Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Osijek
Broj: Pp-2529/2025-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Dunji Bertok, uz sudjelovanje Mateje Mihačić kao zapisničarke, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Kreativno ugostiteljstvo d.o.o. iz Osijeka i MZ iz [adresa] kao odgovorne osobe u pravnoj osobi koje zastupa odvjetnik Davor Petrović, zbog prekršaja iz čl.228.st.1.t.16. i st.2. Zakona o radu (Narodne novine, brojevi: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, klasa: 116-01/25-02/707, urbroj: 443-02-01-25-05 od 16. lipnja 2025., nakon glavne i javne rasprave zaključene u odsutnosti drugookrivljenika, ujedno i predstavnika okrivljene pravne osobe, branitelja i predstavnika tužitelja te odluke javno objavljene 18. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju čl.183. Prekršajnog zakona
okrivljena pravna osoba Kreativno ugostiteljstvo d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 89568701684, koju zastupa MZ, direktor, predmet poslovanja: ugostiteljstvo, oko 30 zaposlenika, posluje s dobiti u iznosu od 50.000 eura, prekršajno kažnjavana,
okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi MZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin M i J, rođene E, rođen **.**.1965. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, VSS, po zanimanju dipl. ekonomist, neoženjen, otac jednog djeteta, zaposlen, plaća 1200,00 eura, odlikovan Redom predsjednikovih vitezova, prekršajno kažnjavan, kazneno neosuđivan, nije izdržavao kaznu zatvora, protiv kojeg se vodi drugi prekršajni, a ne vodi kazneni postupak, prema vlastitoj izjavi
k r i v i s u
što kao poslodavci u [adresa] nisu radniku JZ u svibnju 2025. omogućili korištenje dnevnog odmora u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu jer je imenovani radnik radio:
• 3. svibnja 2025. u II. smjeni do 24,00 sata, a sljedećeg dana 4. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati ujutro te imao 10 sati dnevnog odmora,
• 10. svibnja 2025. u II. smjeni do 24,00 sata, a sljedećeg dana 11. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati ujutro te imao 10 sati dnevnog odmora,
• 16. svibnja 2025. u II. smjeni u vremenu od 16,00 sati do 01,00 sati 17. svibnja 2025., a istog dana 17. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati te imao 9 sati dnevnog odmora,
• 23. svibnja 2025. u II. smjeni do 24,00 sata, a sljedećeg dana 24. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati ujutro te imao 10 sati dnevnog odmora,
• 26. svibnja 2025. u II. smjeni do 23,00 sati, a sljedećeg dana 27. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati ujutro te imao 11 sati dnevnog odmora,
• 30. svibnja 2025. u II. smjeni do 24,00 sata, a sljedećeg dana 31. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati ujutro te imao 10 sati dnevnog odmora,
dakle, kao poslodavci nisu radniku omogućili korištenje dnevnog odmora tijekom vremenskog razdoblja od 24 sata u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno,
time je okrivljena pravna osoba počinila prekršaj opisan u čl.74., a kažnjiv po čl.228.st.1.t.16. Zakona o radu, a okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi počinila prekršaj opisan u čl.74. a kažnjiv po čl.228.st.1.t.16. i st.2. Zakona o radu,
te im se na temelju citiranog članka navedenog Zakona, a primjenom odredbi iz čl.33. i čl.37. Prekršajnog zakona,
i z r i č e
okrivljenoj pravnoj osobi Kreativno ugostiteljstvo d.o.o.
novčana kazna u iznosu od 2.100,00 eura
(slovima: dvije tisuće sto eura)
okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi MZ
novčana kazna u iznosu od 300,00 eura
(slovima: tristo eura).
II. Na temelju čl.33.st.11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu u roku od dva (2) mjeseca po pravomoćnosti presude.
III. Na temelju čl.183.Prekršajnog zakona okrivljenici se upozoravaju da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
IV. Na temelju čl.138.st.2.t.3.a u sv.čl.139.st.3. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura (slovima: pedeset eura) u roku od dva (2) mjeseca po pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio optužni prijedlog protiv okrivljenika pod brojem gore navedenim zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude, a sud je proveo redovan postupak.
2. Drugookrivljenik, ujedno i predstavnik okrivljene pravne osobe MZ porekao je krivnju za prekršaj te je naveo kako ostaje kod pisane obrane i zamolio da se navodi iz iste uzmu u obzir kao usmena obrana. U zajedničkoj pisanoj obrani od 2. siječnja 2026. navedeno je kako je netočan podatak da radniku JZ nije omogućeno korištenje dnevnog odmora pod uvjetima propisanim Zakonom. Odlukom o organizaciji rada i rasporeda radnog vremena u dvokratnim smjenama radniku nije narušen dnevni odmor, koju su odluku priložili kao dokaz. Napominje kako svrha prekršajnih mjera iz čl.72. Zakona o Državnom inspektoratu jest ispunjenje uvjeta da se takvom kaznom postiže svrha kažnjavanja uzimajući u obzir sve okolnosti i težinu prekršaja. Okolnost da se u konkretnom slučaju predlaže kažnjavanje, a ne rok kako bi se otklonile eventualne nepravilnosti i nedostatci utvrđeni u inspekcijskom nadzoru, ukoliko su iste postojale, ukazuje na pogrešnu primjenu materijalnog prava jer svrha Zakona o Državnom inspektoratu nije kažnjavanje, već primjena čl.73. istog Zakona prema mišljenju branitelja okr. Slijedom navedenog, predlažu sudu donošenje oslobađajuće presude u ovoj pravnoj stvari, a podredno umanjenje novčane kazne ili izricanje opomene.
3. Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao u svojstvu svjedoka MZE te je pročitao i izvršio uvid u: potvrde iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za okrivljenike od 12. siječnja 2026., evidencija o radnom vremenu radnika JZ u mjesecu svibnju 2025. poslodavca Kreativno ugostiteljstvo d.o.o., odluku o organizaciji rada i rasporedu radnog vremena u dvokratnim smjenama od 1. travnja 2025. poslodavca Kreativno ugostiteljstvo d.o.o.
4. Svjedokinja JZE, bivša viša inspektorica rada u iskazu je navela kako se ne sjeća svih detalja inspekcijskog nadzora obavljenog kod poslodavca Kreativno ugostiteljstvo d.o.o. u Osijeku, napominjući da više niti ne obavlja dužnost višeg inspektora rada, no prisjetila se da je u više navrata vršila inspekcijske nadzore u okrivljenoj pravnoj osobi, a u svezi osnovane sumnje da bi okrivljenici počinili prekršaj neomogućavanja radniku dnevnog odmora u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno, navela je kako zakonodavac samo iznimno dopušta uskratu 12-satnog dnevnog odmora za sezonske poslove s tim da postoje striktne odredbe koje se prema Zakonu o radu moraju poštovati da bi se navedeno moglo primijeniti. Nadalje je navela kako se ne sjeća je li ovaj prekršaj utvrđivala na osnovu izjave radnika, no svakako je zatražila dokumentaciju poslodavca i morala izvršiti uvid u evidenciju o radnom vremenu radnika te je potom donijela odluku o postojanju osnovane sumnje za prekršaj i shodno tome je i napisan optužni prijedlog. Ne sjeća se je li II. okrivljeni kontaktiran tijekom inspekcijskog nadzora te je napomenula da ako isti nije bio prisutan u svakom slučaju je bio obaviješten o inspekcijskom nadzoru i dostavljen mu je putem emaila zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru. Navela je kako inspektori rada nemaju zakonom predviđenu mogućnost upozoravanja, odnosno opominjanja niti pozivanja na ispravak nepravilnosti, već su dužni podnijeti optužni prijedlog, eventualno izdati prekršajni nalog, odnosno sankcionirati počinitelje prekršaja. Ne sjeća se je li tada utvrdila nepravilnost u odnosu na jednog radnika ili više radnika, napominjući da je bila dužna kao viša inspektorica rada evidentirati prekršaj, nebitno radi li se o jednom radniku ili više radnika za ovo prekršajno djelo. Svjedokinja se potom prisjetila da je u vrijeme vršenja nadzora bilo više zatečenih radnika, isto tako i zaposlenih u I.okr. Na upit okrivljenika vrši li provjeru poslodavca pravne osobe prije samog inspekcijskog nadzora u smislu o kakvom se poslodavcu radi, koliko ima prijavljenih radnika i da li uredno izvršava obveze prema svojim javnim davanjima, navela je kako nekad prije inspekcijskog nadzora povuku podatke iz HZMO da vide podatke o zaposlenim radnicima kod poslodavca.
5. Branitelj je stavio primjedbu na iskaz svjedokinje u cijelosti navodeći da iz iskaza iste proizlazi da se ne može utvrditi činjenično stanje predmetnog prekršaja na način je li on ustanovljen temeljem izjave radnika, odnosno evidencije radnog vremena te u dijelu kojem ista navodi da zakonom nije dopuštena mogućnost, u konkretnom slučaju, primjene kako blaže novčane kazne, tako i usmene opomene s ciljem ispravljanja nedostataka. Primjedbi branitelja priklonio se i II. okr., ujedno i predstavnik I. okr., dok drugih primjedba na iskaz svjedokinje nisu imali.
6. Drugookrivljenik je na sudskom ročištu 16. veljače 2026. na upit suda iz kojeg razloga je u odluci o organizaciji rada i rasporedu radnog vremena u dvokratnim smjenama od 1. travnja 2025. predviđen dvokratni rad radnika, odnosno u dvokratnim smjenama, dok je konkretno radnik JZ u svibnju 2025. radio smjenski rad, odnosno u prvoj i drugoj smjeni, odgovorio je da je navedena odluka napisana prema savjetu knjigovodstvenog servisa koji mu je rekao da je ovo zakonska mogućnost preraspodjele rada s obzirom da cijele kalendarske godine nemaju jednak obim posla, odnosno da je u skladu s pozitivnim propisima. Također je napomenuo da je njihova sezona od travnja do lipnja te u rujnu i listopadu, a da se konkretno vjerojatno radi o nekom sitnom administrativnom propisu, što nije trebalo biti predmet pokretanja ovog postupka.
7. Branitelj je u završnom je govoru naveo kako tužiteljstvo nije dokazalo da su okrivljenici počinili predmetni prekršaj za koji se terete te da upravo iz materijalnih dokaza dostavljenih na predmet spisa proizlazi da je radnik imao pravo na dnevni odmor, suprotno obrazloženju svjedokinje, a tada u svojstvu državne inspektorice. Također, naveo je da se obrazloženo činjenično stanje ne može temeljiti na iskazima u vidu saslušane svjedokinje gdje ista navodi da ne zna niti da se sjeća na temelju koje činjenične osnove je utvrdila predmetni prekršaj. U slučaju da sud nađe osnovanim predmetni optužni prijedlog, predložio je da isti cijeni činjenicu da su okrivljenici pravna i fizička osoba koji zapošljavanju desetine radnika gdje su plaćena sva uredna plaćanja državi i da se u predmetnom slučaju može eventualno raditi o nenamjernoj administrativnoj pogrešci, a ne težem obliku prekršaja poslodavca. Predložio je sudu da oslobodi okrivljenike od optužbe, podredno umanji novčanu kaznu sukladno diskrecijskom pravu, ukoliko prekršaj nađe osnovanim. Završnom govoru branitelja priklonio se i II. okr. ujedno i predstavnik I. okr.
8. Analizirajući rezultate provedenog postupka i obranu okrivljenika, sud je na nepobitan način utvrdio da su okrivljenici počinili terećeni prekršaj, odnosno da kao poslodavci u [adresa] nisu radniku JZ u svibnju 2025. omogućili korištenje dnevnog odmora u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu jer je imenovani radnik radio: 3. svibnja 2025. u II. smjeni do 24,00 sata, a sljedećeg dana 4. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati ujutro te imao 10 sati dnevnog odmora, 10. svibnja 2025. u II. smjeni do 24,00 sata, a sljedećeg dana 11. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati ujutro te imao 10 sati dnevnog odmora,16. svibnja 2025. u II. smjeni u vremenu od 16,00 sati do 01,00 sati 17. svibnja 2025., a istog dana 17. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati te imao 9 sati dnevnog odmora, 23. svibnja 2025. u II. smjeni do 24,00 sata, a sljedećeg dana 24. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati ujutro te imao 10 sati dnevnog odmora, 26. svibnja 2025. u II. smjeni do 23,00 sati, a sljedećeg dana 27. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati ujutro te imao 11 sati dnevnog odmora, 30. svibnja 2025. u II. smjeni do 24,00 sata, a sljedećeg dana 31. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati ujutro te imao 10 sati dnevnog odmora.
9. Obrana okrivljenika u kojoj negiraju prekršaj ocijenjena je neutemeljenom jer je suprotna dokazima koje je sud izveo tijekom postupka i na istima utemeljio odluku. Iako se svjedokinja JZE, bivša viša inspektorica rada u iskazu nije mogla sjetiti konkretnih detalja događaja, njezin iskaz je sud ocijenio uvjerljivim i logičnim jer je svjedokinja u iskazu opisala na koji način utvrđuje ovakve prekršaje, odnosno prekršaj koji se stavlja na teret okrivljenicima, a to je okolnost da tijekom inspekcijskog nadzora između ostalog izvrši uvid u radnopravnu dokumentaciju poslodavca na osnovu koje utvrđuje protupravno postupanje okrivljenika. Okrivljenici niti ne spore okolnost da je radnik JZ inkriminirane prigode radio 3. svibnja 2025. u II. smjeni do 24,00 sata, a sljedećeg dana 4. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati ujutro te imao 10 sati dnevnog odmora, 10. svibnja 2025. u II. smjeni do 24,00 sata, a sljedećeg dana 11. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati ujutro te imao 10 sati dnevnog odmora,16. svibnja 2025. u II. smjeni u vremenu od 16,00 sati do 01,00 sati 17. svibnja 2025., a istog dana 17. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati te imao 9 sati dnevnog odmora, 23. svibnja 2025. u II. smjeni do 24,00 sata, a sljedećeg dana 24. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati ujutro te imao 10 sati dnevnog odmora, 26. svibnja 2025. u II. smjeni do 23,00 sati, a sljedećeg dana 27. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati ujutro te imao 11 sati dnevnog odmora, 30. svibnja 2025. u II. smjeni do 24,00 sata, a sljedećeg dana 31. svibnja 2025. započeo s radom u I. smjeni od 10,00 sati ujutro te imao 10 sati dnevnog odmora. Naime, okrivljenici se pozivaju na odluku o preraspodjeli radnog vremena od 1. travnja 2025. u kojoj dozvoljavaju rad konobara i kuhara organiziran u dvokratnim smjenama i da razdoblje odmora između smjena može biti kraće od 12 sati, ali ne kraće od 8 sati te da će poslodavac radnicima u tom slučaju ako je razdoblje odmora između smjena kraće od 12 sati osigurati kompenzaciju u obliku slobodnog dana unutar istog obračunskog razdoblja (najčešće tjedna), međutim poslodavac sukladno čl.74.st.1. Zakona o radu mora u svakom slučaju radniku osigurati dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno. Iznimno je za radnike na sezonskim poslovima Zakon predvidio mogućnost smanjenog dnevnog odmora od najmanje 8 sati neprekidno uz obvezu osiguranja zamjenskog odmora odmah po okončanju rada zbog kojeg je kraći odmor skraćen, no u konkretnom slučaju se ne mogu primijeniti odredbe o sezonskom poslu okrivljenika jer bi se iste mogle primijeniti samo ako je radnik angažiran na poslu koji uistinu zadovoljava zakonsku definiciju sezonskog posla i ako se taj posao obavlja u dva navrata tijekom radnog dana. Prema čl.16.st.2. Zakona o radu pod poslom koji se obavlja sezonski smatra se posao čiji se opseg i intenzitet privremeno pojačavaju u skladu s povećanjem intenziteta poslovnih aktivnosti određenih djelatnosti koje se odnose na izmjenu godišnjih doba na način da se u određenim godišnjim razdobljima koja tijekom kalendarske godine mogu trajati ukupno najduže 9 mjeseci, povećana potreba za njihovim obavljanjem, a u drugim se razdobljima smanjuje ili potpuno nestaje. Čl.74.st.2. i 2. Zakona predviđaju se iznimke od općih pravila o dnevnom odmoru od 12 sati neprekidno, ali samo za punoljetnog radnika koji radi na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana u kojim slučajevima dnevni odmor može iznositi najmanje osam sati uz obvezu zamjenskog odmora po okončanju rada. Iz evidencija radnog vremena radnika JZ ne proizlazi da je radnik obavljao posao u dva navrata dnevno, već je evidentiran u jednoj smjeni te kako se ne radi o dvokratnom radu i sezonskoj naravi posla, ne mogu se niti primijeniti odredbe o radnom odnosu za sezonske poslove.
10. Sud je okrivljenike proglasio krivima te im je izrekao ublažene novčane kazne, cijeneći da su iste razmjerne stupnju krivnje, društvenoj opasnosti djela i svrsi kažnjavanja. Za okrivljenu pravnu osobu sud je kao olakotnu okolnost cijenio što je prekršaj počinjen u odnosu na jednog radnika, iako poslodavac ima zaposlenih 30-ak radnika, dok je kao otegotnu okolnost cijenio prekršajnu kažnjavanost. Za okrivljenu odgovornu osobu sud je kao olakotnu okolnost cijenio što je prekršaj počinjen u odnosu na jednog radnika, iako poslodavac ima zaposlenih 30-ak radnika, dok je kao otegotnu okolnost cijenio prekršajnu kažnjavanost.
11. Na temelju čl.183.Prekršajnog zakona okrivljenici se upozoravaju da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
12. Sud je okrivljenike obvezao na plaćanje troška prekršajnog postupka u paušalnom iznosu razmjerno dužini trajanja postupka i njegovoj složenosti.
U Osijeku 18. veljače 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Mateja Mihačić
Dunja Bertok
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se može podnijeti ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.
DOSTAVITI:
1. Okrivljenicima,
2. Branitelju,
3. Tužitelju,
4. Arhiv.
