REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8

52100 Pula

Poslovni broj: Ovr-1335/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

Z A K L J U Č A K

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli - Pola po sucu Saši Javoranu, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika-specijalista Gorana Lipljana, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ISTRA d.d., sa sjedištem u [adresa], na adresi [adresa], OIB: 07538718933, protiv ovršenika [obrt] obrta za proizvodnju metalnih proizvoda, sa sjedištem u [adresa], na adresi [adresa], VL. NJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Valter Šram, odvjetnik iz Pule, odlučujući o prijedlozima ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate nedopuštenim te za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava, izvan ročišta, 18. veljače 2026.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenik [obrt] obrt [obrt] metalnih proizvoda VL. NJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 (petnaest) dana od dostave ovog zaključka protiv ovrhovoditelja ISTRA D.D. PULA, OIB: 07538718933, pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom na temelju zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu temeljem bjanko zadužnice ovjerene 9. prosinca 2019. po javnom bilježniku Nansi Kopić iz Pule pod brojem OV-21128/2019, zbog razloga navedenih u prijedlogu ovršenika od 24. prosinca 2025.

i

r i j e š i o  j e

I Odbija se dokazni prijedlog ovršenika saslušanjem stranaka.

II Odbija se prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava s računa ovršenika [obrt] obrta [obrt] metalnih proizvoda VL. NJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], na račun ovrhovoditelja ISTRA d.d. Pula, OIB: 07538718933, u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom na temelju zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu temeljem bjanko zadužnice ovjerene 9. prosinca 2019. po javnom bilježniku Nansi Kopić iz Pule pod brojem OV-21128/2019, kojeg je ovršenik podnio 24. prosinca 2025., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 24. prosinca 2025. ovome sudu podnio prijedlog za proglašenje nedopuštenom pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava u postupka izravne naplate kojeg je pred Financijskom agencijom (u daljnjem tekstu: Agencija) pokrenuo ovrhovoditelj na temelju bjanko zadužnice ovjerene 9. prosinca 2019. po javnom bilježniku Nansi Kopić iz Pule pod brojem OV-21128/2019 te za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika u predmetnom postupku izravne naplate, ne navodeći rok odgode.

2. Ovršenik u svom prijedlogu u bitnome navodi da ovrhovoditelj nije ovlašten podnijeti predmetni Zahtjev za izravnu naplatu. Predmetni navod obrazlaže daljn jim navodom da je predmetna bjanko zadužnica izdana sukladno članku 8. Ugovora o zakupu poslovnog prostora na neodređeno vrijeme, od dana 02. prosinca 2019. godine (kojeg ovršenik nije priložio prijedlogu) te da je navedenim ugovorom ovrhovoditelj, kao zakupodavac, u zakup ovršeniku, kao zakupniku, dao poslovni prostor proizvodne namjene površine cca 150,00 m2, koji se nalazi na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Prema podacima iz zemljišnih knjiga Općinskog suda u Puli-Pola, Zemljišnoknjižni odjel Pula, jasno proizlazi da je kao vlasnik nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], Goba, skladište, Goba, površine 9255 m2, k. o. [katastarska općina], uknjiženo trgovačko društvo CCS consulting d.o.o., OIB: 77144436404. Stoga, ne postoji pravna osnova po kojoj bi ovrhovoditelj bio ovlašten od ovršenika zahtijevati novčani iznos. Isto tako, ovrhovoditelj je ovršeniku otkazao zaključeni ugovor o zakupu pa je po toj osnovi prestalo bilo kakvo pravo ovrhovoditelja da od ovršenika zahtjeva bilo kakve daljnje novčane iznose. Dakle, ovrhovoditelj nije ovlašten podnijeti predmetni zahtjev jer sa ovršenikom zapravo nije u nikakvom pravnom niti poslovnom odnosu, no opreza radi ovršenik ističe i prigovor zastare jer u svakom slučaju, ukoliko i postoji kakva tražbina prema ovršeniku, ista je u zastari. Ovršenik posebno napominje da ovrhovoditelj prilikom podnošenja zahtjeva za izravnu naplatu nije specificirao za što se točno ista odnosi, odnosno nije specificirao svoju tražbinu, već je samo podnio zahtjev za izravnu naplatu na temelju bjanko zadužnice, u punom iznosu, što samo ukazuje na neosnovanost tražbine ovrhovoditelja. Ovršenik zapravo niti ne zna na što se odnosi tražbina ovrhovoditelja te može samo pretpostavljati da ista potječe iz navedenog raskinutog ugovora o zakupu. Konačno, ovršenik ukazuje da ovrhovoditelj, kao pravna osoba, nije likvidan te bi provedbom predmetne ovrhe ovršeniku nastala nenadoknadiva šteta jer istu ne bi imao od koga namiriti. Kao dokaz njegovih navoda, ovršenik predlaže uvid u zemljišno-knjižne izvadak kojeg dostavlja u prilogu, saslušanje stranaka te "po potrebi i drugi dokazi".

3. Ovrhovoditelj se na prijedlog ovršenika u ostavljenom roku (po zaključku suda od 29. prosinca 2025.), a ni naknadno do dana donošenja ove odluke, nije očitovao.

4. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine”, broj:

112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024; dalje u tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ, prema odredbi članka 209. stavka 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Prema stavku 2., na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. na odgovarajući način primjenjuju se odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. na odgovarajući način primjenjuju se odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. OZ).

4.1. Člankom 50. stavkom 1. točkom 7. OZ-a, propisano je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, dok je točkom 11. propisano da žalbu može izjaviti ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom . Člankom 52. stavkom 1. OZ propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu. Stavkom 4. istog članka propisano je da iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

5. Iz sadržaja prijedloga ovršenika proizlazi kako se isti poziva na razloge propisane člankom 50. stavkom 1. točkom 7. i 11. OZ-a.

6. Slijedom navedenog, a kako se ovrhovoditelj u ostavljenom roku, a ni naknadno, nije očitovao na navode ovršenika, temeljem odredbi članka 50. stavka 1. točke 7. i 11. i članka 52. stavka 1. i 3. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka. Pri tom se naglašava da je tražbina iz bjanko zadužnice apstraktna i služi osiguranju druge tražbine. U skladu sa navedenim, iz iste nije vidljivo radi osiguranja koje tražbine (iz kojeg pravnog odnosa stranaka) je istu ovršenik izdao ovrhovoditelju. Sukladno navedenom, po ocjeni ovoga suda, nema mjesta primjeni gore citirane odredbe članka 52. stavka 4. OZ-a.

7. Člankom 65. stavka 1. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, 11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana. Stavkom 2. istog članka propisano je da će odluku o prijedlogu za odgodu sud donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije. Dakle, sud može donijeti rješenje o odgodi ovrhe ako su kumulativno ispunjena oba uvjeta navedena u članku 65. stavku 1. OZ -a, naime, vjerojatnost nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili vjerojatnost nastupanja nasilja i ispunjenje jednog od uvjeta navedenih u točci 1. do 11. narečene odredbe.

8. Svojim prijedlogom od 24. prosinca 2025., ovršenik je osim odgode predložio i proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa njegovih novčanih sredstava zaplijenjenih u gore navedenom postupku izravne naplate, čime je ispunjen uvjet iz članka 65. stavka 1. točke 1. OZ-a.

9. Ispitujući postojanje drugog od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe, naime vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno vjerojatnost potrebe sprečavanja nasilja (pri čemu se na potonji razlog ovršenik ni ne poziva), sud ističe da se za odgodu ovrhe ne traži postojanje bilo kakve štete, nego isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno takve štete koju ovršenik ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja protuovrhom ili restitucijskom parnicom ili ovrhom koja bi se nastavno provela. Šteta koju ovršenik trpi kao nužnu posljedicu provedbe ovrhe, a koju ovrhovoditelj ima pravo zahtijevati radi ostvarenja svoje dospjele tražbine koju ovršenik nije ispunio, ne može se smatrati nenadoknadivom ili teško nadoknadivom štetom. U tom smislu, sud ukazuje i na mnogobrojnu sudsku praksu županijskih sudova, pa tako primjerice u presudama GŽ Ovr-199/2019 ŽS Pula, GŽ Ovr-1910/2019 ŽS Zagreb, GŽ Ovr-320/2019 ŽS Pula, GŽ Ovr-224/2019 ŽS Rijeka. Teret dokaza gore navedene vjerojatnosti je na ovršeniku. Ovršenik u prijedlogu samo paušalno navodi da je ovrhovoditelj pravna osoba koja nije likvidna, međutim uopće ne obrazlaže predmetni navod. Dokazni prijedlog saslušanjem stranaka je po stavu ovoga suda neprikladan za utvrđivanje likvidnosti ovrhovoditelja kao pravne osobe. Likvidnost kao financijsko- računovodstvena kategorija dokazuje se izvacima iz poslovnih knjiga, financijskim izvještajima (kao što je godišnji račun dobiti i gubitka, potvrda FINA-e o (in)solventnosti subjekta, potvrda banke o bonitetu ili kreditnoj sposobnosti subjekta i slično) i po potrebi financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem likvidnosti subjekta u pitanju. Ovršenik nije predložio nijedno od navedenih dokaznih sredstava. Naposlijetku, ovrhovoditelj se nije suglasio sa prijedlogom za odgodu ovrhe pa nema mjesta ni primjeni odredbe članka 69. stavka 1. OZ kojom je propisano da ako se ovrhovoditelj suglasi s prijedlogom ovršenika o odgodi ovrhe, odnosno ako se ovrhovoditelj i ovršenik suglase s prijedlogom treće osobe o odgodi ovrhe, sud će odgodu odrediti ne ispitujući postoje li za to propisane pretpostavke.

10. Slijedom svega navedenog, temeljem odredbi članka 65. stavka 1. i 2. OZ-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

11. O troškovima ovoga postupka, po stavu ovoga suda, potrebno je odlučiti u parnici na koju je ovršenik upućen, a sukladno uspjehu stranaka u istoj.

U Puli-Pola, 18. veljače 2026.

Sudac:

Saša Javoran

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek.

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi u roku od osam (8) dana od dana dostave rješenja, ovome sudu, pismeno u tri (3) primjerka, osim ako se podnosi putem e-komunikacije.

Dna:

1. Ovrhovoditelju,

2. Ovršeniku po punomoćniku,

3. FINA - odmah.