Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 3
Posl. broj: R1 Ob-450/2025-24
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice EU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Josipu Jeliću, odvjetniku u Bjelovaru, protiv 1. protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB:84397956623, Ul. Antuna Mihanovića 3, Zagreb, Područni ured Bjelovar, te 2. protustranke NU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada u Dom za odrasle osobe Bistričak, Podružnica Otočac, Brlog 237c, Otočac, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 18. veljače 2026. godine,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je predlagateljica EU, OIB- [osobni identifikacijski broj], [adresa], živjela u izvanbračnoj zajednici sa CU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođen **.**.1955. godine u periodu od 2016. godine do njegove smrti 17.07.2025. godine.
O b r a z l o ž e n j e
1.Predlagateljica je naslovnom sudu dana 28.07.2025. podnijela prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice u kojemu navodi da je ona živjela u izvanbračnoj zajednici sa Stjepanom Lovriša 9 godina do njegove smrti 17.07.2025. godine. Kroz to vrijeme on je bio jedno vrijeme nezaposlen a kasnije je primao mirovinu. Isti se doselio u njezinu kuću u [adresa], te je zadnjih nekoliko godina bio prijavljen na njezinoj adresi. Isti od nasljednika ima kćer iz prvog braka NU. Ista je zbog teškog zdravstvenog stanja smještena u Dom Bistričak u njegovu podružnicu Otočac, u Lici . Predlagateljica ne zna da li ista ima možda skrbnika jer CU o tome nije želio s njom razgovarati. Obzirom da je CU tek preminuo iza njega još nije provedena ostavina, ali isti nije imao imovine. NU mu je jedino dijete i nasljednik. Predlagateljica je ovim zahtjevom obuhvatila i nasljednicu i HZMO zbog stalne izmjene sudske prakse tko je uopće protustranka u ovakovim postupcima. Predlagateljica ima pravni interes za uzvrđenje izvanbračne zajednice kako bi ostvarila pravo na obiteljsku mirovinu.
2. Obzirom kako je II. protustranka smještena u Dom za odrasle osobe, naslovni sud je uputio dopis HZZSR PU Senj – Otočac da obavijeste o tome da li je II. protustranka stavljena pod skrbništvo, te ukoliko je kojim rješenjem i tko joj je imenovan za skrbnika. HZZSR PU Crikvenica je dopisom od 28.10.2025. naveo kako je II. protustranka rješenjem HZZSR PU Crikvenica smještena u Dom za odrasle osobe Bistričak, Podružnica Otočac te da ona nije lišena poslovne sposobnosti niti se trenutno vodi postupak lišenja.
3. I. protustranka je u odgovoru na prijedlog od 13.11.2025. navela kako se status izvanbračne zajednice u valjanom trajanju utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, te da se opreza radi protivi prijedlogu za utvrđenje izvanbračne zajednice, te da se u svrhu dokazivanja o okolnostima postojanja i valjanog trajanja izvanbračne zajednice saslušaju predloženi svjedoci i nasljednici odnosno druga protustranka te predlagateljica da dostavi rješenje o nasljeđivanju iza pok. CU.
4.Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka SU .
5.Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).
6. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagateljice osnovan.
7. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. CU utvrđeno je kako je isti imao od 02.05.2022.-17.07.2025. prijavljeno prebivalište na adresi [adresa]., dok iz uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu je utvrđeno kako ista ima od 05.05.2014. prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].
8.Dakle, iz navedenih isprava na istovjetan način proizlazi da su predlagateljica i pok. CU imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi – [adresa]., a iz iskaza predlagateljice proizlazi da su isti živjeli zajedno tijekom cijelog trajanja izvanbračne zajednice.
9.Iz Izvadaka iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. CU proizlazi da oni za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nisu bili u bračnoj zajednici sa drugim osobama.
10. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Mario Franjić sa sjedištem u [adresa], broj:O-1548/25 od 18.09.2025. proizlazi da je isto doneseno iza pok. CU te da su njegovim nasljednicama proglašene EU – izvanbračna supruga, te NU – kćerka.
11. Iz dopisa Doma za odrasle osobe Bistričak, Podružnica Otočac od 24.11.2025. proizlazi da u svezi s pozivom za dolazak FU na saslušanje pred naslovni sud obavještavaju da je ista smještena u Dom za odrasle osobe Bistričak, Podružnica Otočac temeljem rješenja HZZSR PU Crikvenica od 23.08.2023. te da obzirom na organizacijske mogućnosti ustanove isti nisu u mogućnosti organizirati prijevoz FU na sud.
12. Iz iskaza svjedoka SU proizlazi da je njoj poznato da su predlagateljica i pok. CU živjeli zajedno u izvanbračnoj zajednici, ona ih poznaje dugi niz godina, sa predlagateljicom je išla u osnovnu školu, poznato joj je da su živjeli u predlagateljičinoj kući u [adresa], bila je i na sahrani pok. CU, te ima saznanje da je sahranu organizirala predlagateljica i udruga branitelja. Nadalje navodi da su predlagateljica i pok CU dolazili kod nje, CU je dovozio predlagateljicu kod nje, svi bi popili i kavu, te joj je poznato i da su imali zajedničke finanacije i obveze oko kućanstva, te da pok. CU poznaje dugi niz godina, a EU i CU su živjeli sigurno najmanje 9 godina, a poznaje i pok. brata od CU, on je išao sa njom u školu.
13. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da su ona i pok. CU živjeli od 2016. god sve do njegove smrti 17. srpnja 2025. U izvanbračnoj zajednici živjeli su u njezinoj kući u [adresa], te su tijekom trajanja njihove izvanbračne zajednice zajednički dijelili financije, išli zajedno u kupovine, u šetnju sa psom u šumu, brali su vrganje zajedno, išli brati bilje za čajeve. CU je radio teže poslove kao što su šišanje živice, košnja trave, pomagao joj je štijati vrt koji je sadila, on je obavljao poslove vezane za pribavu i pospremanje drva za zimu, a ona je radila kućanske poslove, kuhala, spremala i čistila i tako su se međusobno pomagali. Nadalje navodi da je ona organizirala Stjepanovu sahranu, te da je iza njega provedena ostavina.
14.Obzirom kako je u ovoj pravnoj stvari činjenično stanje dovoljno utvrđeno svim provedenim dokazima sud je stajališta da iskaz same protustranke koja se nalazi u Domu za odrasle osobe nije relevantan za donošenje odluke o postojanju izvanbračne zajednice između predlagateljice i pok. CU.
15.Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
16.Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.
Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
17.Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagateljica ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog CU.
Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.
Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).
18.Imajući u vidu sve naprijed navedeno za napomenuti je i to da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i sada pokojnog CU, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti tek jedna od isprava kojom će se dokazivati ispunjenje Zakonom o mirovinskom osiguranju propisanih pretpostavki (u tom slučaju postojanje izvanbračne zajednice), kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nisu precizno propisane odredbe kojega materijalnog i procesnog zakona primijeniti kod donošenja odluke i kod provođenja postupka (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primjenjuju se, kao opće, odredbe Obiteljskog zakona. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. CU tijekom predmetnog perioda živjela u zajedničkom kućanstvu i to na način da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, brinuli se međusobno jedan o drugome, te je predlagateljica organizirala njegov posljednji ispraćaj i sahranu nakon njegove smrti. Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 5 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja, odnosno sud je iz navedenih razloga prijedlog smatrao osnovanim u odnosu ovdje naznačene protustranke.
19.Naime, u odnosu na HZMO naznačenog kao protustranku, po ocjeni ovoga Suda, nužno je za istaknuti nekoliko stvari, a to su prije svega odgovor na pitanje tko je pasivno legitimirana stranka u postupku radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice kada je posredni i konačni cilj toga ostvarivanje mirovinskih prava prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kao što je to i u ovom slučaju jer su pravna shvaćanja sudova o tome različita.
Dio sudova (npr. Županijski sud u Zagrebu u odluci broj: Gž Ob-193/18-2) je zauzeo pravno shvaćanje da je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a ne nasljednici, pasivno legitimirana stranka u izvanparničnom postupku radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice kada je to pretpostavka za ostvarivanje prava predlagatelja na obiteljsku mirovinu. S druge pak strane dio sudova (npr. Županijski sud u Splitu br. Gž Ob-220/15) je u odnosu na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje utvrdio da isti nije pasivno legitimiran u postupku radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice već da se isti vodi u odnosu na nasljednike umrlog izvanbračnog partnera, a sve to jer smatraju da se u tom postupku ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pa on stoga niti ne može biti pasivno legitimiran u toj vrsti postupaka. Vrhovni sud Republike Hrvatske je iznio stav da se prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju pod članom obitelji iz čl. 22. st. 1. toč. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, no, prema tom shvaćanju iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran.
Nadalje, Vrhovni sud Republike Hrvatske je iznio i stav da je prema odredbi čl. 436. Obiteljskog zakona propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku te smatra da je iz sadržaja iste jasno da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, budući da se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječe, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je navedeno pravno shvaćanje u odluci Rev-1639/18 od dana 2. veljače 2022. godine.
20.S tim u svezi za navesti je da je sam Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izrazio protivljenje stavu da oni ne mogu biti pasivno legitimirani kao protustranka jer smatraju da oni kao javna ustanova koja brani javni interes racionalnog raspolaganja javnim novcem iz kojega će se isplatiti mirovine ne bi trebali biti isključeni iz takvih postupaka kao stranka.
Dio sudova (npr. Županijski sud u Zagrebu u odluci broj: 4 Gž Ob-1002/2022-2) je mišljenja da, iako je zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. godine pozivom na odredbe čl. 438. Obiteljskog zakona zaključeno kako se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice da se to ne odnosi na situacije kada je pokretanje takvog postupka predviđeno posebnim propisom kao što je to u ovom slučaju članak 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.
21.U smislu odredbi članka 436. st. 1. Obiteljskog zakona stranke u izvanparničnom postupku su: predlagatelj, osoba koju je predlagatelj označio kao protustranku ili ju je inače naveo kao stranku, svaka osoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati odluka koja se predlaže ili odluka koju sud u povodu prijedloga ili po službenoj dužnosti može donijeti, odnosno osoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati neka druga radnja suda i svaka osoba, tijelo ili oblik udruživanja koja se na temelju zakona treba uključiti u postupak.
Imajući u vidu naprijed citirani sadržaj odredbe čl. 436. st. 1. Obiteljskog zakona kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, ovaj Sud je stajališta kako iz te odredbe ne proizlazi da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje S tim u svezi za napomenuti je da je, po ocjeni ovoga Suda, uz tvrdnju da je ovakav postupak dozvoljen samo između fizičkih osoba nelogično pozivanje na odredbe članka 436. stavak 1. Obiteljskog zakona jer ista u točki 2. upravo navodi termin: "Svaka osoba" pa to onda ne može biti samo fizička osoba već će se u svakom slučaju pod terminom: "svakom osobom" prije može smatrati i pravna i fizička osoba.
Imajući u vidu sve naprijed navedene prijepore, a i sam sadržaj odredbe članka 436. st. 1. Obiteljskog zakona, po ocjeni ovoga Suda, iz navedene zakonske odredbe proizlazi da u izvanparničnom postupku, u kojem se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice sa svrhom ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje može biti pasivno legitimiran i to iz dva razloga: prvi razlog je taj što ga je predlagatelj označio kao protustranku, a kako to propisuje odredba članaka 436. stavak 1. točka 2. Obiteljskog zakona, te drugi razlog je to što na njegov pravni položaj može utjecati odluka u tom postupku, a kako to propisuje članak 436. stavak 1. točka 3. Obiteljskog zakona.
22.Naime, iz sadržaja prijedloga je jasno vidljivo da je predlagatelj naznačio kao protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (prvi razlog), a po ocjeni ovoga Suda, odluke iz postupka utvrđenja izvanbračne zajednice će imati direktan utjecaj na pravni položaj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (drugi razlog) jer će odluke u postupcima u kojima se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice tj. u kojima prijedlog bude usvojen, naknadno stranke upotrijebiti u postupcima radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu pa će time biti određen i pravni položaj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao tijela koje će biti u obvezi iz sredstava kojima raspolaže isplaćivati obiteljske mirovine dok to neće biti u obvezi prema strankama koje ne uspiju u postupcima utvrđivanja izvanbračne zajednice. Po ocjeni ovoga Suda, u postupcima gdje je na strani predlagatelja bivši izvanbračni partner / partnerica pokojne / pokojnog, a na drugoj strani potomci pokojnog, odnosno njegova djeca kao njegovi nasljednici, najčešći je slučaj da su protustranke ujedno djeca i predlagatelja / predlagateljice pa kao njoj / njemu bliske i sklone osobe imaju interes da im roditelj ima dodatna primanja kroz ostvarenje sredstava u vidu primitka obiteljske mirovine.
23.Slijedom svega navedenog, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. CU tijekom predmetnog perioda tj. neprekidno od 2016. godine pa do njegove smrti 17.07.2025. živjela u zajedničkom kućanstvu i to u izvanbračnoj zajednici, a što su potvrdili i saslušani svjedoci.
Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 5 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.
U Bjelovaru, 18. veljače 2026. godine.
S U D A C :
Jasmina Drageljević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.
