P-2028/2025-7

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E P R E S U D A  Z B O G  O G L U H E

I

P R E S U D A  N A  T E M E L J U  P R I Z N A N J A

Općinski sud u Zadru po sutkinji Meliti Lisici, u pravnoj stvari tužitelja: 1. BS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. AS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Ivanu Bitangi, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Zekanović, Bitanga i partneri d.o.o. iz Zadra, Obala kneza Branimira 27, protiv tuženika: 1. BURELA ČEDO, Obrovci 2, Nin, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ŠARLIJA ANKA, Remetovac 2, Nin, OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. GRUBIŠIĆ LUCA, Sv. Mihovila 10, Nin, OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. MS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. KS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, dana 18. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da su tužitelji vlasnici nekretnina oznake kat. čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Zaton i to:

- tužitelj BS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine oznake kat. čestica [katastarska čestica], Nin-Zaton, oranica, površine 416 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Zaton, za cijelo, a

- tužitelj AS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine oznake kat. čestica [katastarska čestica], Nin, oranica, površine 460 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Zaton, za cijelo, a što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelji temeljem ove presude ishode uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama na svoje ime za cijelo uz istovremenu uknjižbu brisanja toga prava sa imena tuženika.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da su u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Zadru, zemljišnoknjižni odjel Zadar, za k. o. [katastarska općina]-Zaton upisane nekretnine oznake:

- kat. čestica [katastarska čestica], [adresa], oranica, površine 416 m2, u zk. ul. [broj ZK uloška] i to kao suvlasništvo uvodno označenog tužitelja pod 1. AS BS i uvodno označenih tuženika i - kat. čestica [katastarska čestica], [adresa], oranica, površine 460 m2, u zk. ul. [broj ZK uloška] i to kao suvlasništvo uvodno označenog tužitelja pod 2. ĆS i uvodno označenih tuženika. Uvodno označeni tužitelji vlasnici su predmetnih nekretnina za cijelo i to tužitelj pod 1. BS nekretnine oznake kat. čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Zaton, dok je tužitelj pod

2. AS vlasnik nekretnine oznake kat. čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Zaton. Nadalje navode da su u odnosu na ove nekretnine tužitelji pred Općinskim sudom u Zadru pod poslovnim brojem P-820/2016 već vodili postupak u kojem su kao tuženici bili obuhvaćeni prednici ovdje označenih tuženika međutim kako je od ishođenja pravomoćne presude u tom predmetu do formiranja ovdje predmetnih nekretnina (u ranijem postupku predmet su bili dijelovi matične nekretnine 952 k. o. [katastarska općina]-Zaton označeni na skici lica mjesta) uslijed smrti prednika tuženika došlo do promjena upisanih suvlasnika u zemljišnim knjigama to se u konačnici presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-820/2016 od dana 07. srpnja 2016. godine provela samo u odnosu na upisane zk suvlasnike glede kojih u međuvremenu nije bilo promjena.

Svakako za stranke ovog postupka nije sporno da su ovdje predmetne nekretnine vlasništvo tužitelja kako je to gore navedeno pri čemu se kratko pojašnjava kako je vlasnica predmetnih nekretnina ranije bila prednica stranaka (prabaka, odnosno šukunbaka i dalje stranaka) ES rođ. B. Imenovanu je nakon njezine smrti naslijedio njezin sin NS kao jedini nasljednik za cijelo. VS naslijedila su njegova djeca i to A, LS, M, K, Ć, E, HS, N, NS i V, te su imenovani glede predmetne nekretnine proveli diobu kojom je predmetna nekretnina pripala HS, L, A i Ć. Imenovani su se također među sobom podijelili tako da su ovdje predmetne nekretnine kako su danas formirane pripale HS i LS. HS pok. NS preminuo je 2002. g. međutim predmetnu je nekretninu još za života darovao sinu HS BS, odnosno tužitelju pod 1.

LS pok. NS preminuo je 1980. g. i naslijedili su ga kćerka DS, unuk AS (tužitelj pod 2.), unuka IS i unuka ĐS, s tim da su imenovane nasljednice svoj udio na predmetnoj nekretnini darovale ĆS, odnosno tužitelju pod 2. Dakle, putem nasljeđivanja, darovanja i diobe, predmetne nekretnine danas su vlasništvo i posjed upravo uvodno označenih tužitelja, a što nikada među strankama ovog postupka, ni njihovim prednicima, nije bilo sporno te se tužitelji u nesmetanom vlasničkom posjedu ovih nekretnina nalaze više desetljeća. Sve gore navedeno već je raspravljeno i u ranijem postupku međutim kako tamo ishođena presuda uslijed proteka vremena i promjena upisa u zemljišnim knjigama nije u cijelosti provedena to su tužitelji primorani ustati ovom tužbom i predlažu da sud, po provedenom postupku, pa i u slučaju ogluhe ili izostanka donese presudu na način kako glasi u izreci.

2. Sud je tuženicima u smislu članka 284. st. 1. i čl. 285. st. 2 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/1 1, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP-a ) dostavio tužbu s prilozima na odgovor, uz upozorenje na pravne posljedice nedavanja odgovora na tužbu u ostavljenom roku.

3. Članak 331.b ZPP-a propisuje da ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako bude udovoljeno ovim uvjetima:

1) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, 2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate,

4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

Neće se donijeti presuda zbog ogluhe i kad je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovoga članka ako sud nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 3.).

Donošenje presude zbog ogluhe odgodit će se ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka 2. ovoga članka prije toga pribave obavijesti.

Ako iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenoga zahtjeva, sud će odrediti pripremno ročište i ako na tom ročištu tužitelj ne preinači tužbu, donijet će presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija.

Donošenje presude zbog ogluhe može se odgoditi i ako nema dokaza da su tuženiku uredno dostavljeni tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu, a nesumnjivo je da su mu upućeni. U tom slučaju odredit će se rok, koji ne može biti dulji od trideset dana za dostavu u zemlji, odnosno dulji od šest mjeseci za dostavu u inozemstvu, da se izvidi jesu li tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu tuženiku uredno dostavljeni. Ako se u tom roku utvrdi da su ta pismena bila tuženiku uredno dostavljena, donijet će se presuda zbog ogluhe. Protiv rješenja suda kojim odbija prijedlog tužitelja da se donese presuda zbog ogluhe žalba nije dopuštena.

U slučajevima iz stavka 3. i 5. ovoga članka presuda zbog ogluhe može se donijeti i bez saslušanja stranaka.

4. Kako tuženici ad1), ad2), ad4) i ad5) koji su tužbu s prilozima uredno primili, nisu u ostavljenom roku dali odgovor na tužbu, a ispunjeni su ostali uvjeti iz čl. 331.b Zakona o parničnom postupku (osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi koje nisu u suprotnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio, kao što ne postoje ni općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženike spriječili opravdani razlozi da podnesu odgovor na tužbu), sud je u odnosu na ove tuženike donio presudu zbog ogluhe kojom je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja.

5. Odredbom čl. 331. st. 1. ZPP-a propisano je da ako tuženik do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev, sud će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev (presuda na temelju priznanja).

Sud neće donijeti presudu na temelju priznanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 3.).

Donošenje presude na temelju priznanja odgodit će se ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka 2. ovog članka prije toga pribave obavijesti.

Priznanje tužbenog zahtjeva, na ročištu ili u pismenom podnesku, tuženik može i bez pristanka tužitelja opozvati do donošenja presude.

6. Tuženica ad3) ŽS u spis je dostavila izjavu o priznanju tužbenog zahtjeva (l.s. 19-25), a istu izjavu su dostavili i tužitelji po punomoćniku (l.s. 27-33) pa je sud bez daljnjeg raspravljanja u odnosu na tuženicu ad3) donio presudu kojom je prihvatio tužbeni zahtjev, tj. presudu na temelju priznanja sukladno čl. 331. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

U Zadru, 18. veljače 2026.

S u t k i n j a

Melita Lisica

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano, u tri primjerka, putem ovog suda na nadležni županijski sud. Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. (čl. 353. st. 2. Zakona o parničnom postupku)

Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare. (čl. 353. st. 3. Zakona o parničnom postupku)

DNA:

1. Tužiteljima po punomoćniku

2. Tuženicima ad 1-5 osobno

Nakon pravomoćnosti: Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured Zadar