izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izdan 4. lipnja 2021. godine;

- kako iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je kčbr. [katastarska čestica] oranica draga upisana u posjedovni list broj 2291 na tuženika u površini od 5324 m² i u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 1480 čhv na tuženika; kako je na licu mjesta tužiteljica pokazala istočni dio prijepora od pristupnog puta odnosno površinu predmetne čestice označenu na skici sudskog vještaka točkama: 11, 12, 13, 14 i 24 za koju je iskazala da je u njezinom posjedu; da je tužiteljica na licu mjesta pokazala ostatak čestice definiran točkama: 14,15,16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23 i 24 za kojeg je navela da je u posjedu tuženika; da je na kraju dijela prijepora za kojeg je tužiteljica navela da ga posjeduje vidljiva tzv. brina; da prema kazivanju tužiteljice njezin posjed sa sjeveroistočne strane seže do ogradnog stupića, a sa jugozapadne strane njezin posjed definiran je stablima breze; da je tužiteljica pokazala posjed koji je u naravi dobro definiran;

- kako je Geodetskim elaboratom Ureda ovlaštenog inženjera geodezije vl. ĐJ - broj elaborata iz Zbirke GE: 7/2024 od 13. veljače 2024., a čija je tehnička ispravnost potvrđena od strane Područnog ureda za katastar Gospić potvrdom KLASA: 932-06/24-02/38, URBROJ: 541-20-01/4-24-7 od 15. ožujka 2024. godine, cijepana katastarska čestica broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 5323 m² na nove katastarske čestice broj [katastarska čestica] površine 3006 m² i broj [katastarska čestica] površine 2318 m².,

-kako su tuženikovi roditelji FJK i BJ 1961. zaključili kupoprodajni ugovor s JJ i TJ kojim su, između ostalog, kupili i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1480čhv, ali nisu stupili u posjed cijele nekretnine ni oni ni tuženik već samo njezinog dijela,

- kako je svjedok MJ (68 godina, iskaz od 21. rujna 2023, list 74-75 spisa) iskazivao da je predmetnu česticu u površini koju je prikazala tužiteljica na očevidu koristio tako što je istu orao i sadio krumpir, sijao žito te kosio, sve po dozvoli tužiteljice i njezinog supruga GJ otprilike dvanaest godina, a posljednji put prije deset godina u čemu ga nitko nije ometao; kako je prije njega česticu dugo koristio kao stvarni vlasnik BJ, ujak tužiteljičinog supruga GJ i to sigurno od 1961. kad je svjedok doselio iz Pazarišta (čija supruga je umrla prije njega a u braku nisu imali djece, naslijedila ga je tužiteljica;

-kako je svjedok HJ (69 godina, iskaz od 11. siječnja 2024., list 82-84) iskazivao da je dio predmetne čestice koji je tužiteljica pokazala na licu mjesta koristio BJ, rod tužiteljičina supruga, za kojega ne zna kako je stekao posjed, a kojemu je od 1970-ih godina prošlog stoljeća pomagao kositi na toj zemlji, u čemu ga nitko nije smetao, a nakon Nikoline smrti 1996. nije kosio za tužiteljicu; kako tuženika poznaje, ali ga nikada nije vidio u posjedu predmetne nekretnine niti je on dolazio ovdje dok je kosio SJ kojega je naslijedila tužiteljica; kako s tuženikom i njegovom braćom nikada nije razgovarao o predmetnoj nekretnini i da ČJ nije radio na ovoj čestici za vrijeme dok je on kosio za SJ;

-kako je svjedok ČJ (61 godinu, iskaz od 21. rujna 2023., list 74-75 spisa) iskazivao da ne zna u čijem je vlasništvu predmetna nekretnina, ali da mu je tuženik dopustio prije 5 ili 6 godina istu kositi; kako je prije toga vidio MJ kako kosi ne znajući koliko je to dugo činio i tko je prije njega posjedovao predmetnu nekretninu; kako je poznavao SJ, ali mu nije poznato što je posjedovao od zemlje ili da je spornu nekretninu koristio kao i da mu za vrijeme dok je kosio po dopuštenju tuženika nitko nije branio da to čini;

-kako je svjedok DJ, brat tuženika (66 godina, iskaz od 21. rujna 2023., list 74-75 spisa) iskazivao da su predmetnu nekretninu kupili njegovi roditelji od TJ i JJ dok je bio dijete, koji su oduvijek imali problema u vezi te čestice s SJ, a sada s tužiteljicom odnosno njezinim sinom ŠJ; kako mu je ŠJ rekao da je tuženikov otac zamijenio česticu s SJ; kako je predmetnu nekretninu njegov brat, ovdje tuženik dao na korištenje ZJ nakon što su se počeli dobivati poticaji za zemlju a nekoliko godina prije toga kosio ju je i orao ŽJ po dopuštenju tužiteljičinog sina dok mu on i tuženik to nisu zabranili; kako je česticu orao BJ dok je on još bio dijete; kako su E na čestici kosili samo jednom, a nakon toga ŽJ je tu posadio krumpir i da supruga tužiteljice RJ nikada nije vidio u posjedu predmetne nekretnine;

- kako je tužiteljica EJ (78 godina iskaz od 22. studenog 2023., list 78 spisa) iskazivala da je predmetnu nekretninu posjedovao BJ, ujak njezine svekrve KJ što joj je poznato od 1964. kada se udala za RJ jer su mu ona i suprug pomagali kopati i žeti žito a također i da ju je posjedovao od ranije; da je SJ rođen 1913. ili 1914., supruga mu je umrla 1983. a on 1996. godine čiji su nasljednici svekrva joj, suprug i ona; kako je predmetnu nekretninu SJ kupio od TJ i JJ ali nije izvršio prijepis a one su preostalo imanje prodale drugim ljudima ali ne zna kada, dok se sjeća da su SJ i otac tuženika UJ zaključili ugovor i otišli u katastar 1981. izvršiti prijepis, kako su ona i suprug dopustili MJ da koristi ovu česticu jer im je pomagao u radovima na zemlji što je činio desetak godina te njega ili njih nitko nije smetao u posjedu sve do unatrag tri godine kada je tuženik dozvolio kositi ČJ s kojim se nije htjela svađati sve do ovoga ljeta kada ga je upozorila da ne kosi, ali je on ipak pokosio i odvezao sijeno.

- kako je tuženik FJ (star 57 godina), na ročištu održanom 22. studenog 2023. (list 78-80 spisa) iskazivao da su njegovi roditelji 1961. doselili iz Pazarišta u Smiljan kada su od TJ i JJ kupili predmetnu česticu o čemu postoji kupoprodajni ugovor; kako je u vezi s predmetnom česticom uvijek bilo problema i njegovi roditelji nakon kupoprodaje nisu posjedovali predmetnu nekretninu jer nisu mogli SJ koji je tu nekretninu već uživao na način da ju je uglavnom kosio dokazati da je to njihova nekretnina da se sjeća da su njegovi roditelji nekada kosili tu česticu, a nekada orali; kako je na licu mjesta, na očevidu održanom 14. ožujka 2023. iskazao i potvrdio da tužiteljica posjeduje predmetnu nekretninu upravo onako kako je pokazala; kako ČJ koristi predmetnu česticu već pet godina; na ročištu održanom 5. rujna 2024. (list 104-106 spisa) je iskazivao kako je njegov otac odmah nakon kupoprodaje 1962. godine počeo koristiti predmetnu nekretninu, a on je posjed nastavio nakon očeve smrti 1995. godine na način da je kosio; kako je nekretninu po njegovom dopuštenju koristio MJ prije petnaestak godina; kako predmetnu nekretninu kosi od 2005. godine; kako JJ i ĆJ nisu njegovom ocu prodale cijeli svoj posjed, već samo dio uz kuću; kako je na očevidu održanom 14. ožujka 2023. iskazao da je tužiteljica pokazala površinu nekretnine upravo onako kako je posjedovala i da je pritom želio reći da je koristila nekretninu povremeno dok je on nije koristio; kako je MJ zabranio da koristi nekretninu jer je govorio da je to A zemlja; kako je već od kupoprodaje imao problema jer se tužiteljičin suprug GJ svađao s njegovom majkom; kako se u vezi predmetne nekretnine nikada nije vodio sudski postupak.

7.Polazeći od gornjih utvrđenja te ocjenom iskaza stranaka i svjedoka sud prvog stupnja je utvrdio kako je tužiteljica zajedno sa svojim pravnim prednicima najkasnije od 1964. u nesmetanom, savjesnom, kontinuiranom posjedu utužene nekretnine koji je neosporavan od trećih osoba, izuzev tuženika koji joj to osporava u razdoblju od posljednje tri godine, slijedom čega je primjenom pravila o dosijedanju koje je započeto za vrijeme važenja OGZ-a, a završilo za vrijeme Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj: 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, dalje: ZOVO) zaključio kako su tužiteljica i njezini pravni prednici kao pošteni posjednici na temelju članka 28. stavak 4. ZOVO-a protekom roka od 20 godina dosjelošću stekli vlasništvo samostalnim i nesmetanim posjedovanjem predmetne nekretnine još 1984. godine, radi čega je odlučeno kao u izreci.

8.Žalitelj u žalbi osporava ova činjenična utvrđenja ali njegove tvrdnje i žalbeni razlozi nisu uvjerljivi.

9.Prvenstveno, i po stavu ovog suda glede samog zahtjeva upravljenog na stjecanje fizički odijeljenog dijela nekretnine, ispunjene su sve pretpostavke njegove urednosti a isto tako i za prihvaćanje predmetnog tužbenog zahtjeva, koji je postavljen sukladno pravnom shvaćanu definiranom u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev x-1075/12 od 29. siječnja 2014. koje u bitnom dijelu glasi: „U ovom slučaju tužitelj svoj zahtjev zasniva na činjeničnom osnovu temeljem zakona na već stečenom pravu vlasništva na fizički (materijalno) odijeljenom dijelu nekretnine koji faktično već predstavlja pojedinačno određenu stvar-species u smislu članka 5. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15- pročišćeni tekst, i 94/17, dalje: ZV) Taj geometrijski odijeljeni dio faktično je individualiziran, kao takav egzistira, pa u svakom slučaju ne predstavlja suvlasnički dio nekretnine iz koje je individualiziran. Suvlasništvo je prestalo, te je prema materijalnopravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, stečeno vlasništvo geometrijski odijeljenog dijela koji faktično već predstavlja pojedinačno određenu stvar....….“. Pri tome je tužbeni zahtjev ispravno postavljen tako da glasi u odnosu na parcelacijom valjano izdvojenu katastarsku česticu (koja odgovara spornom dijelu nekretnine na terenu vidljivo omeđenom) na temelju geodetskog elaborata potvrđenog od strane nadležnog ureda za katastar pa se nedvojbeno radi o zemljištu koje shodno odredbi članka 5. stavak 1. ZV-a može biti objektom stvarnih prava.

10.Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio kako je pravni prednik tužiteljice i njezinog supruga sad pok. BJ evidentno bio u posjedu predmeta spora najkasnije od 1964. odnosno prije stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj: 53/91, 9/92, 77/92 - stupio na snagu 1. rujna 1980. godine, a koji je preuzet Zakonom o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima - "Narodne novine" broj: 53/91, kao Zakon Republike Hrvatske) te da je dosijedanje započelo u primjeni pravnih pravila Općeg građanskog zakonika koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje temeljem odredbe Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine ("Narodne novine", broj 73/91). Također je, sukladno odredbi članka 388. stavak 2. ZV-a, primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1460. OGZ-a u svezi pravnih pravila iz paragrafa 1452.- 1502. OGZ te nastavno primjenom članka 28. ZOVO osnovano zaključio kako su protekom dvadesetogodišnjeg roka nesmetanog kontinuiranog poštenog posjeda do 1984., bile ispunjene sve propisane pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću na strani prednika tužiteljice.

11.Za takva utvrđenja prvostupanjski je sud dao valjane i iscrpne razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

12.Kod toga je pravilno utvrđeno kako činjenica da je posjedovana nekretnina u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo neke druge osobe te saznanje o upisu te osobe samo po sebi ne čini posjed nepoštenim, kao što do nepoštenja ne dovodi ni propust posjednika da provjerava stanje upisa u zemljišnoj knjizi, osobito ako prema svim ostalim okolnostima u kojima je vršen posjed, nije imao ozbiljnog razloga sumnjati u pravo na svoj posjed, a kao što je upravo slučaj u ovom predmetu.

13.Pri tome i ovaj sud smatra kako činjenica što su roditelji tuženika kupili cijelu nekretninu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te što se tuženik upisao kao posjednik 2021. nije odlučna kod utvrđenja da je sporni dio koji sada, prema odobrenom geodetskom elaboratu nosi oznaku kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2318m2 u kontinuiranom, nesmetanom samostalnom i poštenom posjedu tužiteljice preko njezinih prednika najkasnije od 1964. kada je dosijedanje započeo BJ te istog dovršio 1984. i nastavio kao originarni stjecatelj do smrti 1996. a tužiteljičin suprug GJ odnosno tužiteljica kao njegovi nasljednici istog nastavili po osnovi nasljeđivanja kao posebnog pravnog osnova stjecanja.

14.Sud prvog stupnja je valjano obrazložio zašto smatra utvrđenim kako je posjed bio pošten, a tuženik svojim žalbenim navodima to utvrđenje nije doveo u pitanje kao ni kontinuitet i vrijeme nesmetanog posjeda.

15.Slijedom toga, budući je BJ nesporno preminuo 1996., stjecanje vlasništva po osnovu dosjelosti je uslijedilo za njegova života, a tužiteljica i ranije njezin suprug, kao njegovi nasljednici nastavili su posjed iste kvalitete pri čemu je imati u vidu kako nasljeđivanje predstavlja zasebnu pravnu osnovu stjecanja vlasništva, a vlasništvo se stječe u času smrti ostavitelja.

16.Suprotno žalbenim navodima, utvrđenja prvostupanjskog suda u skladu su s iskazima svjedoka MJ i HJ, koji su u bitnome sukladno iskazivali o faktičnom, mirnom i poštenom posjedu, kako prednika tužiteljice, tako i same tužiteljice kao nasljednice, sve u vremenskom razdoblju na koje se poziva i tužiteljica, a čiji iskazi ni u ovom stadiju postupka s osnovom nisu dovedeni u pitanje, dok tvrdnja tuženika kako je MJ obradu vršio s njegovim dopuštenjem nema uporišta u saznanjima iz drugih dokaza, već naprotiv i tuženikov brat, svjedok DJ iskazivao je suprotno njegovu iskazu.

17.Na protivno ne ukazuje ni iskaz svjedoka ČJ čiju košnju na predmetnoj nekretnini po dopuštenju tuženika ni tužiteljica ne spori ali to se odnosi na razdoblje od svega nekoliko godina prije njegova saslušanja (na zapisniku od 21. rujna 2023., list 71-76 spisa) kada je već došlo do stjecanja u korist tužiteljice po osnovu dosjelosti i nasljeđivanja pa nije od značaja za odluku, a iskaz svjedoka DJ, tuženikova brata potvrđuje kazivanje svjedoka MJ kao i činjenicu da je u vrijeme njegova djetinjstva BJ orao na toj nekretnini a nakon njega E.

18.Također i iskaz tuženika na ročištu od 22. studenog 2023. potvrđuje posjed SJ prije nego su nekretninu kupili njegovi roditelji te nastavak posjeda nakon kupnje, a njegova izjava na očevidu potvrdila je i posjed tužiteljice pa kasnije nespretne i proturječne izjave i kod saslušanja od 5. rujna 2024. kojim ranije rečeno i utvrđenja prvostupanjskog suda pokušava osporiti nemaju uporišta u rezultatima postupka, kako je to valjano ocijenio i prvostupanjski sud.

19.Sukladno navedenom, utvrđenja prvostupanjskog suda u skladu su sa sadržajem dokaza provedenih u postupku, koje dokaze je prvostupanjski sud ispravno cijenio kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a i o čemu prvostupanjska presuda sadrži valjane i jasne razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, što žalbenim navodima s osnovom nije dovedeno u pitanje.

21.Stoga je primjenom odredbe iz članka 368. st. 1. ZPP-a žalbu tuženika valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu, uključiv i odluku o troškovima postupka koja se temelji na ispravno izvršenom obračunu u primjeni odredbe članka 154. stavak 1. i 155. ZPP-a u svezi sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), čemu tuženik ne nudi konkretnih žalbenih prigovora.

U Splitu, 18. veljače 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Marko Pribisalić