Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu

Trg dr. Franje Tuđmana 2

31400 Đakovo

Poslovni broj: Ovr-78/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

Z A K LJ U Č A K

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Đakovu, po sutkinji toga suda Ivanki Banović, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja UNIVERZAL d.o.o., OIB: 34319609112, Đakovo, V. Nazora 68, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Grubeši, odvjetniku u Osijeku, protiv ovršenika UU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi izvansudske ovrhe, povodom žalbe ovršenika nakon proteka roka i prijedloga za odgodu ovrhe, dana 18. veljače 2026. godine

z a k lj u č i o  j e

Upućuje se ovršenik UU u roku od 15 dana od dana dostave ovog zaključka pokrenuti parnicu radi proglašenja izvansudske ovrhe nedopuštenom, koja se provodi kod Financijske agencije na novčanim sredstvima po računima ovršenika temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Davida Crnova iz Đakova pod poslovnim brojem Ovrv-436/14 od 9. svibnja 2014. godine, a zbog žalbenog razloga iz članka 50. st. 1. t. 11. Ovršnog zakona, i

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izvansudske ovrhe koja se provodi na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Davida Crnova iz Đakova pod poslovnim brojem Ovrv-436/14 od 9. svibnja 2014. godine, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 27. siječnja 2026. godine podnio ovome sudu prijedlog, kojeg je dopunio podneskom od 9. veljače 2026. godine, za proglašenje nedopuštenom izvansudske ovrhe koju je ovrhovoditelj pokrenuo pred Financijskom agencijom na temelju javnobilježničkog rješenja o ovrsi broj Ovrv-436/14 od 9. svibnja 2014. godine, kao i za odgodu predmetne izvansudske ovrhe.

2. Naime, ovršenik navodi kako je nastupila zastara predmetne tražbine, budući je od pravomoćnosti i ovršnosti navedenog rješenja o ovrsi javnog bilježnika proteklo više od 12 godina, a ovrhovoditelj nije proveo niti jednu ovršnu radnju kojom bi došlo do prekida zastare. Kako predmetna tražbina koja je utvrđena navedenom ovršnom ispravom zastarijeva protekom roka od 10 godina, to smatra prigovor zastare osnovanim. Također, ovršenik navodi kako predlaže odgodu ovrhe do pravomoćnog odlučivanja o istaknutom prigovoru zastare, da je njegov račun obrta blokiran i da mu daljnja provedba ovrhe uzrokuje nenadoknadivu štetu jer mu je onemogućeno redovno poslovanje.

3. Na navedeni prijedlog ovršenika, ovrhovoditelj se očitovao podneskom od 17. veljače 2026. godine, u kojem ovrhovoditelj spori istaknut prigovor zastare, navodeći da je zastara prvotno bila prekinuta podnošenjem zahtjeva za naplatu dana 18. lipnja 2014. godine te ista nije istekla sve dok Financijska agencija nije isknjižila osnovu uslijed nedostatka novčanih sredstava, a nakon što je osnova isknjižena, da je ovrhovoditelj ponovno dostavio Financijskoj agenciji osnovu na naplatu, dana 16. siječnja 2026. godine, prije isteka zastarnog roka. Ovrhovoditelj se također protivi odgodi ovrhe, navodeći kako je takav prijedlog neosnovan jer ovršenik nije dokazao niti na razini vjerojatnosti posebnu pretpostavku za odgodu ovrhe, odnosno da bi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, a osim toga, navodi kako je novčani iznos već zaplijenjen kod Financijske agencije te da ovršenik može osobni dohodak osigurati zaštićenim računom.

4. Odredbama čl. 284. st. 5. Ovršnog zakona („Narodne novine” broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24., dalje OZ) propisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može protiv rješenja o ovrsi nadležnom sudu podnijeti žalbu nakon proteka roka i zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu.

5. Slijedom navedenog, a u odnosu na izneseni žalbeni razlog ovršenika, istaknut prigovor zastare iz čl. 50. st. 1. t. 11. OZ-a, te činjenicu da se ovrhovoditelj istome protivio, na temelju čl. 55. st. 1. OZ-a odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

6. Nadalje, a u odnosu na prijedlog ovršenika radi odgode ovrhe, na isti prijedlog se imaju primijeniti odredbe čl. 65. OZ-a o odgodi ovrhe.

7. Člankom 65. OZ-a propisano je da sud na prijedlog ovršenika može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1-11. OZ-a.

8. Ovršenik je iznoseći žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. t. 11. OZ-a ispunio tek jedan od uvjeta za odgodu ovrhe (čl. 65. st. 1. t. 5. OZ-a), međutim, sud je shvaćanja kako ovršenik u svom prijedlogu nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo eventualno nasilje. Naime, ovršenik samo paušalno navodi da predlaže odgoditi ovrhu budući da mu je račun blokiran i da mu daljnja provedba ovrhe uzrokuje nenadoknadivu štetu u smislu onemogućavanja redovnog poslovanja i plaćanja obveza, a za što ne prilaže niti jedan dokaz, niti daje ikakvo činjenično obrazloženje.

9. Odgoda ovrhe, kao institut ovršnog prava svoju primjenu nalazi u iznimnim slučajevima, a kada sud ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da bi ovršenik provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, tada težište ispitivanja treba usmjeriti na imovinske prilike ovršenika i njegove mogućnosti da u postupku eventualne protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja. Ovršenik u svome prijedlogu ne podnosi nikakve dokaze o svojim materijalnim prilikama nego tek paušalno navodi kako blokadom računa nije u mogućnosti obavljati svoje redovno poslovanje, ne podnoseći pri tome nikakve dokaze niti dokumentaciju kojom bi potkrijepio takve navode i prikazao u kakvim se imovinskim prilikama nalazi, pa čak ne navodi niti čime se točno bavi njegov obrt čiji je račun prema njegovim navodima blokiran. Ovaj sud je stava kako ovršenik takvim navodima ni na koji način ne čini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, a uzimajući u obzir kako u slučaju neosnovano provedene ovrhe ovršenik može dobiti primjereno obeštećenje u skladu s odredbom čl. 56. st. 1. i čl. 62. OZ-a od ovrhovoditelja, koji je pravna osoba, te koji kao trgovačko društvo djeluje na tržištu, to je slijedom navedenog ocijenjeno da je prijedlog za odgodu ovrhe neosnovan.

10. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka i rješenja.

U Đakovu 18. veljače 2026.

Sutkinja

Ivanka Banović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv zaključka nije dopuštena žalba, a protiv rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana primitka rješenja. Žalba na rješenje se podnosi ovome sudu, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku

2. Ovršeniku uz podnesak ovrhovoditelja od 17. veljače 2026. s prilozima