Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1529/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to dr. sc. Daniele Pivčević, kao predsjednice vijeća, te Vedrane Perkušić, kao sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Zrinke Tironi, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica- protutuženica pod 1. HN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], pod 2. FN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i pod 3. NN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], sve zastupane po punomoćnici Ani Bobinac, odvjetnici u Zagrebu, Ljudevita Gaja 22, protiv tuženice- protutužiteljice JN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćniku Senadu Vukoviću, odvjetniku u Rijeci, Pomerio 20, radi prestanka uznemiravanja i utvrđenja prava služnosti, odlučujući o žalbi tuženice- protutužiteljice protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj P-354/2021-48 od 13. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 18. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tuženice-protutužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj P-354/2021-48 od 13. ožujka 2025., kao i odluka o trošku sadržana pod točkom II. izreke prvostupanjskog rješenja i to u pobijanom dosuđujećem dijelu.

II. Odbija se zahtjev tuženice-protutužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

III. Tužiteljicama-protutuženicama se ne dosuđuje trošak odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„I. Utvrđuje se da je tuženica uznemiravala tužiteljice u ostvarivanju vlasničkih prava u pogledu nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-I i to na način da je parkirala svoja vozila unutar granica iste nekretnine, a bez odobrenja tuženih- protutužiteljica kao isključivih vlasnica.

II. Zabranjuje se tuženici takvo i svako slično uznemiravanje na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-I, kao i da sama tuženica prestane parkirati svoja vozila na nekretnini u vlasništvu tužiteljica, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se glavni protutužbeni zahtjev tuženice-protutužiteljice koji glasi:

„Utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti parkiranja vozila na teret k. č. br. [katastarska čestica], opisane kao Gaj, dvorište i stambena zgrada [adresa], ukupne površine 290 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – I, a u korist nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], opisane kao kuća i dvorište, ukupne površine 251 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – I, i to na dijelu k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – I, kako je to u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka geodetske struke Ivana Marinovića iz Zadra od 19. kolovoza 2022. na skici lica mjesta obilježeno slovima X- H-G-E-X površine 3,60 m2, koja skica čini sastavni dio ove presude, te je tuženica- protutužiteljica ovlaštena temeljem ove presude ishoditi upis opisane stvarne služnosti u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Pag, a koji su upis tužiteljice-protutuženice dužne trpjeti.“

IV. Odbija se eventualno kumulirani protutužbeni zahtjev tuženice- protutužiteljice koji glasi:

„Utvrđuje se da je tuženica-protutužiteljica stekla pravo služnosti korištenja dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], opisane kao Gaj, dvorište i stambena zgrada [adresa], ukupne površine 290 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – I i to na dijelu k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – I, kako je to u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka geodetske struke Ivana Marinovića iz Zadra od 19. kolovoza 2022. na skici lica mjesta obilježeno slovima X-H-G-E-X površine 3,60 m2, koja skica čini sastavni dio ove presude, kao nepravilnu služnost, odnosno stvarnu služnost ustanovljenu u korist osobe, tuženice-protutužiteljice, te je tuženica-protutužiteljica ovlaštena ishoditi upis opisane nepravilne služnosti u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Pag, za k. o. [katastarska općina] – I, a koji su upis tužiteljice- protutuženice dužne trpjeti.“

2. Odlukom o trošku obvezana je tuženica-protutužiteljica naknaditi tužiteljicama-protutuženicama iznos od 3.232,95 eura sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate, dok je u preostalom dijelu preko dosuđenog zahtjev odbijen kao neosnovan (točka II. izreke prvostupanjskog rješenja).

3. Žali se tuženica-protutužiteljica pobijajući prvostupanjsku presudu u cijelosti, te odluku o trošku u dosuđujućem dijelu (točka II. izreke prvostupanjskog rješenja) i to zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 96/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda i rješenje o trošku preinače odnosno ukinu. Zatražila je i trošak žalbenog postupka.

4. Tužiteljice-protutuženice su odgovorile na žalbu tuženice-protutužiteljice protiveći se svim žalbenim navodima i s prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana, te istima obistini trošak odgovora na žalbu.

5. Predmet spora po tužbi je zahtjev tužiteljica-protutuženica za utvrđenjem da ih je tuženica-protutužiteljica uznemiravala u ostvarivanju vlasničkih prava nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-I na način da je parkirala svoja vozila unutar granica te nekretnine, a bez njihova odobrenja kao isključivih vlasnica iste, uz zahtjev za zabranu daljnjih takvih uznemiravanja, te prestanak parkiranja.

6. Predmet spora po protutužbi je zahtjev glavnog protutužbenog zahtjeva za utvrđenjem postojanja prava stvarne služnosti parkiranja vozila na teret k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-I, a u korist nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], i to na način kako je to prikazano u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka geodetske struke, uz ovlaštenje da na temelju presude tuženica-protutužiteljica ishodi upis prava te služnosti u zemljišnu knjigu.

7. Nadalje, zahtjev eventualno kumuliranog protutužbenog zahtjeva je utvrđenje da je tuženica-protutužiteljica stekla pravo služnosti korištenja dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-I, prikazanog u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka geodetske struke, kao nepravilnu služnost odnosno stvarnu služnost ustanovljenu u korist tuženice-protutužiteljice, uz ovlaštenje da na temelju presude ishodi upis prava te služnosti u zemljišnu knjigu.

8. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji je prethodio njenom donošenju, ovaj sud nije našao da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje povrede pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a).

9. Suprotno žalbenim navodima, u postupku pred prvostupanjskim sudom nije ostvarena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu ni nejasni ni nerazumljivi, te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

10. Prvostupanjski sud je temeljem provedenih dokaza utvrdio:

- da su tužiteljice-protutuženice upisane u zemljišnoj knjizi kao suvlasnice k. č. br. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-I i to NN za ½ dijela, te HN i BN, svaka za ¼ dijela,

- da je tuženica-protutužiteljica JN upisana u zemljišnoj knjizi kao suvlasnica za 1/3 dijela k. č. br. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-I,

- da tuženica-protutužiteljica parkira automobil na nekretnini u svom suvlasništvu, ali na način da je dio vozila od cca 1,00 m do 1,20 m parkiran na dijelu nekretnine u suvlasništvu tužiteljica-protutuženica,

- da time ometa i otežava tužiteljicama-protutuženicama manevriranje automobilom pri ulasku u garažu koja se nalazi na njihovoj nekretnini,

- da tuženica-protutužiteljica po vlastitom kazivanju postavlja vozilo na dijelu k. č. br. [katastarska čestica], označenog likom H,G,E,F,J,I,H u površini od 4 m2,

- da ista ostavljanjem vozila na tom mjestu većim dijelom blokira odnosno onemogućava izlaz iz dvorišta i ulaz u dvorište tužiteljica-protutuženica odnosno da ometa i otežava tu radnju,

- da se radi o nedozvoljenom zadiranju u vlasnikovu pravnu vlast glede te nekretnine, jer tuženica-protutužiteljica koja je učinila uznemiravanje, nije bila ovlaštena niti svojim subjektivnim pravom niti zakonskim ograničenjem vlasnikovog prava,

- da je tuženica-protutužiteljica bila upozorena od strane tužiteljica- protutuženica da ih tim svojim činom uznemirava, kao i da joj to pravo ne pripada s osnova ustanovljene stvarne služnosti prolaza i provoza,

- da je na dijelu prijepora naime, prethodno sudskom nagodbom utvrđeno postojanje prava stvarne služnosti na teret k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-I kao poslužne nekretnine u korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-I kao povlasne nekretnine, i to prolazom i provozom dužine 25 m i širine 3 m na istočnom dijelu poslužne nekretnine,

- da zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost sporne služnosti u konkretnom slučaju nisu ispunjene,

- da između stranaka odnosno njihovih prednika nije sklopljen pravni posao kojim bi se osnovala osobna služnost.

11. Gornja utvrđenja prvostupanjskog suda svoj osnov imaju u sadržaju dokaza provedenih u postupku, koje dokaze je prvostupanjski sud ocijenio kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a i o čemu prvostupanjska presuda sadrži valjane i jasne razloge, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Naime, razlozi iznijeti u prvostupanjskoj presudi odgovaraju stanju spisa, sadržaju isprava i dokaza izvedenih tijekom postupka.

12. Posljedično iznesenom prvostupanjski sud je osnovano prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljica-protutuženica, te odbio protutužbeni zahtjev tuženice- protutužiteljice postavljen po pravilima eventualne kumulacije.

13. Naime, prema odredbi članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) da bi u postupku pred sudom vlasnik ostvario negatorijsku zaštitu od uznemiravanja, vlasnik mora dokazati da je vlasnik nekretnine (pravi vlasnički zahtjev – članak 167. stavak 2. ZV-a) ili pravni temelj i istinit način svojega stjecanja posjeda nekretnine (zahtjev predmnijevanog vlasnika – članak 167. stavak 4. ZV-a), te da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti glede tih stvari.

14. U ovom smislu vlasnik je ovlašten zahtijevati tuženikovo negativno ili pozitivno činjenje, kojim će prestati bespravno uznemiravanje vlasništva, pa je on svoj zahtjev ovlašten usmjeriti kako na tuženikovu činidbu kojom uspostavlja ono stanje kakvo je bilo prije uznemiravanja, tako i na propuštanje daljnjeg uznemiravanja. Radi uspostave prijašnjeg stanja vlasnik može zahtijevati od treće osobe koja ga uznemirava pozitivnu ili negativnu činidbu, pa tako i činidbu kojom će se uspostaviti stanje kakvo je bilo do tog uznemiravanja.

15. Pri tome je pasivno legitimirana svaka osoba koja vlasnika uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti glede stvari, ako ona to čini bespravno (osoba koja neposredno uznemirava vlasnika bilo postupajući u svoje ime, bilo po nalogu ili u korist treće osobe, a i osoba po čijem se nalogu čini ono što uznemirava vlasnika, kao i osoba u čiju se korist vlasnik uznemirava ako je ona znajući za to što se čini, to odobrila, ili se time okoristila).

16. U tumačenju ove odredbe, riječ je o uznemiravanju u okolnostima kada neka osoba izvršava neku svoju vlast na stvari, tj. ako na toj stvari poduzima radnje prisvajajući za sebe kakvo stvarno ili obvezno pravo koje joj ne pripada, tako i u okolnostima kada ta osoba samovoljno proširuje ili modificira neko pravo.

17. Negatorijski zahtjev se osnovano može podići samo protiv onih uznemiravanja koja su izvršena bespravno, dakle, ukoliko ta treća osoba, na te radnje nije ovlaštena nekim svojim subjektivnim pravom, niti zakonskim ograničenjem vlasnikovog prava.

18. Iz navedenih utvrđenja proizlazi da postoje propisane materijalnopravne pretpostavke za ostvarivanje zaštite od uznemiravanja iz članka 167. ZV-a, pa je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev prihvatio.

19. Naime, tužiteljice-protutuženice su sukladno odredbi članka 167. ZV-a dokazale svoje vlasništvo, kao i da ih je tuženica-protutužiteljica uznemirila.

20. S druge strane, tuženica-protutužiteljica nije dokazala da ima pravo poduzimati ono što u konkretnom slučaju uznemirava vlasnika stvari.

21. Naime, posjed prava služnosti mora biti pošten i istinit, a rok je jedan jedinstveni i iznosi 20 godina.

22. Dakle, da bi dosjelošću nastala stvarna služnost mora je posjednik povlasne nekretnine posjedovati kao pošteni posjednik. To znači da nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo izvršavati tu služnost. Pretpostavka je osim toga i to da se vlasnik poslužne nekretnine tome nije protivio. Poštenje prestaje čim posjednik dozna da mu ne pripada pravo na posjed.

23. U predmetnom slučaju prema utvrđenjima prvostupanjskog suda tuženica- protutužiteljica je sadržaj sporne služnosti izvršavala znajući da na to nema pravo, čime ne postoje pretpostavke za stjecanje samog prava budući da to zakon omogućuje samo onome koji je bio u dobroj vjeri.

24. Za razliku od stvarne služnosti, osobna služnost je strogo osobno pravo koje pripada poimenično određenoj osobi radi zadovoljavanja nekih njezinih potreba. Traje samo onoliko vremena za koliko je osnovana, a najduže do ovlaštenikove smrti.

25. Osobne služnosti nastaju na temelju pravnoga posla-ugovora ili oporuke, dok prema činjeničnim utvrđenjima prvostupanjskog suda postojanje takvog pravnog posla nije utvrđeno. Pritom je za napomenuti kako ugovor kojim se osniva služnost mora zadovoljavati opće pretpostavke za valjanost ugovora, te ugovor sam za sebe nije dovoljan za nastanak služnosti nego je potreban i način stjecanja (uknjižba služnosti u zemljišnu knjigu).

26. Pritom prvostupanjski sud pravilno cijeni kako tuženica-protutužiteljica postojeću služnost prolaza i provoza mora izvršavati obzirno, te ne smije svoje ovlasti širiti. Mora, naprotiv, vlasnička prava kao i samu poslužnu stvar što više štedjeti, te svoje ovlasti stezati koliko to dopušta narav i svrha služnosti.

27. Nadalje, neosnovana je tvrdnja žaliteljice da je obrazloženje pobijane presude nedostatno, jer ovaj sud nalazi da obrazloženje prvostupanjske presude sadrži razloge o svim pravno odlučnim okolnostima tako da je moguće ispitati pravilnost i zakonitost pobijane presude.

28. Odluka o troškovima postupka temelji se na ispravno izvršenom obračunu u skladu s odredbom članka 154. stavak 1. ZPP-a.

29. Sud prvog stupnja pri odlučivanju koje će troškove tužiteljicama- protutuženicama naknaditi jasno je naveo koje radnje je prihvatio kao opravdane i nužne za vođenje ovog spora (članak 155. stavak 1. ZPP-a), te koliko bodova pripada za svaku pojedinu poduzetu radnju, sve sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, dalje: Tarifa).

30. Isto tako, vodio je računa radi li se o ročištu na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari ili se pak samo raspravljalo o procesnim pitanjima, kao i je li u pitanju obrazloženi podnesak ili je to podnesak čije sastavljanje spada u ostale podneske.

31. Kako dakle, prvostupanjskom presudom, kao i postupkom koji joj je prethodio nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka, te kako je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje ispravno primijenio materijalno pravo, valjalo je temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti žalbu tuženice-protutužiteljice kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu, kao i rješenje o trošku u dosuđujućem dijelu (članak 380. točka 2. ZPP-a).

32. Zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka je odbijen shodno odredbi članka 166. stavak 1. u vezi s člankom 154. stavak 1. ZPP-a, jer tuženica- protutužiteljica nije uspjela sa svojom žalbom.

33. Trošak odgovora na žalbu nije obistinjen u okolnostima iz odredbe članka 155. stavak 1. ZPP-a.

U Splitu 18. veljače 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

dr. sc. Daniela Pivčević