Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1340/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu po sutkinji tog suda Mirjani Rubić u pravnoj stvari tužitelja 1. LP (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa]. IP (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Petru Petriću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika PP, (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Kristini Alija Hrastinski, odvjetnici iz Zagreba, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju poslovni broj Psp-56/2023-35 od 28. studenog 2024., dana 18. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I.Žalba tužitelja djelomično se odbija kao neosnovana a ujedno se djelomično uvažava kao osnovana te se rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju poslovni broj Psp-56/2023-35 od 28. studenog 2024.

-potvrđuje u točki II."/1. i 2." izreke,

-ukida u točkama I."/1., 2., 3., 4." i III. izreke i u tom dijelu vraća se prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II.O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem odbijeni su tužbeni zahtjevi kojim je traženo pružanje posjedovne zaštite u sadržaju koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tuženik smetao tužitelje u posljednjem mirnom posjedu ograđenog dvorišta, površine cca 71,7 m2, koje se nalazi ispred ulaza u 2/12 suvlasničkog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – grad, i to tužitelja ĐP u 1/12 dijela i tužiteljice IP u 1/12 dijela, koji predstavlja stan površine 50 m² na I katu s posebnim ulazom u kući u [adresa] u [adresa], a koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, predsoblja i kupaonice, sve na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – grad, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – grad, na način da je

- tuženik u razdoblju počev od dana 08.09.2022. do dana 03.06.2023. ušao u dvorište u posjedu tužitelja, površine 71,7 m2, na čestici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – grad, te je u dvorištu ostavio svoje stvari i to stari stol veličine 80x80cm, 4 stare stolice te drvenu kutija za drva dimenzije 100x117x78cm,

- tuženik dana 03.06.2023. bez dozvole tužitelja ušao u ograđeno dvorište površine cca 71,7 m2, koje se nalazi ispred ulaza u 2/12 suvlasničkog dijela nekretnine z.k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – grad, kuća i tri zgrade, površine 132 m 2 i dvorište površine 104 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – grad, a koji predstavlja stan površine 50 m² na I katu s posebnim ulazom u kući [adresa], koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, predsoblja i kupaonice koji, sve na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – grad, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – grad.

2. Zabranjuje se tuženiku takvo ili slično smetanje tužiteljeva posjeda ograđenog dvorišta, površine cca 71,7 m2, koje se nalazi ispred ulaza u 2/12 suvlasničkog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – grad, i to tužitelja ĐP u 1/12 dijela i tužiteljice IP u 1/12 dijela, koji predstavlja stan površine 50 m² na I katu s posebnim ulazom u kući u [adresa] u [adresa], a koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, predsoblja i kupaonice, sve na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – grad, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – grad.

3. Nalaže se tuženiku uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja, na način da:

- ukloni te prestane ostavljati stvari i to stol veličine 80x80cm, 4 stolice i drvenu kutiju za drva dimenzije 100x117x78 cm u ograđenom dvorištu, površine cca 71,7 m2, koje se nalazi ispred ulaza u 2/12 suvlasničkog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – grad, i to tužitelja ĐP u 1/12 dijela i tužiteljice IP u 1/12 dijela, koji predstavlja stan površine 50 m² na I katu s posebnim ulazom u kući u [adresa] u [adresa], a koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, predsoblja i kupaonice, sve na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – grad, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – grad

- prestane s ulaženjem u dvorište, površine cca 71,7 m2, koje se nalazi ispred ulaza u 2/12 suvlasničkog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – grad, i to tužitelja ĐP u 1/12 dijela i tužiteljice IP u 1/12 dijela, koji predstavlja stan površine 50 m² na I katu s posebnim ulazom u kući u [adresa] u [adresa], a koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, predsoblja i kupaonice, sve na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – grad, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. [adresa]

– grad

- da tužiteljima preda ključeve vrata ograđenog dvorišta, površine cca 71,7 m2, koje se nalazi ispred ulaza u 2/12 suvlasničkog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – grad, i to tužitelja ĐP u 1/12 dijela i tužiteljice IP u 1/12 dijela, koji predstavlja stan površine 50 m² na I katu s posebnim ulazom u kući u [adresa] u [adresa], a koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, predsoblja i kupaonice, sve na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – grad, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – grad, a kojim ključevima je neovlašteno ušao u predmetno dvorište i to sve u roku od 8 (osam) dana, pod prijetnjom ovrhe.

4. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljima trošak parničnog postupka, zajedno sa zateznom kamatom od dana donošenja rješenja pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena";

a ujedno je odbijen i prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine koji glasi:

" 1. Određuje se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja te se nalaže tuženiku da odmah po primitku ovog rješenja uspostavi posjedovno stanje koje je prethodilo smetanju tako što će ukloniti stvari i to stol veličine 80x80cm, 4 stolice i drvenu kutiju za drva dimenzije 100x117x78 cm iz ograđenog dvorišta površine cca 71,7 m2, koje se nalazi ispred ulaza u 2/12 suvlasničkog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – grad, i to tužitelja ĐP u 1/12 dijela i tužiteljice IP u 1/12 dijela, koji predstavlja stan površine 50 m² na I katu s posebnim ulazom u kući u [adresa] u [adresa], a koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, predsoblja i kupaonice, sve na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – grad, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – grad te na opisani način omogući tužiteljima nesmetano korištenje opisane nekretnine.

2. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja ovog predmeta ili do drugačije odluke Suda ako se okolnosti zbog kojih je mjera određena promijene tako da mjera više nije potrebna", te je naloženo tužiteljima tuženiku naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 875,00 € .".

2.Protiv navedenog rješenja tužitelji podnosi žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, a predlažu rješenje preinačiti i tužbeni zahtjev prihvatiti u cijelosti kao i prijedlog za izdavanje privremene mjere, odnosno rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

2.1.Na žalbu tužitelja nije odgovoreno.

3.Žalba je osnovana u odnosu na odluku o zahtjevu za smetanje posjeda, dok je neosnovana u odnosu na odluku o odbijanju prijedloga za izdavanje privremene mjere.

4.Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbi čl. 365. st. 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11 i 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 155/23, 146/25 dalje: ZPP), ovaj sud nije utvrdio da bi prvostupanjski sud počinio ijednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

4.1.Međutim, počinjene su bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a budući razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za odlučivanje u ovom predmetu nisu jasni ni dostatni a također su i međusobno proturječni a pored toga izostala je valjana ocjena provedenih dokaza čime je počinjena i bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 1. u svezi sa člankom 8. ZPP-a, na koje žalitelji sadržajno ukazuju, kako će se to nastavno obrazložiti.

5.Iz spisa predmeta proizlazi da tužitelji kao suvlasnici za po 1/12 dijela cjeline k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad te isključivi posjednici ograđenog dvorišta, sve pobliže opisano kao pod I./1. izreke pobijanog rješenja, traže zaštitu od smetanja posjeda koje je počinjeno po tuženiku ulaženjem u dvorište te odlaganjem stola sa četiri stolice i kutije za drva, odnosno drvenog sanduka u sadržaju pobliže opisanom pod I./1.-4. izreke.

6.U predmetnom je postupku bilo sporno je li riječ o samovlasnom smetanju posjeda koji uređuje odredba članka 20. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 i 52/25– u daljnjem tekstu: ZV) kojom je propisano da onaj tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedu uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed, s time da pravo na zaštitu ima osoba koju je drugi samovlasno smetao u posjedu, bilo da ga je uznemiravao u posjedu ili mu ga je oduzeo (članak 21. stavak 1. ZV) ili se radi o smetanju suposjeda iz članka 24. ZV-a kojim je propisano da svaki suposjednik je ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

7.Prvostupanjski je sud donio odluku kao u izreci nakon što je na temelju nespornih i u postupku utvrđenih činjenica utvrdio:

-kako su stranke zajedno s trećim osobama suvlasnici k. č. [katastarska čestica] upisane u ZU 868 k. o. [katastarska općina]-grad,upisane kao kuća i tri zgrade površine 132m2 i dvorište 104m2 te su u nesmetanom posjedu stambenih jedinica od kojih samo tuženik tijekom cijele godine živi u kući izgrađenoj na toj nekretnini, a ostali suvlasnici tijekom ljeta,

- kako su tužitelji suvlasnički dio nekretnine kupili 1989. od HP koja im je, kako tvrde, ustupila isključivo pravo korištenja prijepornog dvorišta, koje pravo je prodavateljica dobila od L i GP, što sud nije mogao utvrditi pregledom kupoprodajnih ugovora na koje se pozivaju,

- kako je tuženik suvlasnički dio predmetne nekretnine kupio 2002.,

- kako suvlasnička zajednica nije razvrgnuta niti je na nekretnini uspostavljeno etažno vlasništvo, u svezi čega se među suvlasnicima vodi spor pred nadležnim sudom,

-kako je sporno dvorište kao dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] položeno na adresi [adresa] do istog se dolazi s jugoistočne strane kroz metalna vrata, koje je po vještakinji za geodeziju Jasmini Jurinčić po izvršenom očevidu, na skici lica mjesta označeno slovima A-B-C-D-E-F-A, dok nije utvrđena površina predmetnog dvorišta,

- kako je tuženik na sporno dvorište postavio stol, četiri stolice i drvenu kutiju u vrijeme kada tužitelji nisu boravili u svom stanu na toj nekretnini, po njegovom iskazu u studenom 2022. a prema navodima i iskazu tužitelja za vrijeme njihove odsutnosti u razdoblju od 8. rujna 2022. do 3. lipnja 2023. kada su ih dolaskom zatekli u dvorištu, da su ih iznijeli iz dvorišta, a naknadno su ih ponovo zatekli u dvorištu, povodom čega je dolazila i policija,

- kako je tuženik u posjedu ključa ulaznih vrata u dvorište, kao jedinog pristupa istom kojima je vrata i otvorio, prema njegovom iskazu dobio ga je prilikom kupnje nekretnine od izvjesnog, sad pok. ZP,

- kako je tuženik iskazivao kako sporno dvorište koristi kada tužitelji nisu prisutni u Lošinju kako im ne bi smetao u korištenju, pa stoga prije njihovog dolaska uklanja iz dvorišta svoje stvari, što bi i sada učinio da to oni sami nisu pokušali, a i da tužitelji kada odlaze u jesen iz Lošinja iz dvorišta uklanjaju svoje stvari,

-kako iz provedenih dokaza ne proizlazi da je ključeve ulaznih vrata tuženik stekao potajno, zlouporabom povjerenja ili prava,

-kako iz iskaza tuženika te saslušanih svjedoka LPV i AP proizlazi kako tuženik uglavnom izvan ljetne sezone koristi prijeporno dvorište za vješanje rublja, smještaj drva, roštiljanje i slično.

8.Polazeći od iskaza svjedoka LPV i AP te tuženika kao stranke koje je ocijenio istinitim pa to povezujući s činjenicom da je tuženik posjednik ključa ulaznih vrata u dvorište koji ta vrata otključava te s iskazom tužitelja da su bravu na vratima promijenili 2010. prvostupanjski je sud zaključio kako je tuženik kao višegodišnji posjednik ključa koji mu služi za ulazak u dvorište ujedno i mirni suposjednik predmetnog dvorišta te da unošenjem stola sa stolicama i kutije za drva nije onemogućio tužitelje u dotadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti, pa da nisu ispunjeni uvjeti za pružanje suposjedovne zaštite iz članka 24. ZV-a, radi čega je tužbeni zahtjev kao neosnovan odbio.

8.1.Postavljeni tužbeni zahtjev je ocijenjen neosnovanim i stoga što nakon provedenog geodetskog vještačenja kojim je slovima određen dio dvorišta za koje tužitelji tvrde da ga samoposjeduju i na kojemu tuženik odlaže stvari, tužitelji nisu sukladno tome „specificirali tužbeni zahtjev“ niti dokazali da se radi o površini od 71,7 m2.

8.2.Posebno, glede zahtjeva za predaju ključeva ulaznih vrata dvorišta, polazeći od toga da je tužitelj suvlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja suvlasnička zajednica nije razvrgnuta, smatrao je ovaj tužbeni zahtjev neosnovanim pozivom na odredbu članka 38. stavak 1. ZV-a.

9.Prvostupanjski sud po ocjeni ovog drugostupanjskog suda nije postupio pravilno i zakonito kada je zaključio da tužiteljima ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu.

10.Prema odredbi članka 441. ZPP-a, raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničeno je samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

10.1.Po članku 22. stavak 2. ZV-a sud pruža ovu zaštitu posjeda bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

11.Dakle, pitanje vlasništva ili suvlasništva predmetne nekretnine je u ovom sporu irelevantno, radi čega je bez utemeljenja bilo kakvo pozivanje prvostupanjskog suda na prava koja tuženiku kao suvlasniku pripadaju osnovom odredbi Glave druge, Odjeljak prvi i Odjeljak drugi ZV-a, kako osnovano i žalitelji ukazuju.

12.Naime, sam čin smetanja posjeda je čin (akt) neke osobe, kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed, ili ga se uznemirava u posjedovanju. Temeljno načelo posjedovne zaštite je da je samovlast zabranjena, bez obzira kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, a posjed uživa pravo na zaštitu ako je smetan nečijim činom koji je poduzet samovlasno, dok smetanje posjeda učinjeno činom koji nije samovlastan ne daje pravo na posjedovnu zaštitu.

13.Proizlazi kako je čin kojim se smeta tuđi posjed poduzet samovlasno, ako onaj koji ga je poduzeo nema za to ovlaštenje, tj. dozvolu, pristanak posjednika, niti je na to ovlašten neposredno zakonom, ili odlukom koju je sud odnosno drugo tijelo vlasti donijelo na temelju zakona koji dopušta odnosni zahvat u tuđi posjed.

14.Dakle, bilo je potrebno raspraviti i utvrditi jesu li tužitelji bili u nesmetanom posjedu predmetnog dvorišta, je li ih tuženik u tome zasmetao oduzimanjem ili uznemiravanjem posjeda i je li zaštita zatražena pravodobno (članak 21. ZV).

15.Što se tiče pozivanja prvostupanjskog suda na odredbu članka 38. ZV-a i odbijanje tužbenog zahtjeva za predaju ključa dvorišnih vrata stoga što je tuženik suvlasnik predmetne nekretnine, sukladno već navedenom, radilo bi se o pravu na posjed koje nije od značaja u posjedovnoj parnici i ne bi eventualnom aktu samovlasti oduzimao svojstvo čina smetanja.

16.U odnosu na stav prvostupanjskog suda glede zahtjeva koji “nisu specificirani“ sukladno nalazu vještakinje za geodeziju (točka 67.), primijetiti je kako nije jasno smatra li sud da postavljeni tužbeni zahtjev ne odgovara stvarnom stanju na terenu, iako bi se iz sadržaja spisa dalo zaključiti da se radi o potpuno ograđenom dvorištu, kao dijelu k. č. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina] koje se pruža ispred ulaza u stambeni prostor tužitelja u [adresa], u [adresa], kako je to i označeno u tužbenom zahtjevu, koja adresa je navedena i u nalazu i mišljenju vještakinje za geodeziju, s mogućnošću pristupa samo kroz dvorišna vrata iz spomenute ulice, kako bi se moglo zaključivati i iz geodetske skice, pri čemu ne bi bilo neprihvatljivo niti da je eventualno vještačenje bilo potpunije uz provjeru površina te zahtjev slovno usklađen sa skicom vještakinje.

17.Nadalje, kada je prvostupanjski sud pod točkom 38. zaključio da iz iskaza saslušanih svjedoka nije mogao sa sigurnošću utvrditi jesu li tužitelji bili isključivi posjednici spornog dvorišta ili je dvorište suposjedovao tuženik, onda nije bilo mjesta pozivanju na iskaze svjedoka pod točkom 48. kao potvrdu tuženikova iskaza o njegovom suposjedu, jer se radi o proturječnosti u razlozima glede utvrđenja odlučnih činjenica.

18.Također nije jasno na temelju čega prvostupanjski sud zaključuje da tuženik u posjed ključa ulaznih dvorišnih vrata nije došao potajno ili zloupotrebom prava, o čemu nedostaju valjani i međusobno usklađeni razlozi, jer ako je tuženik ključeve ili ključ dobio kada je kupio suvlasnički dio nekretnine, dakle 2002. od sad pok. ZP (točka 52.) pa ako su tužitelji bravu tih vrata mijenjali 2010., onda nema mjesta zaključivanju (pod točkom 53.) o višegodišnjem posjedu ključa stečenom na način prikazan po tuženiku, a prihvaćen po prvostupanjskom sudu na kojemu kao bitnom zasniva zaključak o tome da su stranke suposjednici predmetnog dvorišta.

19.Pored toga, glede iskaza svjedoka i samog tuženika na koje se prvostupanjski sud poziva (točka 46.-48.), tužitelji su tijekom postupka njihovim iskazima prigovarali, što ponavljaju i u žalbi, a na konkretne prigovore nije odgovoreno, a nije valjano obrazložen ni otklon iskaza svjedoka predloženih po tužiteljima i samih tužitelja kojima nije bilo prigovora, čemu se s osnovom u žalbi prigovara.

20.Iz naprijed navedenog proizlazi da su ostvarena obilježja bitne povrede postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, a istovremeno je izostala i valjana ocjena dokaza, čime su ostvarena obilježja bitne povrede iz članka 354. stavak 1. u svezi sa člankom 8. ZPP-a, na što sadržajno žalba upućuje.

21.Uzevši u obzir navedeno, valjalo je na temelju odrede članka 380. točke 3. ZPP-a uvažiti žalbu tužitelja, ukinuti pobijano rješenje pod točkom I/1-4. i III. i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

22.U nastavljenom postupku prvostupanjski će sud otkloniti uočene povrede te imajući u vidu primjedbe iz ove odluke dopuniti činjenično stanje izvođenjem dokaza koji su u skladu sa zakonom pravodobno predloženi, a raspravit će i ostale prigovore izložene u opširnim žalbenim navodima tužitelja, nakon čega će savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka ocijeniti u smislu članka 8. ZPP-a radi li se o smetanju odnosno uznemiravanju posjeda iz članka 21. ZV-a ili suposjeda iz članka 24. ZV-a i jesu li ispunjene pretpostavke za pružanje zatražene pravne zaštite te o zahtjevu donijeti novu zakonitu odluku uključiv i onu o troškovima postupka.

23.Budući je ovaj sud ukinuo pobijano rješenje, to je u skladu s odredbom članka 166. stavka 3. ZPP-a, prvostupanjskom sudu ostavljeno da u konačnoj odluci odluči o troškovima ovog žalbenog postupka.

24.Neosnovano tužitelji prigovaraju odluci kojom je odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere, jer je i po stavu ovog suda pravilan zaključak prvostupanjskog suda da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere iz članka 346. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 dalje: OZ), za koji su dani valjani razlozi koje i ovaj sud prihvaća pa glede te odluke nisu ostvareni žalbeni razlozi kao ni oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

25.Dodatno je navesti kako je svrha (cilj) privremene mjere osiguranje budućeg ostvarenja tražbine – u konkretnom slučaju nenovčane, a ne ostvarenje te tražbine, pa se predloženom privremenom mjerom ne smije ispuniti tražbina koja se osigurava (i čije postojanje tek valja utvrditi), a u konkretnom slučaju bi se određivanjem predložene privremene mjere, osim u odnosu na predaju ključa, ispunila tražbina radi uspostave u prijašnje stanje kao pod I./3. tužbenog zahtjeva.

26.Po ocjeni ovog suda, u parnicama zbog smetanja posjeda izdavanje privremene mjere koja po svom sadržaju odgovara kondemnatornom dijelu tužbenog zahtjeva za smetanje posjeda se određuje iznimno, doista kada se radi o situacijama da bi zbog postupanja tuženika prije nego što se odluči o smetanju posjeda za tužitelja mogla nastupiti teško nadoknadiva šteta ili da bi se spriječilo nasilje.

26.1.U konkretnom slučaju tužitelji kao predlagatelji osiguranja doista samo paušalnim navođenjem razloga za određivanje privremene mjere nisu učinili vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere tuženik kao protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili učinili vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili otklonila nenadoknadiva šteta koja prijeti (članak 346. stavak 1. OZ).

27.Dakle, iako se privremena mjera može sukladno članku 442. ZPP-a odrediti i u parnicama za smetanje posjeda, da bi se ista odredila mora se raditi o situaciji otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprječavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete, a što ne postoji u konkretnoj situaciji.

28.Iz navedenih razloga osnovom odredbe iz članka 380. točka 2. ZPP-a u svezi sa člankom 21. OZ-a valjalo je u dijelu koji je upravljen na odluku o privremenoj mjeri žalbu tužitelja kao neosnovanu odbiti i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje pod točkom II./"1 i 2." i riješiti kao u izreci.

U Splitu,18. veljače 2026.

SUTKINJA

Mirjana Rubić