Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, Tomaša Masaryka 8

Poslovni broj: P-42/2025-14

R E P U B L I K A  H R V AT S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Virovitici po sucu Zoranu Mandiću, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje sa sjedištem u [adresa], OB: 84397956623, Područna služba u Varaždinu protiv tuženih; prvotuženika Croatia osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 26187994862, zastupano po punomoćnicima, odvjetnicima Odvjetničkog društva Hanžeković i partneri d.d. Zagreb, Radnička cesta 22 i drugotuženika RĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], R [adresa], zastupan po punomoćniku Hrvoju Kovaču, odvjetniku iz Bjelovara, radi naknade štete, 18. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Prekida se postupak u ovoj pravnoj stvari.

II. Postupak će se nastaviti nakon donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske u predmetu posl. br. Rev-44/2026, po reviziji protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž-398/2024-2 od 13. lipnja 2025.

Obrazloženje

1.Tužitelj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, podnio je Općinskom sudu u Bjelovaru tužbu protiv prvotuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb i drugotuženika RĐ iz [adresa], radi naknade štete.

1. 1. U tužbi i tijekom postupka tužitelj navodi da je 2. lipnja 2009. došlo do prometne nesreće u kojoj je smrtno stradala osiguranica tužitelja, a za koju je isključivo odgovoran drugotuženik ĐĐ koji je upravljao osobnim automobilom koji je u vrijeme nesreće bio osiguran od odgovornosti kod prvotuženika Croatia osiguranje d.d. Zbog izazivanja prometne nezgode, drugotuženik MĐ oglašen je krivim pravomoćnom presudom Županijskog suda u Bjelovaru posl. br. Kio 90/09-21 od 30. listopada 2009.

1. 2. Rješenjem tužitelja Područni ured Bjelovar od 23. lipnja 2009. tužitelj je djetetu i suprugu preminule osiguranice priznao pravo na obiteljsku mirovinu počevši od 2. lipnja 2009. za sina GĐ , a od 1. listopada 2014. za supruga CĐ, te isplatama mirovina trpi štetu koju je tuženik Croatia osiguranje d.d. za razdoblje od 2. lipnja 2009. do 30. travnja 2017. podmirio u cijelosti. Za naknadu mirovina isplaćenih u razdoblju od 1. svibnja 2017. do 30. rujna 2021. 2020., tužitelj je protiv prvotuženika radi naknade štete vodio i više sudskih postupaka. Osnovanost njegova traženja utvrđeno i presudom Općinskog suda u Daruvaru posl. br. Pn- 153/2021-15 od 15. ožujka 2022., te presudom Općinskog suda u Bjelovaru posl. br. Pn-223/2021 od 11. ožujka 2024.

1. 3. Tužitelj navodi da po istom osnovu štetu je trpio i dalje, obzirom da je od 31. ožujka 2021. područni ured u [adresa] isplaćivao obiteljsku mirovinu suprugu , udovcu CĐ, pri čemu je pretrpio štetu u iznosu od 9.643,70 € u razdoblju od 1. listopada 2021. do 30.rujna 2024.

1. 4. Tužitelj navodi da se radi o regresnom zahtjevu prema tuženiku kao osiguravatelju, jer tužitelj nije direktno pretrpio štetu iz prometne nezgode, već je štetu pretrpio tužiteljev osiguranik, a tužitelj je kao osiguravatelj isplatio davanja iz mirovinskog osiguranja koja u ovom postupku regresno potražuje od tuženika kao osiguravatelja. Poziva se na odredbe čl. 161. i 164. Zakona o mirovinskom osiguranju("Narodne novine" broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15. i 120/16. – dalje ZOMO/13) koje određuju da Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja, pa tako i novčana davanja koja se isplaćuju na osnovi priznatog prava na obiteljsku mirovinu. Tužitelj smatra da se u ovoj pravnoj stvari ne mogu primijeniti odredbe Zakona o obveznom osiguranju u prometu, a što se tiče odredbe čl. 27. ZOOP-a koji ograničava odgovornost osiguravatelja na razmjerni iznos mirovine na razliku u visini mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu navodi da takva razlika ne može postojati, pa se u slučaju primjene odredbe čl. 27.st.3. ZOOP-a osiguravajuće društvo, odnosno prvotuženik, potpuno oslobađa obveze naknade štete i sav teret prebacuje na osiguranika osiguravajućeg društva koji je policu uzalud sklopio.

1. 5. Kako tuženik, unatoč pozivu tužitelja od 7. listopada 2024. nije podmirio štetu, tužitelj predlaže da sud naloži tuženicima da tužitelju solidarno naknade štete u visini isplaćene obiteljske mirovine u razdoblju od 1. listopada 2021. do 30. rujna 2024. u iznosu od 9.643,79 €.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka, tuženik se protivi tužbenom zahtjevu u cijelosti , smatra da se na obveze prvotuženika prema tužitelju primjenjuju odredbe Zakona o obveznom osiguranju u prometu Zakona o obveznom osiguranju u prometu (Narodne novine br.151/2005, u daljnjem tekstu ZOOP-a) koji u odredbama čl. 27. propisuje kako tužitelj ima pravo na razmjerni iznos mirovine oštećene osobe koji se određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđenje rješenjem hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, a koje se odredbe imaju primijeniti kao lex specialis .

3. Drugotuženik ĐĐ također se protivi tužbenom zahtjevu , ističe kako m u je prvotuženik komisijski otpisao dugovanja, te nema potraživanja prema njemu vezanih uz regresni zahtjev.

4. Među strankama nisu sporne činjenice, odnosno da je prometnu nesreću sa smrtnim ishodom po osiguranicu tužitelja izazvao drugotuženik upravljajući osobnim vozilom osiguranim kod prvotuženika.

4. 1. Također nije sporno, niti da tužitelj isplaćuje obiteljsku mirovinu suprugu stradale osiguranice uslijed čega trpi štetu, pa je tako u utuženom razdoblju od 1. listopada 2021. do 31. rujna 2024., isplatio ukupno 9.643,79 €, povrat kojeg iznosa u ovom postupku potražuje.

5. Sporno je, trebaju li se u ovoj pravnoj stvari primijeniti odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju ili Zakona o obveznom osiguranju u prometu, na koje se poziva tuženik? Nadalje, ako se imaju primijeniti odredbe ZOOP-a, obračunava li se šteta koju trpi HZMO kao razlika između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, a koja razlika ne postoji jer je obiteljska mirovina uvijek manja od invalidske mirovine zbog povrede na radu?

6. Isto pravno pitanje predmet je revizijskog postupka u predmetu Rev-44/2026. Naime rješenjem Revd-3997/2025-2 od 24. rujna 2025. Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio je podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-398/2024-2 od 13. lipnja 2025., zbog pravnog pitanja:

"Obračunava li se stvarna šteta koju trpi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao razlika između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, kada je obiteljska mirovina uvijek manja od invalidske mirovine zbog povrede na radu?

Ako tužitelj, unatoč nespornom pravu na naknadu stvarne štete prema čl. 27. st. 1. i 2. Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu istu ne može ostvariti sukladno čl. 27. st. 3., je li odredba čl. 27. st. 3. primjenjiva za određivanje stvarne štete za tužitelja, odnosno je li u tom slučaju potrebno primijeniti drugi specijalni propis koji precizno uređuje istu materiju, konkretno čl. 161. -164. Zakona o mirovinskom osiguranju?".

7. Također, u predmetu Revd-446/2025-2 od 7. listopada 2025. Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio je tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž- 175/2024-2 od 3. prosinca 2024. zbog slijedećeg pravnog pitanja:

„Može li stvarna šteta koju trpi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za tužitelja biti razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zbog ozljede izvan rada i invalidske mirovine koja bi bila određena u slučaju povrede na radu ako je mirovina zbog ozljede izvan rada uvijek manja od mirovine zbog ozljede na radu?“,

8. Konačno, Vrhovni je sud Republike Hrvatske i u predmetu Revd-1148/2021- 2 od 24. ožujka 2021., dopustio tuženiku reviziju protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1285/2019-2 od 15. listopada 2020. zbog slijedećih pravnih pitanja:

"1. Je li shvaćanje na kojemu se temelji pobijana prvostupanjska i drugostupanjska presuda, u pogledu stava da Zakon o mirovinskom osiguranju (čl. 163. st. 7. ZOMO/98, odnosno čl. 164. st. 5. ZOMO) predstavlja lex specialis u odnosu na odredbe Zakona o obveznom osiguranju u prometu (čl. 27. st. 3. ZOOP – NN 151/05, 36/05,75/09, 76/13, 152/14) u pogledu obračuna visine potraživanja tužitelja podudarno s pravnim shvaćanjem revizijskog suda izraženog u odlukama broj Rev-x- 388/2018-2 od 25. kolovoza 2020. i broj Rev-2320/2015-2 od 21. svibnja 2015. i s tim u vezi je li pogrešno primijenjeno materijalno pravo kod odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva primjenom odredaba ZOMO?

2. Je li za utvrđenje stvarne štete u postupcima u kojima Zavod za mirovinsko osiguranje od osiguravajućeg društva potražuje naknadu isplaćenih mirovina povodom prometne nezgode – a koje su isplaćene u vrijeme kada je na snazi ZOOP – mjerodavan ZOMO ili ZOOP?"

9. Suštinski rješenje spora o primjeni prava u ovoj pravnoj stvari svodi se na pitanje koji je Zakon mjerodavan za utvrđenje štete koju je Zavod za mirovinsko osiguranje pretrpio isplatom mirovine, te ako je mjerodavan ZOOP, obračunava li se stvarna šteta koju trpi HZMO kao razlika između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, kada je obiteljska mirovina uvijek manja od invalidske mirovine zbog povrede na radu?

10. Odgovor na ova pravna pitanja o kojim će se odlučiti u revizijskom postupku, predstavlja i prethodno pitanje u ovoj pravnoj stvari, ali ima i posljedice za sve građane koji su skrivili prometnu nezgodu upravljajući osiguranim motornim vozilom, te izazvali smrt ili gubitak radne sposobnosti osiguranika HZMO-a.

11. Naime, ne dovodi se u pitanje pravo Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da sukladno čl. 161. i 164. zahtjeva naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na osnovu priznatog prava na obiteljsku mirovinu, no ako se primjenjuje odredbe ZOOP-a (konkretno čl. 27.st.3.) koji oslobađa od odgovornosti osiguravatelja, teret prelazi na građana koji se ne može osloboditi od odgovornosti iako je zaključio ugovor o obveznom osiguranju vozila.

12. Pred sudovima u Republici Hrvatskoj već je broj predmeta u sličnim sporovima u kojima odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja, te su odluke koje će donijeti Vrhovni sud u navedenim revizijskim postupcima bitne ne samo za rješenje ovoga, već i brojnih drugih sporova o istom pravnom pitanju koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava. Stoga su po mišljenju ovoga suda postojali uvjeti za pokretanje oglednog postupka iz čl. 502.i-502.n., no to nakon dopuštenja revizije više nije moguće (čl. 502.lj st.4. ZPP-a).

13. Čl. 213. st. 1. t. 1. ZPP-a određuje, da će sud odrediti prekid postupka ako odluči da sam ne rješava o prethodnom pitanju, tu upućuje na čl. 12. Zakona.

14. Članak 12. Zakona o parničnom postupku i pravna teorija prethodno (prejudicijelno) pitanje definiraju kao pitanje postojanja ili ne postojanja nekog prava ili pravnog odnosa ili neko drugo pitanje koje može kao glavno biti riješeno u nekom drugom postupku o čijem prethodnom rješenju ovisi odluka u glavnoj stvari u određenom postupku.

15. Dakle, pitanje kriterija, odnosno načina utvrđenja odgovornosti prvotuženika, kao osiguravatelja biti će riješeno u revizijskom postupku, te kao takvo predstavlja prethodno pitanje u ovoj pravnoj stvari, slijedom čega je sud našao da postoji razlog iz čl. 213. st. 1. t.1. ZPP-a i riješio kao u izreci.

U Virovitici 18. veljače 2026.

Sudac:

Zoran Mandić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje viši nadležni sud.

Dostaviti:

1. HZMO Područna služba Varaždin

2. Za prvotuženika OD Hanžeković & Partneri , Zagreb,

3. Drugotuženik ĐĐ, [adresa],