Republika Hrvatska
Općinski sud u Crikvenici
Kralja Tomislava 85A,
HR-51260 Crikvenica
Poslovni broj Pp-1398/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Crikvenici, po sucu tog suda Gordani Vulić Pavlović, uz sudjelovanje Melite Mrakovčić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika RE-NIGMA ugostiteljstvo j.d.o.o. (ranije Ralevu j.d.o.o.) i dr., zbog djela prekršaja iz odredbe članka 229. stavka 1. točke 1. i dr. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23, dalje: ZR) i dr., odlučujući povodom optužnog prijedloga Republike Hrvatske Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: 116-02/21-01/5276, Urbroj: 443-02-02-11-22-14 od 12.8.2022. nakon javne i glave rasprave održane dana 13. veljače 2026., u odsutnosti uredno pozvanih stranaka postupka, objavljene dana 18. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
I Prvookrivljena pravna osoba RE-NIGMA ugostiteljstvo j.d.o.o. (ranije Ralevu j.d.o.o.), sa sjedištem u [adresa], OIB:01149259808 zastupani po odgovornoj osobi u pravnoj osobi označenom drugookrivljenom CH, ranije prekršajno nekažnjavan,
drugookrivljeni CH, od oca C i majke L, rođen **.**.1982. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa] te boravkom u [adresa], SSS, zaposlen u vlastitom trg. društvu Re-nigma j.d.o.o. za ugostiteljstvo, s mj. primanjima s osnova plaće u iznosu od oko 1.200,00 eura, neoženjen, bez djece, vlasnik nekretnine u naravi zemljišta u Ogulinu, vlasnik vrjednijih pokretnina i to OA marke VW Golf 7, g. proizvodnje 2017. i motora marke Honda VFR 800 g. proizvodnje 2003., ranije prekršajno kažnjavan, kazneno osuđivan, ne vodi se drugi prekršajni postupak, u tijeku je kazneni postupak,
na temelju odredbe članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)
oslobađaju se optužbe
da su
a protivno odredbi članka 14. stavka 3. Zakona o radu u svojstvu poslodavca zbog toga što su protivno odredbi članka 14. stavka 3. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19) okrivljeni u svojstvu poslodavca radnici LH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2002. u [adresa], s prebivalištem na adresi [adresa], a koja je za poslodavca RALEVU j.d.o.o., Crikvenica, Vinodolska 15, OIB: 01149259808, radila na poslovima konobara u poslovnim prostorijama fast food Pink Panther, Crikvenica, Vinodolska 15, na adresi sjedišta, a koja je radnica je otpočela narečene poslove raditi dana 17.8.2021. u 16:00 sati do 23:00 te nadalje radila svaki dan, zaključno s danom 31.10.2021. g. nisu prije početka rada izdali joj pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući isti nije sklopljen u pisanom obliku, jer je ista obavljala poslove iz članka 7. i 10. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19), počev od 17.8.2021. god., za koje se prema odredbama članka 10. i 14. tog Zakona, smatra da je sklopljen ugovor o radu, a ugovor o radu s imenovanom radnicom je sklopljen naknadno dana 25.8.2021.,
dakle, s imenovanom radnicom nije sklopljen ugovor o radu u pisanom obliku prije početka rada i nije joj izdana pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu,
čime da je počinjen prekršaj iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19) kažnjivo po odredbi članka 229. stavak 1., podstavka 3. i stavka 2. istog članka navedenog Zakona,
b protivno odredbi članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19) radnicu NH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2002. u [adresa], s prebivalištem na adresi [adresa], a koja je za poslodavca RALEVU j.d.o.o., Crikvenica, Vinodolska 15, OIB: 01149259808, radila na poslovima konobara u poslovnim prostorijama fast food Pink Panther, Crikvenica, Vinodolska 15, na adresi sjedišta, a koja je radnica je otpočela narečene poslove raditi dana 17.8.2021. u 16:00 sati do 23:00 te nadalje radila svaki dan, zaključno s danom 31.10.2021. g.
1A) propustilo u zakonskom roku najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, prijaviti tijelu obveznog mirovinskog osiguranja, s danom početka osiguranja, tj. S danom 17.8.2021. god., jer je ista obavljala poslove iz članka 7. i 10. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19), za koje se prema odredbama članka 10. i 14. stavka 2. istog Zakona, smatra da je sklopljen ugovor oradu, već je imenovanu radnicu prijavilo tijelu obveznog mirovinskog osiguranja tek dana 25.8.2021., s danom stjecanja svojstva osiguranika 25.8.2021.,
1B) propustilo u zakonskom roku najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, prijaviti tijelu obveznog mirovinskog osiguranja, s danom početka osiguranja 17.8.2021. na odgovarajuće radno vrijeme od 40 sati tjedno, već je imenovanu radnicu prijavila na nepuno radno vrijeme od 20 sati tjedno,
dakle, imenovanu radnicu nije najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, prijavilo tijelu obveznog mirovinskog osiguranja te prijavilo na odgovarajuće radno vrijeme, kako je propisano odredbom članka 112. st. 1. t. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18),
čime da je počinjen prekršaj iz članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19), kažnjiv po članku 172. stavak 2. točka 4. i stavak 3. navedenog Zakona.
c protivno odredbi članka 120. stavak 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13, 98/19) radnicu NH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2002. u [adresa], s prebivalištem na adresi [adresa], a koja je za poslodavca RALEVU j.d.o.o., Crikvenica, Vinodolska 15, OIB: 01149259808, radila na poslovima konobara u poslovnim prostorijama fast food Pink Panther, Crikvenica, Vinodolska 15, na adresi sjedišta, a koja je radnica je otpočela narečene poslove raditi dana 17.8.2021. u 16:00 sati do 23:00 te nadalje radila svaki dan, zaključno s danom 31.10.2021. g. propustilo u zakonskom roku najranije 8 dana prije početka rada, prijaviti tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, s danom početka osiguranja, tj. s danom 17.8.2021. g. jer je ista obavljala poslove iz članka 7. i 10. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19), za koje se prema odredbama članka 10. i 14. tog Zakona, smatra da je sklopljen ugovor o radu , već su imenovanu radnicu prijavili tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja tek dana 25.8.2022. s danom početka osiguranja 25.8.2022.,
dakle imenovanu radnicu su propustili u roku od osam (8) dana od dana zaposlenja, odnosno nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, prijaviti tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja,
čime da je počinjen prekršaj opisan u iz članka 120. stavak 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13, 98/19), kažnjiv po članku 150. stavku 1. i stavku 3. navedenog Zakona,
d protivno odredbi članka 75., stavak 1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19), koristili rad radnika NH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2002. u [adresa], s prebivalištem na adresi [adresa], a koja je za poslodavca RALEVU j.d.o.o., Crikvenica, Vinodolska 15, OIB: 01149259808, radila na poslovima konobara u poslovnim prostorijama fast food Pink Panther, Crikvenica, Vinodolska 15, na adresi sjedišta, a koja je radnica je otpočela narečene poslove raditi dana 17.8.2021. u 16:00 sati do 23:00 te nadalje radila svaki dan, zaključno s danom 31.10.2021. g., a da joj okrivljeni u svojstvu poslodavca nisu omogućili korištenje tjednog odmora u neprekinutom trajanju od najmanje 24 sata, i to u razdoblju od 17.8.2021. do 31.10.2021. , u kojim tjednima čitavog razdoblja radnici nije omogućeno korištenje dana tjednog odmora, a što proizlazi iz izjave radnice dana na zapisnik o ispitivanju svjedoka;
dakle, imenovanoj radnici nisu omogućili korištenje tjednog odmora u neprekinutom trajanju od najmanje 24 sata,
čime da je počinjen prekršaj opisan u članku 75. stavak 1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19), kažnjiv po članku 228. stavku 1. podstavak 14. istog Zakona za I okrivljenu pravnu osobu, kažnjiv po članku 228. stavak 4, a vezano za 228. stavku 1. podstavak 14. istog Zakona,
e protivno odredbi članka 5. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19), radnika predmetnog trgovačkog društva kojemu je radni odnos prestao NH, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2002. u [adresa], s prebivalištem na adresi [adresa], a koja je za poslodavca RALEVU j.d.o.o., Crikvenica, Vinodolska 15, OIB: 01149259808, radila na poslovima konobara u poslovnim prostorijama fast food Pink Panther, Crikvenica, Vinodolska 15, na adresi sjedišta, a koja je radnica je otpočela narečene poslove raditi dana 17.8.2021. u 16:00 sati do 23:00 te nadalje radila svaki dan, zaključno s danom 31.10.2021. g. propustilo voditi evidencije o radnom vremenu na propisani način, odnosno nisu ih vodili uredno, točno i razumljivo po razdoblju odnosno mjesecu za koje se plaća ili naknada plaće isplaćuje, kako je propisano u članku 8. i člankom 10. stavkom 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima („Narodne novine“ broj 32/15, 97/15, 73/17), budući evidencije radnog vremena dana na uvid od poslodavca za mjesece kolovoz, rujan i listopad 2021. godine ne sadrže točne podatke o početku i završetku rada imenovanog radnika, te odrađenih prekovremenih sati i sati noćnog rada, obzirom da radno vrijeme po predočenim evidencijama za rečeni period nije istovjetno iskazu radnika od dana 30.12.2021.
te je za radnice u radnom odnosu FH, OIB: [osobni identifikacijski broj], PH, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŽH, OIB: [osobni identifikacijski broj], koje su radile u poslovnim prostorijama fast fook Pink Panther, Crikvenica, Vinodolska 15, na adresi sjedišta, propustilo voditi evidencije o radnom vremenu na propisani način, odnosno nisu ih vodili uredno i točno razumljivo po razdoblju odnosno mjesecu za koje se plaća ili naknada plaće isplaćuje, kako je propisano u članku 8. i člankom 10. stavak 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima („Narodne novine“ broj 32/15, 97/15, 73/17), budući evidencije radnog vremena dane na uvid od poslodavca za mjesec veljaču 2022. god. Ne sadrže točno upisane podatke odrađenih prekovremenih sati i sati noćnog rada, obzirom da iz predočenih evidencija za rečeni period proizlazi da su imenovane radnice radile samo u redovnom radnom vremenu,
dakle, evidencije o radnom vremenu ne vode na način kako je to propisano odredbom čl. 5. stavak 2. Zakona o radu,
čime da je počinjen prekršaj iz članka 5. stavku 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19), u svezi s člankom 8. i člankom 10. stavkom 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima („Narodne novine“ broj 32/15, 97/15, 73/17),, kažnjiv po članku 229. stavku 1. točka 1. Zakona o radu i stavka 2. istog članka navedenog Zakona.
II Na temelju odredbe članka 140. stavka 1. i 2. PZ-a troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. PZ-a padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog protiv označenih okrivljenika zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona o radu i dr. zbog djela prekršaja kako je to činjenično i pravno opisano u izreci odluke.
2. Prethodno, ranije označena pravna osoba prvookrivljenika RALEVU j.d.o.o. [adresa] takva imena brisana je iz Sudskog registra, dok je pravni sljednik sada označena pravna osoba RE-NIGMA ugostiteljstvo j.d.o.o. sa sjedištem u [adresa] koje društvo i nadalje samostalno i neograničeno zastupa drugookrivljeni CH.
3. Drugookrivljeni CH kao odgovorna osoba prvookrivljene pravne osobe u svojoj obrani navodi da nije kriv za djelo za koje se tereti. Optužba je inicirana od strane NH koja ga je prijavila inspektoratu nakon što joj je dao otkaz ugovora o radu. Ista je počela raditi u Fast foodu Pink Panter u [adresa] 25.8.2021. godine kada je s njom zaključio ugovor o radu. Upravo ga je LH molila ako može raditi samo 4 sata jer da je u velikim blokadama računa pa bi joj upravo takav način rada odgovarao. Pristao je te je ugovor zaključen na 4 sata. Toga dana ista je uredno prijavljena putem sustava i na HZZO i na HZMO. Nakon početka rada kod iste je primijetio da je sklona konzumiranju opijata, misli na drogu, u svezi čega ju je opomenuo u više navrata pa da se i na prostoru terase Fast fooda počelo skupljati njeno društvo ovisnika. Istoj je konačno dao otkaz ugovora o radu koji mi nije htjela potpisati ali da postoji u spisu. Nakon što je napustila prostor ista je otišla Državnom inspektoratu i izvršila prijavu za sve i svašta što je potpuna neistina. Čuo je da se zaposlila u ugostiteljskom objektu Školjka da je i tamo radila iste probleme, doživjela je istu sudbinu. LH da je bila zaposlena na radnom mjestu konobarice na vrijeme od 4 sata pa je tako znala raditi u vremenu od 09-13 ili popodne po potrebi od 12-16 ili 16-20 sati. Tada da je sezona već prolazila, nije bilo niti potrebe ostajati duže. Nedjeljom nikada nisu radili, nitko od njih zaposlenih te je to bio dan tjednog odmora. Nekada se dogodilo da nisu radili ponedjeljkom, isto je samostalno procjenjivao ovisno o tome da li je bilo posla, svakako je jedan dan u tjednu bio neredni. U ta 4 sata njenog rada imala je mogućnost koristiti i pauzu od 15-30 minuta u kojoj je mogla besplatno pojesti što je htjela u Fast foodu. Plaća je bila redovito isplaćena na račun iste. Posao je obavljao putem knjigovodstva Smart Nina iz Novog Vinodolskog koja je o svemu tome vodilo računa. Što se tiče vođenja evidencije radnog vremena on je to vodio samostalno, ručno, što je knjigovodstvo poslije prepisivalo i temeljem toga isplaćivalo plaću. Prekovremenog rada kod njih nije bilo jer za to nije postojala potreba, riječ je o objektu površine cca 27 m2 pa ne zna ni gdje bi stali svi zaposleni. U to vrijeme bilo ih je četvero te su radili po dvoje u smjeni. Svi radnici uglavnom su radili do 19-20 sati, max 21 sat pa nije bilo prekovremenih sati istih a on da je taj koji bi po potrebi znao ostajati u prostoru sam.
4. Tijekom dokaznog postupka pregledani su i pročitani obavijesti, zapisnik o ispitivanju svjedoka NH, rukom ispisan papirić (list 19 spisa), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 15.3.2022. i 22.7.2022., evidencija o radnom vremenu za radnike FH, PH i ŽH, ugovor o radu na određeno vrijeme, odluka o otkazu ugovora o radu, prijava o početku osiguranja na HZMO, prijava o prestanku osiguranja pri HZMO, evidencija radnog vremena za NH od kolovoza 2021.-listopada 2021., izjava uz danu punomoć, izvadak iz prekršajne evidencije za prvo i drugo okr., povijesni izvadak iz Sudskog registra za prvookrivljenog, obrana drugookrivljenog, izjava svjedoka FH, obračun plaće i naknade plaće za kolovoz, rujan i listopad 2021., izvaci po računu Ralevu j.d.o.o. te izjave svjedoka FH i NH.
1. Iz dostavljene dokumentacije proizlazi da je NH dana 30. prosinca 2021. godine podnijela prijavu tužitelju u odnosu na poslodavca tada Ralevu j.d.o.o. iz [adresa] kada navodi da je u radnom odnosu kod imenovanog poslodavca bila zaposlena na određeno vrijeme putem ugovora o radu od 25. kolovoza 2021. godine do 30. listopada 2021. godine, a da je stvarno radila u razdoblju od 17. kolovoza 2021. godine zaključno s 2. studenim 2021. godine na poslovima konobarice. Započela je s radom u 16 sati te je taj dan radila do 23 sata, pa je i nadalje radila u smjeni od 16-23 sata od ponedjeljka do petka sve do 2. studenog 2021. godine bez slobodnog dana. subotom i nedjeljom je radila u smjeni od 16-24 sata na koji način je radila od 17. kolovoza do 31. kolovoza 2021. godine. Od 1. rujna 2021. do 24. rujna 2021. godine radila je u smjeni po pozivu poslodavca, ali da je to bilo svaki dan od 12 sati u pravilu od 12-23 sata navečer od ponedjeljka do petka a dane vikenda od 12-24 sata. Od 25. rujna 2021. godine do 30. rujna 2021. godine radila je svaki dan u smjeni od jutra u 08 sati do 23 sata, a vikendom, subotom i nedjeljom, do ponoći. U mjesecu listopadu od 1.-31. listopada radila je na način da je od ponedjeljka do petka radila u smjeni od 11-23 sata, a subotom i nedjeljom do ponoći. Od 14. -18. listopada 2021. godine mijenjala je kolegicu na bolovanju te je radila cijeli dan od 09-23 sata. Također da je kolegicu mijenjala od 25.-29. listopada 2021. godine te je i tada radila od 09-23 sata, a vikendom do ponoći. S poslodavcem da je potpisala ugovor dana 25. kolovoza 2021. godine te zna da ju je prijavio na HZMO i HZZO, ali nije znala da je prijava na nepuno radno vrijeme a radila je više od punog. U čitavom tom periodu rada imala je samo jedan slobodan dan. Glede plaće dogovor je bio da će joj na račun isplatit svotu koja je zakonski minimum, a ostatak da će se isplatiti na ruke. Plaću za kolovoz nije dobila na račun ali je dobila 3.000,00 kuna na ruke, za rujan 2021. je dobila na račun 3.700,00 kuna, a izračun je dobila na papiriću za koji mjesec mu je u gotovini vratila 350,00 kuna kao manjak koji joj je zaračunao za marendu. Za mjesec listopad 2021. primila je plaću od 1.700,00 kuna na račun te joj ništa nije isplaćeno za ruke dok za nekoliko dana rada u mjesecu studenom 2021. nije dobila ništa ni na ruke ni na račun. Poslodavac joj nije uručio obračunske liste nakon isplate plaće.
2. Na zapisnik pred Državnim inspektoratom, prethodno upozorena, izjavu je dala i radnica ŽH koja je za istog poslodavca s radom počela nakon odlaska NH tj. 7. veljače 2022. godine. Izjavljuje kako ona da radi u pravilu 8 sati, nekada bude i manje 7 sati, ovisno o opsegu posla. Ponedjeljkom da imaju svi slobodan dan. Svi radni sati da se upisuju u evidenciju radnih sati za tjedan.
3. Spisu je dostavljena evidencija radnog vremena za radnike FH, PH i ŽH iz kojih evidencija je vidljiva naznaka rednog broja kao datuma rada, početak i završetak rada u satima s naznakom ukupnog dnevnog rada, koja evidencija je vođena ručno.
4. Iz ugovora o radu na određeno vrijeme razvidno je da je poslodavac Ralevu j.d.o.o. s radnicom NH isti zaključio 25. kolovoza 2021. godine.
5. Iz prijave o početku osiguranja HZMO slijedi da je radnica NH na mirovinsko osiguranje prijavljena dana 25. kolovoza 2021. godine dok je odjava uslijedila 1. studenog 2021. godine.
6. Za radnicu NH također je dostavljena evidencija radnog vremena za mjesece kolovoz do listopad 2021. godine, koja evidencija nije ručno vođena kao ostale dostavljene, u istoj je naveden redni broj dana u mjesecu s ukupnim dnevnim radnim vremena s naznakom početka i završetka istoga.
7. Svjedok FH, iskazuje da je bila zaposlena u Fast foodu Pink Panter u [adresa]. Kod CH je došla raditi 1. rujna možda 2022., 2023. godine, više ne zna. Po njenom dolasku u Fast foodu je već radila NH te su zajedno radile nekih 3-4 mjeseca, dok nije otišla. Nisu joj poznati razlozi odlaska, ali zna da je vječito ujutro kasnila na posao. Nisu previše međusobno razgovarale budući da je LH bila osoba sama za sebe. Nije joj ništa poznato o zaključenom ugovoru o radu Nike, o njenim prijavama ili njenoj plaći. Za sebe može reći da joj je kod ovog poslodavca bilo omogućeno sve, sve su joj plaće isplaćene, imali su marendu, na sve je bila prijavljena jer joj je zabilježen radni staž. Došla je na posao, a odmah drugi dan joj je poslodavac donio ugovor na potpis. Njen radni dan je bio 7 sati dnevno unutar kojega je imala omogućenu pauzu od 30 minuta. Naknadno su ponedjeljak uveli kao neradni dan za sve zaposlene, a prije te odluke da su se između sebe dogovarali kako će tko koristi koji dan u tjednu kao slobodni dan. Dogovor se postizao između njih 3 ili 4 koliko je u tom trenutku bilo zaposlenih. Sada se sjeća da NH možda i nije radila punih 7 sati nego je imala nekakvo skraćeno radno vrijeme. Sjeća se da su u prostoru imale izvješenu tjednu listu u koju su samostalno ispisivali odrađeno radno vrijeme, vrijeme dolaska i odlaska s radnog mjesta koju listu su spremali i LH i PH. Poslodavac je vodio brigu da im je uvijek jedan dan u tjednu slobodan. U Fast foodu da nisu radile prekovremeno. Glede evidencija radnog vremena (list 29 spisa) svjedokinja potvrđuje da je to evidencija o kojoj je iskazivala, da je ona sama u istu ispisivala početak rada i završetak istoga, da je na evidenciji njen rukopis te da je svaka od radnica imala svoju evidenciju koju je sama ispisivala. Kod poslodavca je imala osiguranu marendu te da bi takvog poslodavca uvijek poželjela.
8. Svjedok NH iskazuje da je u periodu od sredine kolovoza 2021. do kraja listopada 2021. bila zaposlena u Fast foodu Pink Panter u [adresa] kao konobar. Prethodno su usmeno dogovorili uvjete pa je dogovor bio da će raditi 8 sati, da će joj plaća biti 5.000-6.000 kuna, da će ju prijaviti na 4 sata, a da će joj preostali dio dati na ruke. Također da će imati besplatnu marendu te u tjednu jedan slobodan dan. Ne može se točno sjetiti, ali misli da je dobila ugovor o radu, ali ne i kada. Na ugovoru o radu (list 32 spisa) da joj se nalazi njen potpis, ali ne zna kada je popisan niti da li joj je predan. Na početku rada sve je bilo ok, međutim kada je dobila prvu plaću odmah je primijetila da je to nešto sitno i da obračun nije u redu. Kada je upitala CH zašto je to tako ako su prije dva tjedna dogovorili uvjete isti se pravdao da je kraj sezone i da mora smanjiti plaću. U tom periodu radila je prekovremene sate ali joj ništa od toga nije bilo plaćeno. Da je radila prekovremeno to je mogla dokazati samo preko kamere koja se nalazili u posjedu okrivljenog. Osim nje radile su još dvije djelatnice s tim da je jedna s njim bila u vezi i to PH dok je druga gđa. FH imala namjeru i dalje tu ostati raditi pa je uvijek bila na njegovoj strani. U tom periodu njih troje je bilo 3 dana u Slavoniji kada je radila sama od 7 sati ujutro do kraja radnog vremena, dakle cijeli dan, što joj nije bilo plaćeno. I marende koje su dogovorili kao besplatne vrlo brzo su prestale biti besplatne te su ih morali plaćati budući da jedan od djelatnika nije imao mjeru u tim marendama. Poslije svoje smjene je radila obračun pa je primijetila da svaki dan fali iznos od 100,00 kuna što je bilo sumnjivo. On je radio obračun zajedno s njom pa je komentirala da netko novac uzima te da će od sada imati neprestano novčanik sa sobom od kada više nije nedostajalo novaca. Poslije je povezala te je sigurna da je upravo on uzimao novce od prometa znajući za njenu situaciju kod kuće i njenu namjeru da radi što više prekovremenih sati kako bi došla do veće zarade. Na takav je način on naplaćivao manjak utrška s njene plaće i time smanjivao isplatu. Branio je da se marenda kupuje negdje drugdje pa su bili primorani kupovati kod njega. Jednom prilikom joj je predložio da jnađe nekoga tko će otvoriti firmu na sebe, kupiti stvari iz dućana, iste preprodati, a taj čovjek da će snositi svu odgovornost na koji način da bi ona zaradila, koju ideju je ona potpuno odbila zbog čega su se između njih stvorile tenzije. Isti da se i neumjesno ponašao prema njoj jer je sve imao pod kamerama pa kada bi ona i njegova djevojka čistile prostor, on bi njoj slao fotografije kako ih promatra, a na fotografijama se vidjelo npr. da se popela da nešto očisti pa time slike njene stražnjice i sl. Također bi uslijedili neukusni komentari njega i njegovih prijatelja, znatno stariji od nje, a ona je bila u dobi od 19 godina. O svemu je iskazivala inspektorici rada koja je došla, kojoj je sigurno rekla sve istinito i što je možda i točnije nego ovo što je sada rekla budući da se u tom periodu bolje sjećala svih detalja. Kod okrivljenog je bila prijavljena na 4 sata te zna da je nije prijavio odmah već nakon nekog vremena. Radila je prekovremene sate o čemu se nije vodila nikakva posebna evidencija, ona da je znala to upisivati u mobitel, ali joj ništa od toga nije bilo isplaćeno. Nikada nije imala jedan dan u tjednu slobodan. Zbog svega toga je dala otkaz. Nije otkaz dao on njoj već ona njemu. U odnosu na pokazanu evidenciju o radnom vremenu navodi da ju nije ispisivala te da se iz iste vidi njena prijava na 4 sata, ali da je ona radila cijeli dan. Odluku o otkazu ugovora nikad nije primila jer je ona ta koja je otkaz dala. Potvrđuje da je potpis na ugovoru o radu njen međutim ne sjeća se niti da ga je dobila. U odnosu na papirić s lista 19 spisa da bi ona od cijelog svog rada u mjesecu na račun konačno dobila oko 3.000,00 kuna dok na ruke nije dobila ništa. Nikada nije dobila nikakav obračun plaće. Prijateljica joj je rekla da je okrivljeni traži te joj je poručio da bolje da se javi jer da će imati problema. Ona svojim ponašanjem nije dovela do otkaza ugovora o radu. U prostoru nije skupljala nikakve čudne prijatelje, a nije u poziciji da nekome može braniti ili dopustiti da ulazi u prostor lokala. Nakon ovoga radnog mjesta radila je u ugostiteljskom objektu Školjka od kuda je otišla samovoljno jer je našla bolji posao. U vrijeme dok je ona radila osim nje i CH radile su gđa. FH i njegova djevojka PH te osim njih još 2 dostavljača. ŽH u to vrijeme nije bila zaposlena već je došla poslije nje.
9.
5. Terećena odredba članka 229. stavak 1. točka 3. Zakona o radu određuje da će se novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru ili ako radniku ne dostavi primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku (članak 14. stavci 3. i 5.). Stavkom 2. istoga članka 229. Zakona o radu određeno je da će se novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna kazniti za prekršaj poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
10. Nastavno, na snagu su u međuvremenu od 22.12.2022. stupile na snagu novele Zakona (Narodne novine broj 151/22 pa i dodatno broj 64/23) koje između ostalog sada propisuju novčanu kaznu u iznosu eura 8.090,00 do 13.270,00 eur, dok je taj iznos u odnosu na odgovornu osobu u pravnoj osobi sada u visini od 920,00 do 1.320,00 eura.
11. Nadalje odredba članka 228. stavku 1. točka 14. ZR u vrijeme podnošenja optužbe propisivala je novčano kažnjavanje u visini od 31.000,00 do 60.000,00 kn za prekršaj iz točke 14. tj. ako poslodavac pravna osoba radniku ne omogući korištenje tjednog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 75.), dok je stavak 2. članka 228. ZR-a propisivao novčanu kaznu od 4.000,00 do 6.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. točke 14. istoga članka ZR-a. Novelama Zakona broj 151/22 novčana kazna je izmijenjena pa ona za pravnu osobu je sada u visini od 4.110,00 do 7.960,00 eur i to sada točke 17. istoga članka (ranije 14.) Zakona, dok je u odnosu na odgovornu osobu u pravnoj osobi to sada u visini od 530,00 do 790,00 eur.
12. Odredbom članka 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22., dalje ZMO), određeno da će se poslodavac odnosno obveznik doprinosa kaznit za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 5.000,00 do 50.000,00 kuna, (točka 5.) ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.). Stavkom 3. istoga članka Zakona određena je novčana kazna za odgovoru osobu u pravnoj osobi u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kn. Kako je i kod ovoga zakona u međuvremenu došlo do izmjena odredbi (Narodne novine broj 119/22) i visina propisane kazne sada je u rasponu od 130,00 do 1.320,00 eur.
13. Članak 150. stavak 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 70.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit za prekršaj pravna osoba koja Zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. stavak 3.). Sada stavak 2. istoga članka propisuje i novčanu kaznu u iznosu od 8.000,00 do 15.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi i fizičku osobu za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka. Sud je uzeo u obzir novele Zakona broj Narodne novine br. 33/2023.
6. Ocjenom svih provedenih dokaza svakog zasebno i u cjelini, ovaj je sud stajališta da nije dokazano da su počinitelji počinili djelo za koje se terete.
14. Naime, spisu prileži materijalna dokumentacija dostavljena po tužitelju iz koje proizlazi da je radnica NH radila kod poslodavca, označenog okrivljenika, i to prema ugovoru o radu od 25. kolovoza 2021. do prestanka istoga s danom 31. listopada 2021., čemu svjedoče i dostavljene prijava i odjava na HZMO. Osim izjave radnice NH spisu ne prileži niti jedan drugi dokaz da je ista s radom započela prije zaključenja ugovora o radu tj. prije dana 25. kolovoza 2021. Uz to ovaj datum prati i dostavljena evidencija radnog vremena. Također, NH pred sudom iskazuje da je na ugovoru o radu njen vlastoručni potpis, ne zna kada ga je potpisala niti kada ga je dobila, dok je u izjavi pri Državnom inspektoratu navela da je s poslodavcem potpisala ugovor dana 25. kolovoza 2021. godine te zna da ju je prijavio na HZMO i HZZO, ali nije znala da je prijava na nepuno radno vrijeme, a da je radila više od punog. U izjavi pred sudom navodi da je prethodno dogovoreno da će biti prijavljen na četiri sata. U čitavom tom periodu rada da je imala samo jedan slobodan dan dok pred sudom izjavljuje da nikada nije imala jedan dan u tjednu slobodan. Izjava NH nije popraćena nikakvom materijalnom dokumentacijom, pa osim njene izjave nema dokaza da je bilo prekovremenog rada, ne korištenja dnevnog ili tjednog odmora. Upravo suprotno njenim navodima izjavljuju radnica FH, koja u bitnome navodi o kraćem radnom vremenu okrivljene, radu bez prekovremenih sati, pauzi za vrijeme rada, besplatnoj marendi i neradnom ponedjeljku kao slobodnom danu svima, prije čega da su se između sebe dogovarali tko će kada koristiti slobodan dan, o čemu pred Državnim inspektoratom iskazuje i radnica koja je došla naknadno, nakon NH, imena ŽH, koja uz navedeno iskazuje da nije bilo rada prije prijave na HZMO. Sve navedeno ukazuje na nedosljednost izjave radnice NH.
15. Nadalje, istiniti su navodi tužitelja glede evidencije radnog vremena kako iste nisu precizne pa sadrže samo datum s naznakom početka i završetka rada, da nisu ispravno naznačeni prekovremeni sati, rad noću i sl., međutim, upravo takva evidencija odgovara obrani drugookrivljenog koji upravo u tomu pravcu i iznosi svoju obranu kako takva rada nije niti bilo.
16. Obveza je suda da potpuno i točno utvrditi sve odlučne činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, a kako je to propisano odredbom čl. 88. PZ-a u slučaju sumnje u pogledu odlučnih činjenica, a što u konkretnom slučaju jest, rješava se u korist okrivljenika, slijedom čega je ovaj sud donio presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe, na temelju odredbe čl. 182. točke 3. PZ-a.
7. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temeljena na odredbi članka 140. stavka 1. i 2. PZ-a.
8. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.
U Crikvenici 18. veljače 2026.
Zapisničar
Sudac
Melita Mrakovčić
Gordana Vulić Pavlović
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.
DNA:
- ovlašteni tužitelj;
- I i II. okrivljenik
