REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-13314/2022

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Tomislava Tomašića, predsjednika vijeća, te Maria Soljačića i Marjane Rajić, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijaliste Mirjana Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog JV, kojeg brani Dražen Letica, odvjetnik u Zagrebu, zbog prekršaja iz članka 306. stavka 3. točke 1. Zakon o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 18/22., 46/22., 119/22., 71/23. i 156/23.), odlučujući o žalbi okrivljenog JV, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj: 67. Pp-2092/2022, od 25. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj 18. veljače 2022.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okrivljenog JV kao osnovana, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljeni JV proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 306. stavka 3. točke 1. Zakon o socijalnoj skrbi, za koji prekršaj mu je na temelju istog propisa, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u iznosu od 50.000,00 kuna / 6.640,10 eura, time da je okrivljenik propisano upozoren da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako u roku koji mu je određen za plaćanje plati dvije trećine izrečene kazne.

2. Istom presudom okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 500,00 kuna / 66,36 eura.

3. Protiv navedene presude okrivljenik je putem branitelja pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o prekršajno pravnim sankcijama. Žalitelj u bitnome navodi da sud nije bio propisano sastavljen, jer iz zaglavlja pobijane presude proizlazi da je sudac sudio bez zapisničara, odnosno da je sudac sam u prisutnosti više inspektorice NV vodio postupak, pisao zapisnik te donio i pisao presudu, iz čega proizlazi da sud nije bio valjano sastavljen. Ističe da je rasprava održana bez sudjelovanja okrivljenog protivno odredbama zakona, iako svaka osoba treba imati saznanja da se protiv nje vodi postupak u kojem može biti kažnjena. Okrivljeni nije bio prisutan uredovanju inspekcije 10. veljače 2022., dok su ga s uredovanja inspekcije 17. veljače 2022. odveli policajci radi provjere prijave, što bi trebalo proizlaziti iz zapisnika koje je sastavila HV. Iz obrazloženja presude proizlazi da sudu uopće nije bitno je li okrivljeni nazočio uredovanju 10. veljače 2022., iako se ono izričito spominje u izreci presude, niti je izvršen uvid u zapisnike s uredovanja od 10. veljače 2022. i 17. svibnja 2022. Navodi da je jedini dokaz proveden u postupku saslušanje inspektorice J, koja je utvrdila kako okrivljeni 10. veljače 2022. pruža socijalne usluge za devet starijih teško bolesnih osoba, iako ondje nije bio prisutan. Nadalje ističe da je okrivljenom poziv upućen temeljem članka 145. stavka 5. Prekršajnog zakona, ali nije navedeno na koju adresu na kojoj će se okrivljeni vjerojatno zateći. Žalitelj smatra da je izreka presude nerazumljiva jer ne sadrži jasno mjesto, vrijeme i opis radnje („što je od 17. svibnja 2022. … tijekom provođenja inspekcijskog nadzora utvrđeno…“), odnosno nije jasno od kada do kada i gdje. Također ističe da iz presude nije vidljivo po kojem nalogu je izvršena pretraga, što je pretraživano niti prema kome je nalog izdan. Navodi i da je presuda protivna presudama istog suda donesenim istog dana u predmetima Pp-2088/2022 i Pp-2090/2022, jer se postavlja pitanje kako isti prekršaj mogu počiniti tri različite osobe. Također smatra da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, osobito na temelju čega je utvrđeno da okrivljeni pruža socijalne usluge korisnicima, s kojim je korisnicima inspektorica razgovarala te kada i gdje. Ističe da postoji znatna proturječnost između razloga presude i sadržaja isprava u spisu, kao i da u spisu nema materijalnog dokaza da bi okrivljeni pružao bilo kakve usluge bilo kome. Žalitelj nadalje navodi bitnu povredu prava na obranu, jer iz presude nije vidljivo kome je i kako sud pokušao izvršiti dostavu za okrivljenika niti kako je održao raspravu bez da zna adresu okrivljenika, pri čemu ističe da adresa [adresa] nikada nije bila adresa okrivljenika koji živi u drugoj državi. Zaključno ističe da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, jer okrivljenik nije sudjelovao u postupku niti mu je dostavljena obavijest da se protiv njega vodi postupak, pa sud nije utvrdio temeljem kojeg su osnova imenovani korisnici boravili u kući na adresi [adresa], niti je utvrđeno da bi okrivljenik pružao socijalne usluge, zbog čega sud nije mogao izreći valjanu sankciju.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

5. Žalba je osnovana.

6. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) utvrdio da je u postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude povrijeđeno pravo obrane okrivljenika, a što je utjecalo ili moglo utjecati na presudu, čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, te je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. istog Zakona, na koje povrede žalitelj osnovano ukazuje.

7. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud 25. listopada 2022. održao glavnu raspravu u odsutnosti okrivljenika i tužitelja, na kojoj je proveo dokazni postupak ispitivanjem NV, više inspektorice socijalne skrbi, bez izvođenja drugih dokaza, nakon čega je odmah donio presudu kojom je okrivljenika proglasio krivim i kaznio novčanom kaznom.

8. Međutim, prema ocjeni ovog Suda u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene pretpostavke za održavanje glavne rasprave u odsutnosti okrivljenika, propisane odredbom članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, jer okrivljenik na glavnu raspravu održanu 25. listopada 2022. nije uredno pozvan.

9. Naime, prema stanju spisa proizlazi da je prvostupanjski sud dostavu poziva okrivljeniku za navedenu raspravu obavio, sukladno članku 145. stavku 5. Prekršajnog zakona, isticanjem poziva na e-oglasnoj ploči suda, čime je smatrao dostavu poziva okrivljeniku uredno obavljenom. Člankom 145. stavkom 5. Prekršajnog zakona propisano je da u slučaju ako se poziv ne može stranci dostaviti jer nije sudu prijavila promjenu adrese ili postoje okolnosti koje ukazuju da očito izbjegava primitak poziva, sud će istaknuti poziv na oglasnu ploču suda i protekom osmog dana od stavljanja na oglasnu ploču dostava se smatra uredno obavljenom. Dakle, iz navedene odredbe proizlazi da mogućnost dostave poziva okrivljeniku, kao stranci u postupku, putem e-oglasne ploče suda podrazumijeva da okrivljenik već ima saznanje da se protiv njega vodi postupak pred prvostupanjskim sudom i da je upozoren na posljedice neodazivanja pozivima suda. Budući da u konkretnom prvostupanjskom postupku, a kako to proizlazi iz stanja spisa, okrivljeniku prije podnošenja optužnog prijedloga prvostupanjskom sudu nije uredno uručena pisana obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona, jer okrivljenik istu nije vlastoručno potpisao, kao niti da je postupljeno na način propisan u članku 148. stavku 4. Prekršajnog zakona, a što je razvidno iz primjerka pisane obavijesti koja se nalazi u spisu (str.57 i 58), niti mu je prije isticanja poziva na e-oglasnoj ploči suda uredno uručen barem jedan poziv, ovaj Sud smatra da nisu bile ispunjene pretpostavke za takav način dostave niti za zaključak da je okrivljenik uredno pozvan na glavnu raspravu.

10. Zbog procesne povrede i kršenja načela o obvezi suda da se okrivljeniku sudi u njegovoj nazočnosti, ovaj Sud nalazi da nisu postojali uvjeti za meritorno odlučivanje u ovom predmetu, jer je glavna rasprava 25. listopada 2022., protivno odredbama Prekršajnog zakona, održana u odsutnosti okrivljenika, čime je počinjena i bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, jer je okrivljeniku uskraćeno pravo na neposredno sudjelovanje i nazočnost u postupku, te je povrijeđeno njegovo pravo obrane, a što je svakako moglo utjecati na zakonito i pravilno donošenje presude.

11. Također treba naglasiti da prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude iznosi razloge zbog kojih je glavna rasprava održana bez nazočnosti okrivljenika. Međutim, već iz samog obrazloženja presude razvidne su brojne nedosljednosti i nejasnoće. Prije svega, u presudi se na više mjesta miješaju pojmovi „okrivljenik“ i „okrivljena“, pa se tako navodi: „da sukladno članku 167. stavku 3. Prekršajnog zakona glavna rasprava na kojoj je ispitana HV je održana u odsustvu uredno pozvanog okrivljenice jer njeno ispitivanje nije bilo neophodno te to nije bilo od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.“ Odredba članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona dopušta održavanje rasprave bez okrivljenika samo pod uvjetom da je okrivljenik uredno pozvan te da njegov dolazak nije nužan za razjašnjenje stvari.

12. Prvostupanjski sud u obrazloženju presude također navodi da je okrivljenik bio uredno obaviješten i da izbjegava primitak poziva, te ističe da je „okrivljeniku dostava poziva pokušana u više navrata na više različitih, sudu dostupnih okrivljenikovih adresa“. Međutim, iz obrazloženja presude nije razvidno na koje su adrese dostave pokušavane, kada su pokušane niti na koji način. Nadalje, u obrazloženju presude navodi se da je na raspravi ispitana svjedokinja HV, iako iz spisa proizlazi da ona nije bila ispitana. Ranije u presudi stoji da je ispitana NV, a ne HV. Iz toga proizlaze proturječnosti u pogledu provedenih dokaza, što predstavlja bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona.

13. S obzirom na utvrđene bitne povrede i nejasnoće u obrazloženju, prihvaćanjem žalbe okrivljenika trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud otklonit će utvrđene bitne povrede te ponovno zakazati glavnu raspravu, na koju će uredno pozvati okrivljenika, ispitati ga o navodima optužnog prijedloga, provesti sve potrebne i dostupne dokaze radi utvrđivanja činjeničnog stanja te potom, detaljnom analizom i ocjenom svakog dokaza ponaosob i u međusobnoj svezi, te vodeći računa i o ostalim žalbenim navodima, donijeti novu, zakonitu odluku koju će valjano obrazložiti.

14. Zbog izloženih razloga riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 18. veljače 2026.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Mirjana Laljek, v.r.

Tomislav Tomašić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.