REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-8263/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. EJ i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Sinj, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju od 8. ožujka 2023., broj: 3. Pp-8611/2022-11, u sjednici vijeća održanoj 18. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Sinj kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju od 8. ožujka 2023., broj: 3. Pp-8611/2022-11, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođeni su optužbe okr. EJ i okr. JJ da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj, naznačujući u žalbi da se žali zbog povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava, bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog žalbene osnove pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i donese osuđujuća presuda.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. Tužitelj, nakon što reproducira optužni prijedlog i razloge prvostupanjske presude, tvrdi da je u optužnom prijedlogu naznačeno stvarno činjenično stanje koje se dogodilo i iz kojeg se može zaključiti da su okrivljenici počinili djelo koje im se stavlja na teret, da je vidljivo da je došlo do sukoba i da su se okrivljenici svađali i vikali na javnom mjestu, a što su u svjedočenju izjavili i sami svjedoci, ističe kako je u samom činjeničnom opisu jasno naznačeno i napisano što predstavlja obilježje prekršaja i kako je navedeni prekršaj počinjen te navodi da je prvostupanjski sud, ako je smatrao da nedostaju dokazi, trebao sam pribaviti moguće dokaze tijekom postupka.
6. Suprotno žalbenim navodima, po ocjeni ovog suda, pravilno prvostupanjski sud smatra da, na temelju provedenih dokaza, nije s potpunom izvjesnošću, a to je stupanj utvrđenja odlučnih činjenica koji se zahtijeva za osuđujuću presudu, utvrđeno da bi okrivljenici počinili prekršaj za koji se optužuju.
7. Prvostupanjski sud je u dokaznom postupku ispitao oba okrivljenika koji su poricali počinjenje prekršaja te u svojim obranama teretili jedan drugog. S obzirom da se okrivljenici mogu braniti kako god žele, dakle i neistinitim iskazivanjem te s obzirom da su poricali svoje protupravno ponašanje, ovaj sud smatra da tvrdnja njihovih obrana o protupravnom ponašanju drugog okrivljenika nema dokaznu snagu dostatnu za osuđujuću presudu. Osim toga, u dokaznom postupku je ispitano i troje svjedoka koji su iskazivali u korist okrivljenika člana svoje obitelji i teretili drugu stranu pa i na temelju tako suprotstavljenih iskaza svjedoka nije moguće s potpunom izvjesnošću zaključivati o krivnji okrivljenika, jer nema ni jednog kontrolnog dokaza na temelju kojeg bi bilo moguće zaključivati o vjerodostojnosti iskaza svjedoka.
8. Neosnovani su žalbeni navodi kojima se tužitelj poziva na optužni prijedlog, jer je to vrsta optužnog akta odnosno postupovna radnja ovlaštenog tužitelja u prekršajnom postupku koja sadržava zahtjev upućen nadležnom sudu da protiv određene osobe provede prekršajni postupak zbog počinjenja djela prekršaja te da tu osobu proglasi krivom i kazni. Optužni prijedlog nije dokaz o činjenicama koje su u njemu navedene, to nije izvor saznanja u formalnom dokaznom postupku i sve odlučne činjenice moraju se utvrditi u tijeku postupka izvođenjem dokaza. Nije u pravu tužitelj ni kada u žalbi ističe čl. 161. st. 3. i 4. Prekršajnog zakona jer su te odredbe primjenjive samo za stadij ispitivanja optužnog prijedloga, znači ne i za kasniji tijek postupka. Točno je da je prvostupanjski sud ovlašten izvoditi dokaze i po službenoj dužnosti a ne samo na prijedlog stranaka, ali u predmetnom spisu nema ni jednog podatka o postojanju još neke osobe koja bi imala relevantna saznanja o inkriminiranom događaju pa je prvostupanjski sud očito izveo sve raspoložive dokaze.
9. S obzirom da prvostupanjski sud nije mogao s nedvojbenom sigurnošću utvrditi da bi okrivljenici počinili inkriminirani prekršaj to ih je, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona, pravilno i osnovano, primjenom načela in dubio pro reo, oslobodio optužbe. Usvajajući u svemu uvjerljive i logične razloge na kojima je utemeljena pobijana presuda, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, smatra da je prvostupanjski sud sa svom potrebnom pouzdanošću izveo pravilan zaključak, jer se odluka o prekršajnoj odgovornosti može temeljiti samo na činjenici koja je nedvojbeno dokazana, o čemu se u konkretnom slučaju ne radi.
10. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 18. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenike i tužitelja.
