Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-889/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Vesne Rep kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Tatjane Kučić kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja-protutuženika PĐĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Krpan & partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženice-protutužiteljice PĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Doneski, Perica Medaković, Nera Panjkret, Antonio Mihoci i Kristina Burcar Štargl, odvjetnicima iz Garešnice, radi namirenja tražbine iz zaloga i radi utvrđenja ništetnosti ugovora, odlučujući o žalbi tužitelja-protutuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6248/2020-95 od 24. travnja 2025., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 18. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

Žalba tužitelja-protutuženika prihvaća se kao osnovana te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6248/2020-95 od 24. travnja 2025. ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev, kao neosnovan, koji glasi:

''I. Tuženik, i to PĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je trpjeti namirenje tražbine tužitelja i to PĐĆ s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 24.876,15 kuna, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima (N.N. 35/2005, 47/2008, 125/2011, 78/2015, dalje: ZOO), a koje kamate teku od dana podnošenja tužbe pa do isplate, sudskom prodajom založenih nekretnina u vlasništvu tuženika, i to:

- zk.č.br. [katastarska čestica], u naravi stambena građevina, dvije gosp. građevine i dvorište u [adresa], površine 424 čhv, 1525 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru, Zemljišnoknjižni odjel Daruvar,

- zk.č.br. [katastarska čestica], u naravi oranica [adresa] u [adresa], površine 956 čhv, 3438 m2, zk.č.br. [katastarska čestica], u naravi livada [adresa] u [adresa], površine 306 čhv, 1101 m2, zk.č.br. [katastarska čestica], u naravi livada [adresa] u [adresa], površine 429 čhv, 1543 m2, zk.č.br. [katastarska čestica], u naravi oranica [adresa] u [adresa], površine 779 čhv, 2802 m2, zk.č.br. [katastarska čestica], u naravi oranica [adresa] u [adresa], površine 779 čhv, 2802 m2, zk.č.br. [katastarska čestica], u naravi oranica [adresa] u [adresa], površine 1085 čhv, 3902 m2, sve ukupne površine 4803 čhv, 17275 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Bjelovaru, Zemljišnoknjižni odjel Daruvar,

te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog postupka, a sve zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa sve do isplate, i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.''

II. Utvrđuje se ništetnim Ugovor o zajmu broj: 110628SVD, od 28. lipnja 2011., koji Ugovor je sklopljen između tužitelja-protutuženika PĐĆ, [adresa] ave, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao zajmodavca i tuženice- protutužiteljice PĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednika iza pok. ŠĐ, kao zajmoprimca, te sadržajno potvrđen po javnoj bilježnici Ladi Draškić, pod posl. br. OV-4162/11, te isti ne proizvodi pravne učinke.

III. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru, upis brisanja uknjižbe prava zaloga tužitelja-protutuženika PĐĆ, [adresa] ave, OIB: [osobni identifikacijski broj], koje je uknjiženo temeljem rješenja Općinskog suda u Daruvaru posl. br. Z-615/11 na nekretninama tuženika upisanima u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica], stambena građevina, dvije gosp. građevine i dvorište u [adresa] sa 424 čhv (1525 čm), te nekretninama tuženika upisanima u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica], Oranica [adresa] u [adresa] sa 956 čhv (3438 čm), kčbr. [katastarska čestica], Livada [adresa] u [adresa] sa 306 čhv (1101 čm), kčbr. [katastarska čestica], Livada [adresa] u [adresa] sa 429 čhv (1543 čm); kčbr. [katastarska čestica], Oranica u [adresa] sa 1248 čhv (4489 čm); kčbr. [katastarska čestica], Oranica [adresa] u [adresa] sa 779 čhv (2802 čm); kčbr. [katastarska čestica], Oranica [adresa] u [adresa] sa 1085 čhv (3902 čm), a koje rješenje je donijeto temeljem Ugovora o zajmu broj: 110628SVD, od 28. lipnja 2011., koji Ugovor je sadržajno potvrđen po javnoj bilježnici Ladi Draškić,

pod posl. br. OV-4162/11.

IV. Nalaže se tužitelju-protutuženiku isplatiti tuženici-protutužiteljici iznos 4.355,03 EUR / 32.813,00 HRK sa zateznim kamatama od 27. travnja 2012. do isplate, po kamatnoj stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, odnosno do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, te nadalje, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, nadalje, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

V. Nalaže se tužitelju-protutuženiku naknaditi tuženici-protutužiteljici parnične troškove u iznosu 2.187,50 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 24. travnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.“

2. Protiv navedene presude pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnio je tužitelj-protutuženik 8. svibnja 2025. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 11219/99., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. -Odluka USRH, 84/2008., 96/2008.-Odluka USRH, 123/2008.-ispravak, 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP) te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu odluku na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika, a odbije protutužbeni zahtjev tuženice-protutužiteljice te ju obveže na naknadu troškova tužitelju-protutuženiku ili podredno da ukine pobijanu presudu i vrati predmet na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu pred drugog suca pojedinca.

3. Odgovor na žalbu nije dan.

4. Žalba je osnovana.

5. Tužitelj-protutuženik je podnio tužbu protiv prednika tuženice-protutužiteljice ŠĐ radi namirenja tražbine iz zaloga. Svoju tužbu temelji na tvrdnji da je po osnovu Ugovora o zajmu kojeg je zaključio s prednikom tuženice-protutužiteljice 28. lipnja 2011. prednik tuženice-protutužiteljice ostao dužan iznos od 24.876,15 kuna/3.301,63 eura (1 EUR = 7,3450 kuna), pa kako je kao osiguranje vraćanja zajma upisano založno pravo na nekretninama prednika tuženice-protutužiteljice, to se traži trpljenje namirenja iz prodaje založenih nekretnina.

5.1. Prednik tuženice-protutužiteljice je osporio osnov i visinu tužbenog zahtjeva na način da je tvrdio kako je u cijelosti podmirio svoju obvezu po navedenom Ugovoru o zajmu. Pored toga podnio je i protutužbu kojom traži da se utvrdi ništetnim Ugovor o zajmu od 28. lipnja 2011. jer da se radi o lihvarskom ugovoru, te da se temeljem navedenog utvrđenja naloži brisanje uknjižbe založnog prava na njegovim nekretninama u zemljišnoj knjizi i naloži tužitelju-protutuženiku da mu isplati 32.813,00 kuna/4.355,03 eura sa zateznim kamatama od 27. travnja 2012. do isplate.

5.2. Tužitelj-protutuženik je osporio protutužbeni zahtjev tvrdeći kako se ne radi o lihvarskom ugovoru niti o ugovaranju prekomjerne koristi za tužitelja-protutuženika.

6. U svojoj žalbi tužitelj-protutuženik ističe kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer da presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, nerazumljiva je, proturječi sama sebi i razlozima presude, odnosno u određenim dijelovima nema uopće razloge, a razlozi koji su navedeni su nejasni i proturječni, te postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika. Pri tome se ukazuje na točku 19. obrazloženja prvostupanjske presude kojom se iznose utvrđenja knjigovodstveno-financijskog vještaka te na točku 20. obrazloženja prvostupanjske presude u kojoj nije odgovoreno na pitanje zbog čega je vještak poistovjetio dva odvojena zajma, različitih brojeva, sklopljenih između različitih osoba. Isto tako, da nije obrazloženo zbog čega prvostupanjski sud smatra da je tužitelj-protutuženik s prednikom tuženice- protutužiteljice potpisao izvansudsku nagodbu i da je od prednika tuženice- protutužiteljice primio novac u iznosu od 20.863,00 kune. Da su nedostatni razlozi prvostupanjske presude u odnosu na zaključak da su u trenutku zaključenja Ugovora o zajmu tužitelju-protutuženiku bile poznate nepovoljne okolnosti na strani prednika tuženice-protutužiteljice, osobito stoga što je isti potpisao izjavu kako nije u stanju nužde. Također da je nejasan i dio obrazloženja kojim se nalaže tužitelju-protutuženiku da tuženici-protutužiteljici isplati iznos od 4.355,03 eura kao ono što je stečeno bez osnove, a temeljem utvrđene ništetnosti Ugovora o zajmu od 28. lipnja 2011. jer da kako u slučaju ništetnosti je svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takvog ugovora, da bi tada trebalo naložiti tuženici-protutužiteljici da tužitelju-protutuženiku vrati onaj iznos koje je primila po osnovu zajma od tužitelja- protutuženika.

6.1. I po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je počinio navedenu bitnu povredu jer nije dao jasne razloge utemeljene na dokazima provedenim u postupku i činjenicama utvrđenim u postupku, prije svega u odnosu na protutužbeni zahtjev tuženice- protutužiteljice, u odnosu na koji obrazloženje ne sadrži analizu pretpostavki iz članka 329. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023.; dalje: ZOO) koje moraju biti ispunjene da bi se neki ugovor smatrao zelenaškim, a zaključci koje izvodi prvostupanjski sud nisu utemeljeni na činjenicama koje su utvrđene u postupku već na pretpostavkama o postojanju odlučnih činjenica za usvajanje protutužbenog zahtjeva. Tužbenim zahtjevom prvostupanjski sud se u pravilu posebno i ne bavi, odnosno isti odbija s obzirom da prihvaća protutužbeni zahtjev, bez analize tvrdnji tužitelja-protutuženika na kojima on temelji svoj tužbeni zahtjev.

7. Na temelju dokaza koji su provedeni u prvostupanjskom postupku utvrđeno je kao nesporno:

- da su tužitelj-protutuženik kao zajmodavac i prednik tuženice-protutužiteljice ŠĐ kao zajmoprimac te VĐ kao jamac zaključili Ugovor o zajmu broj 110628SVD dana 28. lipnja 2011., koji Ugovor je solemniziran po Javnoj bilježnici Ladi Draškić iz Zagreba istog dana pod brojem Ov-4162/11,

- da su prilikom solemnizacije bili prisutni ŠĐ, VĐ, FĐ i DĐ,

- da je u članku 2. Ugovora navedeno kako je predmet ugovora zajam u iznosu od 3.404,17 eura u kunskoj protuvrijednosti od 25.100,00 kuna, koji je namijenjen financiranju ulaganja u poslovne svrhe zajmoprimca i da kod potpisivanja Ugovora korisnik zajma potvrđuje primitak ugovorenog iznosa u kunskoj protuvrijednosti,

- da je zajam ugovoren na vremensko razdoblje od 18 mjeseci, odnosno od 28. lipnja 2011. do 28. prosinca 2012.,

- da je vraćanje zajma osigurano zasnivanjem založnog prava na nekretnini prednika tuženice-protutužiteljice i to na kčbr. [katastarska čestica] u naravi stambena građevina, dvije gospodarske građevine i dvorište u [adresa], površine 424 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te na kčbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa], površine 956 čhv, kčbr. [katastarska čestica] livada [adresa] u [adresa], površine 306 čhv, kčbr. [katastarska čestica] livada [adresa] u [adresa], površine 429 čhv, kčbr. [katastarska čestica] oranica u [adresa], površine 1248 čhv, kčbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa], površine 779 čhv i kčbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa], površine 1085 čhv, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je mjesečna rata iznosila 199,00 eura,

- da je ugovorena zatezna kamata od 6,50% godišnje,

- da je člankom 5. ugovoreno da je mjesečne rate korisnik zajma dužan uplaćivati na žiro-račun zajmodavca ili ako zajmodavac odredi i ovlasti pravnu osobu koja će u njegovo ime zaprimati uplate na svojoj blagajni ili na svoj žiro-račun,

- da je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi na nekretninama pod brojem Z-615/11 dana 29. lipnja 2011.,

- da je prednik tuženice-protutužiteljice vratio po navedenom Ugovoru o zajmu iznos od 11.950,00 kuna na način da je 25. srpnja 2011. uplatio iznos od 1.500,00 kuna Tramontana nautici d.o.o., 1. rujna 2011. iznos od 1.000,00 kuna Tramontana nautici d.o.o., 6. rujna 2011. iznos od 450,00 kuna Tramontana nautici d.o.o., 1. listopada 2011. iznos od 1.200,00 kuna Ekstenziji d.o.o., 4. listopada 2011. iznos od 300,00 kuna Ekstenziji d.o.o., 11. listopada 2011. iznos od 1.500,00 kuna Ekstenziji d.o.o., 28. studenog 2011. iznos od 1.500,00 kuna Ekstenziji d.o.o., 28. prosinca 2011. iznos od 1.500,00 kuna Euterpa Factoring, 13. veljače 2012. iznos od 1.500,00 kuna Ekstenziji d.o.o., 12. ožujka 2012. iznos od 1.500,00 kuna Ekstenziji d.o.o., sve putem poštanskih uplatnica,

- da je prednik tuženice-protutužiteljice s VĐĆ iz [adresa] kao zajmodavcem zaključio Ugovor o zajmu broj 120427SVSD dana 27. travnja 2012. prema kojemu je pozajmio iznos od 5.934,19 eura ili u kunskoj protuvrijednosti 44.700,00 kuna s rokom vraćanja u 49 jednakih mjesečnih rata, s ugovorenom kamatom od 6,79% godišnje i sa zasnivanjem založnog prava na istim nekretninama na kojima je upisano založno pravo i u odnosu na Ugovor o zajmu od 28. lipnja 2011.,

- da je taj Ugovor o zajmu solemniziran od strane Javne bilježnice Lade Draškić iz Zagreba pod brojem Ov-2236/12 dana 27. travnja 2012., a prilikom solemnizacije bio je prisutan prednik tuženice-protutužiteljice i VĐ, koji je u tom Ugovoru naveden kao jamac,

- da je prilikom zaključenja Ugovora o zajmu od 28. lipnja 2011. prednik tuženice- protutužiteljice potpisao izjavu da isti nije u stanju nužde, u teškoj financijskoj situaciji, da nema nekih teških imovinskih neprilika, da nema smanjenu sposobnost rasuđivanja, da samosvjesno prihvaća svojim potpisom sve uvjete iz Ugovora koje je sam detaljno proučio, da pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuje da je potpuno sposoban svaki mjesec podmiriti ratu po Ugovoru te da će ukoliko u budućnosti se dogodi situacija zbog koje ne bi bio u stanju podmiriti rate na vrijeme zajmodavcu poslati pismeno obrazloženje situacije i informirati ga kada će podmiriti ratu.

7.1. Prvostupanjski sud je na tvrdnju iz protutužbe da se radi o zelenaškom ugovoru i da je tužitelj-protutuženik iskoristio stanje nužde prednika tuženice-protutužiteljice saslušao kao svjedoka VĐ koji je sudjelovao u sklapanju oba ugovora o zajmu i koji je naveo da su ugovori sastavljeni u kreditnim uredima preko kojih je poslovao tužitelj-protutuženik, da je njegovom ocu, odnosno predniku tuženice- protutužiteljice isplaćen novac koji je naveden u ugovorima, osim što su oni od isplaćenog iznosa podmirili troškove solemnizacije te da su navedene zajmove podigli iz razloga što nisu bili kreditno sposobni da bi mogli ostvariti kredit u poslovnoj banci, da su se bavili poljoprivredom i da im je zajam bio potreban iz razloga što im mljekara kojoj su isporučivali mlijeko nije platila uslugu pa su ostali bez primanja.

7.2. Prvostupanjski sud citira članak 329. ZOO-a kojim je propisano da je ništetan ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećega korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugome dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti te da se na zelenaški ugovor na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o posljedicama ništetnosti i o djelomičnoj ništetnosti ugovora.

7.3. Prvostupanjski sud navodi da poklanja vjeru iskazu svjedoka VĐ te uvidom u priklopljene spise predmeta o kojima su sastavljene službene bilješke (list 71 do 72 – predmeti u kojima je isti tužitelj-protutuženik kao u ovom predmetu, ali protiv drugih osoba kao tuženika temeljem zaključenih ugovora o zajmu pokretao postupke kao što je i postupak protiv tuženice-protutužiteljice i u kojima da nije donesena niti jedna prvostupanjska odluka), te na temelju financijskog vještačenja, zaključuje da je tužitelj-protutuženik prilikom zaključenja Ugovora o zajmu od 28. lipnja 2011. bio upoznat sa prezaduženošću prednika tuženice-protutužiteljice, o čemu je isti morao imati ili neposrednog saznanja ili preko kreditnih ureda koji su posredovali kod davanja zajmova građanima i kojima je prednik tuženice-protutužiteljice otplaćivao sporni zajam i kojima da je prednik tuženice-protutužiteljice izložio svoje teško materijalno stanje, a što da su predmetni kreditni uredi izložili tužitelju-protutuženiku. Predniku tuženice-protutužiteljice da „nisu ostajala novčana sredstva dostatna i nužna za podmirenje tekućih životnih potreba, tj. bio je ugrožen tzv. egzistencijalni minimum istoga i njegove obitelji“. Zbog toga da ne stoji tvrdnja tužitelja-protutuženika da nisu bili upoznati s financijskim stanjem prednika tuženice-protutužiteljice. To da proizlazi i iz iskaza VĐ prema kojemu je prednik tuženice-protutužiteljice podizao zajam za potrebe poljoprivrede i da oni nisu imali primanja jer mljekara kojoj su isporučili mlijeko im nije platila za istu uslugu.

7.4. Prvostupanjski sud iznosi i zaključak da se tužitelj-protutuženik bavio davanjem zajmova uz pomoć djelatnika kreditnih ureda kao posrednika između zajmoprimaca i zajmodavaca koji su sklapali veći broj ugovora pod lihvarskim uvjetima i tako pribavljali protupravnu imovinsku korist na štetu većeg broja građana Republike Hrvatske te su se povezali u zajedničko djelovanje s podijeljenim ulogama prilikom davanja zajmova zainteresiranim osobama uz ugovaranje nerazmjerne koristi iskorištavanjem njihovih teških životnih i materijalnih prilika, pri čemu je ugovoren povrat zajma na način da su u pisanim ugovorima navedeni iznosi zajma koji su bili znatno veći od iznosa stvarno danog zajma te su ugovorene i obračunate kamate na iznos ugovorenih, a ne stvarno isplaćenih iznosa, te novčane kazne za odstupanje od dogovorene dinamike povrata uz osiguranje povrata zajma polaganjem bjanko zadužnica, čekova ili zalaganjem ili prijenosom vlasništva nekretnine ili vozila veće vrijednosti od stvarno danih zajmova. Zbog toga da proizlazi „da su predmetni kreditni uredi, čije postupanje, kao posrednika između tužitelja s prvotnim tuženikom ŠĐ, upućuje na udruživanje radi stjecanja protupravne koristi, obmanuli ŠĐ, kao korisnika zajma i njegovog jamca, VĐ, sina ŠĐ. Stoga je predmetni Ugovor o zajmu od 28. lipnja 2011. sklopljen s ŠĐ, u vrijeme kada su za ŠĐ bile teške materijalne prilike, poglavito s obzirom na nedovoljna sredstva za podmirenje redovitih životnih potreba, s obzirom da je mljekara kojoj je isporučivao mlijeko prestala plaćati istu uslugu, pa je ŠĐ u stanju nužde, zbog teškog materijalnog stanja i nedovoljnog iskustva, bio doveden u položaj ovisnosti, odnosno zbog straha za založenu nekretninu (u kojoj stanuju), a za koje otegotne okolnosti kod ŠĐ je tužitelj, neposredno ili preko djelatnika predmetnih kreditnih ureda, morao znati, te zbog činjenice da je isti ugovor sklopljen samo radi upisa zaloga u korist tužitelja, proizlazi da se ovdje radi o zelenaškom ugovoru, u smislu odredbe čl. 329. ZOO-a, dakle isti je ništetan.“

7.5. Kako je prvostupanjski sud zaključio da je Ugovor o zajmu od 28. lipnja 2011. zelenaški ugovor, to je utvrdio isti ništetnim te temeljem tog utvrđenja prihvatio i tužbeni zahtjev za brisanje upisanog založnog prava radi osiguranja povrata iznosa iz navedenog Ugovora o zajmu te naložio da tužitelj-protutuženik tuženici-protutužiteljici vrati iznos od 32.813,00 kuna ili 4.355,03 eura, kako je to izračunao financijski vještak.

7.6. Financijski vještak je u svom nalazu i mišljenju iznio mišljenje da je Ugovor o zajmu od 28. lipnja 2011. kojim je pozajmljen iznos od 3.404,17 eura ili 25.100,00 kuna u cijelosti namiren uplatama u vremenskom periodu od 27. srpnja 2011. do 12. travnja 2012. te uplatom iznosa od 20.863,00 kune, koja uplata je izvršena 27. travnja 2012., dok je po osnovu Ugovora o zajmu od 27. travnja 2012. koji je zaključen na iznos od 5.934,19 eura ili 44.700,00 kuna vraćen iznos od 24.450,00 kuna u vremenskom periodu od 21. svibnja 2012. do 15. listopada 2015. te 22.362,50 kuna u vremenskom periodu od 15. listopada 2015. do 28. listopada 2021., pa je po tom zajmu ukupno uplaćeno 46.812,50 kuna, da bi prema inicijalnom otplatnom planu uz prosječni tečaj EUR/HRK 7,5 trebalo otplatiti 51.086,03 HRK iz čega da proizlazi razlika od 4.273,53 kune. Zbog toga da ukupno potraživanje tužitelja-protutuženika prema tuženici- protutužiteljici iznosi 4.273,53 kune.

7.7. Dakle, kako je utvrđen ništetnim Ugovor o zajmu od 28. lipnja 2011., naloženo je tužitelju-protutuženiku da tuženici-protutužiteljici vrati onaj iznos koji je uplaćen po navedenom Ugovoru o zajmu, a što iznosi 32.813,00 kuna ili 4.355,03 eura, koji iznos je dobiven zbrajanjem iznosa koji su plaćeni nesporno od 25. srpnja 2011. do 12. travnja 2012. i spornog iznosa čije plaćanje tužitelj-protutuženik ne priznaje u iznosu od 20.863,00 kuna.

7.8. Prva pretpostavka za primjenu članka 329. ZOO-a je da postoji očiti nerazmjer između obveza ugovornih strana u trenutku sklapanja ugovora, odnosno prekomjerno primanje protuvrijednosti od iskorištenog suugovaratelja. To znači da u vrijeme zaključenja ugovora mora postojati očiti nerazmjer između onoga što je prednik tuženice-protutužiteljice primio temeljem spornog Ugovora i onoga što je trebao vratiti. Za postojanje ove pretpostavke prvostupanjski sud ne daje nikakve razloge, osim što navodi da je ta pretpostavka ispunjena.

7.9. Nadalje, u trenutku sklapanja ugovora potrebno je da bude ispunjena i druga pretpostavka, a to je da je u ovom slučaju tužitelj-protutuženik iskoristio nepovoljan položaj prednika tuženice-protutužiteljice koji ga je ponukao na sklapanje takvog ugovora jer da nije bio u takvim prilikama do ugovora i do pristanka na sklapanje takvog ugovora ne bi došlo. Kao nepovoljne okolnosti zakon navodi stanje nužde, odnosno stjecaj životnih okolnosti zbog čega je jedna ugovorna strana gospodarski ugrožena, teško materijalno stanje (nepovoljne okolnosti koje za ugroženog suugovaratelja znače nedostatak osnovnih imovinskih dobara nužnih za život i život njegove obitelji, a koje nisu rezultat nekog iznenadnog događaja), nedovoljno iskustvo odnosno nepostojanje određenog životnog ili poslovnog znanja o značenju i posljedicama sklopljenog zelenaškog ugovora kojem je iskorišteni pristupio svjesno uvjeren da postupa ispravno, lakomislenost koja postoji ako ugovaratelj u trenutku sklapanja ugovora istom pristupa bez dovoljnog razmišljanja o posljedicama posebno u odnosu na preuzete obveze, te zavisnost pri čemu se misli na gospodarsku zavisnost iskorištenog suugovaratelja od zelenaša. Pored toga, mora postojati i treća pretpostavka, a to je da je zelenaš znao ili morao znati za nepovoljne okolnosti u kojima se nalazi iskorišteni.

7.10. Prvostupanjski sud ne daje valjanju analizu u odnosu na postojanje navedenih pretpostavki na strani prednika tuženice-protutužiteljice, osim što navodi da je prednik tuženice-protutužiteljice bio u teškim materijalnim prilikama i da nije imao novaca za podmirenje „tekućih životnih potreba“, a da u tom pravcu nije proveo nikakve dokaze, a niti se to moglo zaključiti iz iskaza svjedoka VĐ.

7.11. Zaključak da je tužitelj-protutuženik u vrijeme zaključenja ugovora znao da se prednik tuženice-protutužiteljice nalazi u stanju nužde se temelji na pretpostavkama, a ne na utvrđenim činjenicama ili zatvorenom krugu indicija koje bi na to ukazivale.

7.12. Naime, osobno prednik tuženice-protutužiteljice u odgovoru na tužbu nije isticao da bi navedeni ugovor bio zaključen pod okolnostima iz članka 329. ZOO-a, odnosno nije isticao da bi tužitelj-protutuženik iskoristio njegovo stanje nužde ili teško materijalno stanje ili nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili zavisnost, te nije isticao da bi se radilo o očitom nerazmjeru onoga što je primio u odnosu na ono što je trebao vratiti. Tek nakon što je podignuta protutužba istaknut je prigovor da je Ugovor o zajmu od 28. lipnja 2011. ništetan jer je zelenaški, bez navođenja konkretnih činjenica na temelju kojih bi se to moglo zaključiti. Sin zajmoprimca ŠĐ, VĐ, je u svom iskazu samo uzgredno naveo da se oni bave poljoprivredom te da im mljekara nije isplatila isporučeno mlijeko, a da nisu mogli podići kredit kod nekih banaka, zbog čega je njegov otac, odnosno ŠĐ pronašao tužitelja- protutuženika (pri tome se misli na posrednički ured) te je zaključio navedeni Ugovor. Iz njegovog iskaza ne proizlazi da nisu imali osnovnih imovinskih dobara nužnih za život, niti da su bili gospodarski ugroženi, niti da je njegov otac bio lakomislen ili zavisan.

7.13. Prednik tuženice-protutužiteljice također je potpisao i izjavu 28. lipnja 2011. kojom navodi kako nije u stanju nužde niti u teškoj financijskoj situaciji, koju prvostupanjski sud također nije ocijenio, kao što nije ocjenjena niti kopija s lista 177, koja bi eventualno s obzirom na sadržaj predstavljala zahtjev za podizanje kredita i koja je potpisana od strane prednika tuženice-protutužiteljice i VĐ, a iz koje bi proizlazilo da je visina mjesečnih primanja kućanstva prednika tuženice- protutužiteljice 24. lipnja 2011. (datum na izjavi) iznosila 11.406,00 kn.

7.14. Isto tako, nije jasno zašto je, i u situaciji da su ispunjeni uvjeti iz članka 329. ZOO- a, naloženo tužitelju-protutuženiku da tuženici-protutužiteljici vrati iznos od 4.355,03 eura, koliko je prema izračunu vještaka vraćeno po navedenom Ugovoru, ukoliko je prednik tuženice-protutužiteljice primio iznos od 3.404,17 eura, koji iznos je nesporno morao vratiti tužitelju-protutuženiku kao iznos koji je pozajmljen bez obzira je li taj Ugovor bio ništetan, obzirom da kod ništetnih ugovora svaka strana mora vratiti ono što je primila. Prednik tuženice-protutužiteljice je primio iznos od 3.404,17 eura (tako i iz iskaza svjedoka VĐ), a vratio je 4.355,03 eura, pa bi tuženica- protutužiteljica imala pravo samo na povrat razlike između ta dva iznosa.

8. U odnosu na tužbeni zahtjev izostala je bilo kakva analiza jer je usvojen protutužbeni zahtjev, pa kako je obrazloženje u odnosu na protutužbeni zahtjev nejasno i utemeljeno na pretpostavkama suda, a ne na činjenicama koje bi proizlazile iz dokaza koji su provedeni u ovom postupku, to je ovaj sud ukinuo pobijanu odluku u cijelosti.

9. Treba reći i da je činjenično stanje za sada nepotpuno utvrđeno. Od personalnih dokaza koji su provedeni bitan je iskaz svjedoka VĐ koji nije detaljno ispitan u odnosu na postojanje pretpostavki iz članka 329. ZOO-a na strani prednika tuženice- protutužiteljice.

10. Zbog toga je ovaj sud ukinuo pobijanu odluku primjenom članka 369. stavak 1. i članka 370. ZPP-a i vratio predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, ali ne pred drugog suca pojedinca, jer u postupanju uređujućeg suca prvostupanjskog suda ovaj sud ne nalazi razloga za to.

11. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedenu bitnu povredu na način da će za svoju odluku dati jasne razloge utemeljene na utvrđenim činjenicama. Nadopunit će činjenično stanje na način da će nastavno saslušati VĐ u odnosu na stanje poljoprivrednog gospodarstva u vrijeme zaključenja ugovora (što se uzgajalo, koliko je članova imalo gospodarstvo, koliko su imali krava, jesu li pored nekretnina na koje je upisan zalog imali i druge nekretnine, za što su konkretno iskoristili pozajmljeni novac, je li gospodarstvo pored prodaje mlijeka ostvarivalo prihod i prodajom drugih poljoprivrednih proizvoda ili druge prihode na neki drugi način, kolika je vrijednost nekretnina na kojima je upisan zalog prema njegovoj procijeni u vrijeme zaključenja ugovora, a kolika bi bila sada), je li njegov otac podizao i ranije zajmove preko kreditnih ureda, obzirom da iz izvadaka iz zemljišne knjige za založene nekretnine proizlazi da je na istim nekretninama bio upisan i zalog za korist FĐĆ, zatražit će da se očituje u odnosu na ispunjeni obrazac potpisan i po njemu, a koji se nalazi na listu 177, te na okolnost zaključenja izvansudske nagodbe koja je upravo po tuženici-protutužiteljici priložena u spis i kojoj nedostaje druga stranica (zbog čega i pod kojim okolnostima, te gdje je navedena nagodba sastavljena, je li potpisana i od koga i što se nalazi na drugoj stranici), za što je iskorišten novac dobiven po Ugovoru o zajmu od 27. travnja 2012. te je li ovaj svjedok osobno upoznao tužitelja-protutuženika ili je ugovor zaključen preko posrednika i kojih. Nakon toga će donijeti novu odluku o glavnoj stvar, kao i o troškovima postupka.

U Koprivnici 18. veljače 2026.

Predsjednik vijeća

Veljko Kučeković