REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-1773/25-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja ŠČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica ĐČ, mag.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 18. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagatelj ŠČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. NČ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1953. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 1991. do njezine smrti 1. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Predlagatelj ŠČ podnio je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. NČ, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da je sa pok. NČ živio u izvanbračnoj zajednici od 17. srpnja 2002. do 1. listopada 2024.

2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog, opreza radi, protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagatelja, te svjedoka ŽČ, TČ, GČ i DČ.

4. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.

5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

6. S obzirom da predlagatelj svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u smrtni list (list 5) sud je utvrdio da je pok. NČ umrla **.**.2024.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagatelja i pok. NČ (list 29-32) sud je utvrdio da su bili u međusobnom braku, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-1553/88 od 9. prosinca 1988.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagatelja od 24. srpnja 2025. (list 2) sud je utvrdio da je prijavljen do 2. veljače 1990. na adresi [adresa], od 8. ožujka 1990. do 24. lipnja 1992. na adresi [adresa], od 24. lipnja 1992. do 17. srpnja 2002. na adresi [adresa], a od 17. srpnja 2002. nadalje na adresi [adresa].

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. NČ od 26. studenoga 2025. (list 27) sud je utvrdio da je bila prijavljena od 23. rujna 1971. do dana smrti, **.**.2024. na adresi [adresa].

11. Iz iskaza predlagatelja ŠČ sud je utvrdio da se sa pok. rastao 1985. Ili 1986., bilo je više razloga, a kako su živjeli u kući koja je vlasništvo predlagatelja nije htio da supruga iseli sa djecom tako da se maknuo iz kuće, ali je zapravo dolazio skoro svaki dan, jedino nije prespavao, jer zapravo unatoč raspravi nisu bili u nikakvoj svađi. Kako je došao rat nekako su ponovo našli u svemu zajednički jezik, ponovo su se povezali više u emotivnom smislu i ponovo su počeli živjeti zajednički život kao da rastave braka nije niti bilo i od tada su živjeli zajedno bez prekida sve do smrti pok. supruge. Sve su zajedno radili. Imali su poljoprivredno gospodarstvo, dijeli su zajedničke financije. Brinuli su zajedno o njihovoj djeci. Pok. supruga je predlagala da se ponovo vjenčaju, ali joj je rekao da su se već jednom vjenčali i da nema potrebe da se ponovo vjenčaju. Išli su zajedno na ljetovanja u [adresa], u [adresa], odlazili su u vikendicu u [adresa] koju su zajedno stekli za vrijeme zajedničkog života. Pok. supruga je bolovala te je imala žuticu koju je preboljela, imala je rak grla koji je isto zaliječila i zatim je dobila rak gušterače od kojeg je i preminula kod kuće. Brinuo je o supruzi i uvijek bi netko bio s njom kada ne bi bio prisutan. Organizirao je pogreb i platio trošak pogreba. Sudjelovao je u ostavinskom postupku kao izvanbračni suprug, a svog dijela nasljedstva odrekao se u korist sinova. Vezano za navod iz prijedloga da su živjeli u izvanbračnoj zajednici od 17. srpnja 2002. ne može reći zašto je naveden taj datum, jer je prijedlog pisala snaha, a predlagatelj je isti potpisao. Kako je već iskazao njihova izvanbračna zajednica trajala je od početka rata 1991.

12. Iz iskaza svjedoka ŽČ sud je utvrdio da su predlagatelj i pokojna NČ živjeli zajedno više od 50 godina u kvartu na Savici Šanci. Bili su susjedi, a kasnije su postali i kumovi, oboje praktički poznaje cijeli svoj život. Živjeli su u kući, često su se družili, skoro svaki tjedan. Dobili su dva zajednička sina DČ i Š. Nekako su prolazile godine, te nikada nije došlo na red da se vjenčaju. Zajedno su brinuli o djeci, zajedno doprinosili u kućanstvo. Išli su na ljetovanja, imaju kuću u [adresa]. Pokojna je bila bolesna, operirala je jednjak i koljena, a pred smrt je oboljela od gušterače. Predlagatelj je brinuo o pokojnoj, a ista je preminula kod kuće. Bila je na pogrebu, gdje je predlagatelj stajao uz odar pokojne. Pogreb je organizirao i platio trošak predlagatelj. Predlagatelj i pokojna bili su u prethodnom braku, razveli su se, jer se umiješala treća osoba, misli da su se pomirili tijekom rata 1991., dakle, razvod je bio prije te godine, a ne zna točno kada.

13. Iz iskaza svjedoka TČ sud je utvrdio da je susjeda, kuća do kuće, predlagatelja i pok. NČ koja je bila njezina sestrična. Njih dvoje bili su u braku, rastali su se, ne zna točno kada, ali unatoč rastavi braka kroz cijelo to vrijeme živjeli su zajedno u kući u koju je pokojna došla kada su se vjenčali, jer je to kuća od predlagatelja. Nakon rastave braka sigurno su dalje nastavili živjeti zajedno nekih 30 godina bez prekida sve do smrti pokojne. Nije joj poznat razlog njihove rastave braka. Sigurno je da su se pomirili nakon rastave jer su normalno živjeli kao svaki drugi bračni par, njihova djeca su također živjela s njima i nakon rastave braka. Imaju dva sina DČ i Š. Družili su se često. Išli su na ljetovanja, a i ona je znala otići s njima u [adresa] gdje su ljetovali. Nije s njima razgovarala da li se namjeravaju ponovo vjenčati. Zajedno su doprinosili za kućanstvo i brinuli o djeci. Pokojna je bila bolesna, imala je rak gušterače od kojeg je i preminula, a predlagatelj se brinuo o pokojnoj. Pokojna je preminula kod kuće. Bila je na pogrebu gdje je predlagatelj stajao uz odar pokojne. Predlagatelj je organizirao i platio trošak pogreba. Djeca predlagatelja i pokojne rođene su u njihovom braku, a djeca su u trenutku rastave bila odrasla, nisu bili bebe.

14. Iz iskaza svjedoka GČ sud je utvrdio da je snaha predlagatelja, udana za sina predlagatelja i pok. NČ, [adresa]. DČ i ona su u vezi od 1996. i poznato joj je da su predlagatelj i pokojna tada živjeli zajedno na istoj adresi. Zna da su bili u braku i da su se rastali, to je bilo prije nego je upoznala njihova sina, ali ne zna kada je to bilo, niti zna razlog rastave. Često su se posjećivali i družili. Predlagatelj i pokojna živjeli su kao muž i žena. Zajedno su doprinosili u kućanstvo i dijelili zajedničke financije. Odlazili su zajedno na ljetovanja u [adresa] gdje imaju kuću, a koja je nasljedstvo roditelja predlagatelja. Nije s njima ništa razgovarala vezano za to da li se namjeravaju ponovo vjenčati. Pokojna je bolovala od raka gušterače od travnja 2024., a preminula je 1. listopada 2024. kod kuće, a predlagatelj je cijelo to vrijeme o njoj brinuo. Svi zajedno su na pogrebu stajali uz odar pokojne. Pogreb je organizirao i platio predlagatelj, a misli da mu je pomogao i njezin suprug. Da su se predlagatelj i pokojna rastali rekao joj je suprug, a da joj to nije rekao iz njihovog zajedničkog života nije se moglo vidjeti da su razvedeni.

15. Iz iskaza svjedoka DČ, sina predlagatelja, sud je utvrdio da su se roditelji rastali kada je išao u prvi ili drugi razred osnovne škole. Ne sjeća se baš tog razdoblja, zna da se između njih umiješala treća osoba. Misli da je otac možda na par mjeseci odselio iz kuće, to nije točno siguran, ali su se pomirili i nastavili su dalje normalno živjeti u kući gdje su svi živjeli kao da su i dalje bračni par, njihov zajednički obiteljski život je nakon rastave bio sasvim normalan. Više nije bilo nikakvih prekida u njihovom zajedničkom životu sve do smrti pok. majke. Roditelji su se brinuli o njemu i bratu. Dijelili su zajedničke financije i zajedno doprinosili u kućanstvo. Bave se poljoprivredom tako da su i roditelji zajedno radili u poljoprivrednom gospodarstvu. Kroz cijelo vrijeme živio je s roditeljima i živi i danas. Išli su na zajednička ljetovanja iako ne baš često zbog posla. Majka je preminula od raka gušterače, a otac se brinuo o njoj. Majka je preminula kod kuće. Otac je organizirao pogreb i platio trošak pogreba, a svi zajedno su na pogrebu stajali uz odar pok. majke. U ostavinskom postupku iza pok. majke nasljednici su brat i on, jer se otac odrekao svog dijela nasljedstva u njihovu korist. Otac je sudjelovao u ostavinskom postupku kao izvanbračni suprug, ali se svega odrekao u njihovu korist tako na nije nasljednik.

16. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

17. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

18. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagatelj i pokojna NČ bili u vezi te su nakon rastave braka živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], gdje su i oboje bili prijavljeni, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnog. Predlagatelj je bio neoženjen, a pokojna NČ neudana za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

19. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine.

20. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 18. veljače 2026.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu, odnosno e-komunikacijom.

DNA:

1. Predlagatelju uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog i rješenje

2. Protustranci