REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1711/2023-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivanki Brletić, na temelju prijedloga sudske savjetnice Vildane Jarak, u pravnoj stvari tužiteljice ZP iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Davoru Pavičiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. OIB 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, zastupanog po punomoćnici Tamari Stanić Sertić, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 19.siječnja 2026. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 18. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 1.000,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od 18.travnja 2023. do 29.prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnične troškove u iznosu od 1.494,10 eur sa zateznim kamatama od 18.veljače 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 12.siječnja 2023. nastradala u prometnoj nezgodi kao vozačica vozila reg. oznake [registarska oznaka]. Nezgodu je prouzročila osiguranica tuženika ZPO. U navedenoj prometnoj nezgodi tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede koje su joj prouzročile neimovinsku štetu u vidu boli i straha, imovinsku štetu u vidu tuđe pomoći i njege za vrijeme liječenja, a nakon završenog liječenja morat će ulagati pojačane napore u životu i radu.Navodi da joj je tuženik prije podnošenja tužbe platio iznos od 1.450,00 eur te potražuje isplatu pravične novčane naknade u daljnjem iznosu od 1.000,00 eur sa pripadajućim zateznom kamatama i troškovima postupka.

2. Tuženik priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost za nastanak štetnog događaja. Osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u Potvrdu MUP, medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu te je provedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Augustu Mijiću.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Između stranaka nisu sporni nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja.

6. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva.

7. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Augusta Mijića proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila trzajnu ozljedu vratne kralješnice. Vještak navodi da temeljem priložene medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice se ne može ustvrditi da su uslijed štetnog događaja kod tužiteljice zaostale trajne posljedice zadobivenih ozljeda koje bi izazivale potrebu ulaganja pojačanih napora. Tzv. primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti) bio je jakog intenziteta i kratkog trajanja. Tzv. sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishoda liječenja) je u jakom intenzitetu trajao 2 dana u srednjem 5 dana, a u manjem 7 dana. Kasni strah je trajao 30 dana, a manifestira se zabrinutošću u situacijama prometa. Bol jakog intenziteta je trajala oko 3 dana, srednjeg oko 7 dana, manjeg još oko 30 dana. Tuđa pomoć druge osobe bila je potrebna za vrijeme provedenog liječenja (mirovanje) kod kuće 30 dana po 2 sata dnevno. Tužiteljica je morala mirovati i nije mogla raditi za nju uobičajene poslove. Pomoć je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane i drugih svakodnevnih potreba. Liječenje je završeno 30.03.2023.godine.

8. Tužiteljica je prigovorila nalazu i mišljenju vještaka dr. Mijića te se vještak dodatno očitovao. Vještak navodi da u svom podnesku tužiteljica se žali na nalaz i mišljenje vještaka u dijelu koji se odnosi na zaostale trajne posljedice. Navodi da nakon pregleda tužiteljice i uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju nalazi da su kod tužiteljice zaostale smetnje izuzetno male te ne iziskuju potrebu ulaganja pojačanih napora. Naime, tijekom pregleda vještaka kretnje u području vrata bile su minimalno ograničene, ta razlika je bila jedva mjerljiva te smatra da tako malo ograničenje gibljivosti u vratnoj kralježnice ne izaziva potrebu ulaganja pojačanih napora. Navodi da se tijekom liječenja može vidjeti dinamika poboljšanja statusa u području vratne kralježnice kao i dinamika regresije bolnog vratnog sindroma. Tužiteljica je stradala 12.1.2023., sedam dana kasnije na kontroli kirurga dolazi do poboljšanja, a tri tjedna nakon ozljede na pregledu fizijatra utvrđuju se minimalni bolovi u području vratne kralježnice. Dva mjeseca nakon liječenja fizijatar opisuje značajnu regresiju vratobolje i glavobolje. I konačno dva i pol mjeseca nakon predmetnog događaja kada kirurg navodi da je kirurško praćenje dovršeno, isti utvrđuje daljnje poboljšanje kliničkog statusa, opisuje povremenu glavobolju. Budući da je tijekom pregleda tužiteljice našao vrlo malu ograničenu gibljivost, opći klinički status smatra da ne izaziva potrebu ulaganja pojačanih napora. Ostale kvalifikatorne okolnosti, strah, bol i potreba tuđe pomoći cijenjene su kumulativno za period od 2,5 mjeseca koliko je išla na kontrole specijalista premda je aktivno liječenje, fizikalna terapija završena 6.3.2023. što znači manje od 2 mjeseca od predmetnog štetnog događaja. Sve skupa taj period liječenja je vrlo kratak, obzirom na ozljeđivanje u području vratne kralježnice po tipu trzajne ozljede vratne kralježnice koje traju bitno duže i kod kojih obično zaostaju trajne posljedice. Tijekom liječenja tužiteljica nije bila upućena niti na jednu objektivnu obradu (EMNG, FSVK ili EKA) a što objektivizira trajne posljedice ako one postoje. Na poseban upit punomoćnice tužitelja vještak iskazuje da je zaostalu minimalnu ograničenu gibljivost vratne kralježnice utvrdio kutomjerom. U fazi liječenja uzimaju se u obzir ocjene kvalifikatornih okolnosti sve kliničke slike i objektivni nalaz stanja u vratu koji u tom periodu postoje. Nakon svršetka liječenja ova minimalno zaostala gibljivost u području vrata ne može se više cijeniti pod kvalifikatornim okolnostima, a samo po sebi je toliko mala da ne iziskuje potrebu pojačanih napora. Na upit tužiteljice ima li zaostalost ograničenih kretnji vratne kralježnice karakter trajnosti vještak odgovara da je prilikom kliničkog pregleda utvrdio minimalno ograničenu gibljivost vratne kralježnice dok u nalazima fizijatra 29.3.2023. što znači 2 mjeseca nakon nezgode se ne spominje ograničena gibljivost u području vrata. Isto tako na pregledu kirurga 30.3.2023. uopće se ne spominje ograničena gibljivost vratne kralježnice već isti samo spominju glavobolju, vratobolju, dok sam kirurg na svom pregledu 30.3.2023. sa danom kada je kirurško liječenje završeno isključivo navodi povremene bolove u glavi. Ističe da je kod svog pregleda zapravo utvrdio nešto lošiji status nego što je napisao kirurg 30.3.2023.Navodi da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja.

9. Odredbom čl. 1100 st. 1 Zakona o obveznim odnosima Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 28/18, dalje:ZOO) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Odredba st. 2. istog članka određuje da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilj kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

10. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka koji je sud prihvatio kao argumentiranim i učinjenim u skladu s pravilima struke, sud je utvrdio da je tužiteljica u nezgodi zadobila trzajnu ozljedu vratne kralješnice. Trpi fizičke bolove i strah. Tako je sud cijeneći sve navedeno utvrdio da je kod nje došlo do povrede prava osobnosti, prava na tjelesno i duševno zdravlje, te je s obzirom na težinu povreda i okolnosti slučaja, ocijenio da joj pripada pravična novčana naknada neimovinske štete s osnova povrede prava osobnosti u iznosu od 2.210,00 eur. Na ime imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege valjalo je dosuditi iznos od 240,00 eur (tužiteljici je potrebno 60 sati tuđe pomoći x 4,00 eur.). Budući da je tuženik tužiteljici platio iznos od 1.450,00 eur valjalo ga je obvezati na plaćanje daljnjeg iznosa od 1.000,00 eur.

11. Zatezna kamata tužiteljici je u smislu odredbe čl. 1103 ZOO i čl. 12. st.6 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ( Narodne novine broj 151/05 36/09,75/09, 76/13, 152/14, 155/23) dosuđena od 18.travnja 2023..

12. Odluka o troškovima temelji se na odredbama čl. 151., čl. 154. St 1., čl. 155. I čl. 164. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 59/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst , 25/13, 89/14, 70,19, 80,22,114/22, 155/23 dalje: ZPP).

Trošak tužiteljice odnosi se na trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova i tužbe 75 bodova (Tbr. 8. t. 1. Tarife i nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 138/23 – dalje OT), za zastupanje na ročištu 7.2.2025. i 19.1.2026. po 75 bodova, (Tbr. 9. t. 1. OT), sastav podneska od 10.01.2024. i 12.3.2025. po 75 bodova (Tbr.8.t.1 OT), podnesak od 4.3.2024. 18,75 bodova (Tbr.8.t.4 OT) što uvećano za vrijednost boda od 2,00 eur i PDV 25% daju iznos od 1.234,37 eur. Tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 19,91 eur i presudu u iznosu od 39,82 eur. Tom trošku valja pridodati trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 200,00 eur , tako da cjelokupan trošak tužiteljice iznosi 1.494,10 eur.

13. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151.st.3 ZPP, a ista teče od dana donošenja ove presude do isplate.

U Zagrebu, 18. veljače 2026.

Sutkinja:

Ivanka Brletić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu, u roku od 15 dana od dana primitka presude, putem ovog suda u 4 istovjetna primjerka.

DNA:

1. tužiteljici po pun. uz rješenje o pristojbu presudu 39,82 eur

2. tuženiku po pun.