Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1764/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sutkinja Sande Crljen Ivančić predsjednice vijeća, Marije Šimičić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sonje Meštrović članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Igor Plavšić, odvjetnik u Vinkovcima, protiv tuženika Wiener osiguranje, Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB: 52848403362, kojeg zastupa punomoćnik Slavko Baotić, odvjetnik u Županji, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj: Pn-120/2022-27 od 22. ožujka 2024., u sjednici održanoj 18. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e:

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj: Pn-120/2022-27 od 22. ožujka 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, kojom je prihvaćen dio tuženog zahtjeva tužitelja i u dijelu pod točkom II. izreke, koji sadrži odluku o troškovima postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da tužitelju na ime neimovinske i imovinske štete isplati novčani iznos od 3.204,42 eura zajedno sa zakonskim kamatama koje teku od dana podnošenja tužbe tj. od 25. listopada 2022. do isplate, sve u roku od 15 dana (točka I. izreke). Odlukom o troškovima postupka sadržanoj u istoj presudi naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.391,06 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja tj. od 22. ožujka 2024. do isplate, sve u roku od 15 dana (točka II. izreke). Istom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za iznos od 0,51 eura (točka III. izreke).

2. Protiv te presude žali se tuženik pobijajući je u dijelu pod točkama I. i II. izreke, zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. Na žalbu nije odgovoreno.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

4.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuje tuženik jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

4.2. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog tuženika pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanje.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju trpi zbog ozljede zadobivene u prometnoj nesreći koja se dogodila 12. travnja 2020., a u kojoj je tužitelj nastradao kao putnik u osobnom vozilu kojim je upravljao TS i koje je vozilo osigurano kod tuženika.

6. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, nije sporna ni aktivna i pasivna legitimacija, odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju, te doprinos tužitelja nastanku štete u visini od 35%, kao što nije sporno ni da je prije podnošenja tužbe tuženik isplatio tužitelju na ime naknade neimovinske štete iznos od 18.500,00 kuna, a na ime naknade imovinske štete iznos od 1.500,00 kuna, dok je dalje sporna preostala tražena visina štete.

7. U odnosu na visinu štete koja pripada tužitelju zbog ozljede zadobivene u predmetnom štetnom događaju, prvostupanjski je sud utvrdio da iz priložene medicinske dokumentacije te nalaza i mišljenja sudskog vještaka medicinske struke proizlazi kako je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljedu prijeloma lijeve ruke, posebno ozljedu šake lijeve ruke, a koja spada u tešku tjelesnu ozljedu.

7.1. Zbog zadobivene ozljede tužitelj je po nalazu i mišljenju vještaka trpio fizičke bolove jakog intenziteta tri dana, srednjeg intenziteta deset dana i potom bolove blagog intenziteta 45 dana.

7.2. Tužitelj je prema nalazu i mišljenju vještaka zbog zadobivene ozljede osjećao primarni strah u trajanju od par minuta, sekundarni strah jakog intenziteta dva dana, srednjeg jakog intenziteta u trajanju od 10 dana i lakog još kumulativno tri mjeseca.

7.3. Kod tužitelja je prema nalazu i mišljenju vještaka zbog lokaliteta zadobivene ozljede došlo do smanjenja životne aktivnosti od 20%, a očituje se u smanjenom gibanju u ručnom zglobu, preskakanje u zglobu, škripanje u zglobu te bolnost tog zgloba prilikom bilo kakvog pokreta

7.4. Prema nalazu i mišljenju vještaka kod tužitelja je zaostala i naruženost u lakom stupnju zbog zaostalih ožiljaka.

7.5. Tužitelju je prema nalazu i mišljenju vještaka zbog zadobivene ozljede trebala tuđa pomoć i njega oko tri sata dnevno tijekom dva mjeseca.

8. S obzirom na iznesena činjenična utvrđenja koja su relevantna za odluku o visini pravične novčane naknade s osnove neimovinske štete, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo, odnosno odredbu članka 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZOO), kada je tužitelju dosudio i daljnji iznos od 3.023,75 eura po ovoj osnovi, nakon što je cijenio i doprinos tužitelja nastanku štete od 35%, jer je pravilno utvrdio da je tužitelj doživio povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i da mu pripada još i ovaj iznos, pri čemu je vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova i straha, kao i duševnim bolovima zbog smanjenja životne aktivnosti i naruženosti te cilju kojem služi ta naknada.

9. Isto tako, pravilno je prvostupanjske dosudio tužitelju i imovinsku štetu u iznosu od 180,67 eura jer je istu pravilno utvrdio, cijeneći nalaz i mišljenje vještaka, a koja joj pripada na temelju odredbe članka 1095. stavka 1. ZOO-a.

10. U odnosu na žalbene navode kojima tuženika tvrdi da je sudski vještak tek po prigovoru tuženika dao parametre ispada prsta pa da se ne mogu prihvatiti jer su dani naknadno, ističe se, da iz stanja spisa i pobijene odluke proizlazi kako je sudski vještak medicinske struke Miroslav Kasić sukladno rješenju prvostupanjskog suda od 15. rujna 2023. (koje je rješenje dostavljano strankama) podnio nalaz i mišljenje u pismenom obliku, a na koji je tuženik iznio prigovore i na koje prigovore se dopunskim pismenim nalazom i mišljenjem vještak izjasnio, kao što proizlazi i da se vještak usmeno na ročištu glavne rasprave održane 14. veljače 2024. izjasnio o prigovorima tuženika, pa kako ti pismeni i usmeni nalazi i mišljenja čine jedinstveni dokaz, to neosnovano tuženik tvrdi da se naknadno objašnjenje i pojašnjenje ozljeda kod tužitelja od strane vještaka ne može prihvatiti.

10.1. Isto tako, neosnovano se tuženik poziva u žalbi na stavove cenzora u odnosu na utvrđenu smanjenu životnu aktivnost kod tužitelja u ovom postupku od strane vještaka, kada je u konkretnom slučaju tuženik imao primjedbe na pismeni nalaz i mišljenje vještaka, zbog čega je prvostupanjski sud pozvao vještaka da se očituje na te primjedbe, a što je vještak vrlo detaljno i jasno objasnio u čemu se ogleda smanjenje životne aktivnosti za tužitelja na navedenom ročištu. Naime, vještak je naveo da je postotak od 20% za fizičke posljedice opravdan (psihičke posljedice u ovoj ocjeni da nisu bitne), zbog toga što se radi o iznimno kompleksnoj ozljedi ručnog zgloba šake kod mlade osobe (tužitelj je rođen 1998.), i da je prijelom tzv. čunaste kosti i iščašenje polumjesečaste kosti vrlo ozbiljna ozljeda jer se u znatnijoj mjeri narušava biomehanika samog ručnog zgloba, a ljudska šaka da je povezana s podlakticom u ručnom zglobu u kojem se zglobu sveukupno nalazi osam malih kostiju koje su međusobno uzglobljene i učvršćene ligamentarnim svezama, tako specifična arhitektura zgloba omogućuje i podnošenje jakih fizičkih napora u zglobu, a i omogućuje obilje finih kretnji šakom koji zahtijevaju elastičnost i minucioznost u pokretima šake, i što je znatno narušeno prijelomom čunaste kosti i iščašenjem polumjesečaste kosti i što nedvojbeno dovodi do razvoja prijevremene tzv. artroze zgloba, što da znači, da su hrskavične površine između tih malih kostiju narušene i međusobno i u odnosu na palčanu kost, pa a se to očituje propadanjem pokrovne površine tih kostiju, a posljedica toga je smanjeno gibanje u ručnom zglobu, preskakanje u zglobu, škripanje u zglobu te bolnost tog zgloba prilikom bilo kakvog pokreta.

10.2. Stoga je pravilno prvostupanjski sud postupio kada je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. med. Miroslava Kasića, kao stručno, objektivno i iscrpno jer se temelji na medicinskoj dokumentaciji i kliničkom pregledu tužitelja, zbog čega neosnovano tuženik u žalbi prigovora navedenom utvrđenju, a što sve proizlazi iz stanja spisa i pobijane odluke.

11. Također je i odluka o troškovima postupka donesena pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavka 5. ZPP-a, u svezi s odredbom čanka 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23.), a koju i tuženik pobija bez isticanja posebnih razloga.

11.1. Trošak tuženiku za sastavljanja žalbe ne pripada jer nije uspio sa svojom žalbom primjenjujući odredbu članka 154. stavka 1. ZPP-a.

12. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove presude.

U Splitu 18. veljače 2026.

Predsjednica vijeća:

Sanda Crljen Ivančić