Republika Hrvatska

Općinski sud u Kutini

Hrvatskih branitelja 4

44320 Kutina

Poslovni broj: P-175/2024.-31.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Kutini po sucu pojedincu Jasmini Pintarić, u pravnoj stvari tužiteljice PŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa odvjetnica Vesna Pušić Miličević iz Zagreba, protiv tužene Financijske agencije, Zagreb, Ulica grada Vukovara 70, OIB: 85821130368, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenima, nakon zaključene javne i glavne rasprave održane 15. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice odvjetnice Vesne Pušić Miličević i u odsutnosti uredno pozvane tužene, na temelju članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 84/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. - dalje: ZPP) 18. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I Proglašava se nedopuštenim pljenidba i prijenos novčanih sredstava tužiteljice PŠ iz [adresa] zaplijenjenih u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj: P-279/20 od 27. veljače 2023., preinačene presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, poslovnog broja: Gž-306/23 od 10. listopada 2023. po zahtjevu Financijske agencije, Zagreb, Ulica grada Vukovara 70.

II Nalaže se tuženoj naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 34.840,00 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom računajući ovu od 18.2.2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaključkom Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Ovr-610/24 od 25.3.2024. upućena pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenice nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se na temelju presude Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj: P- 279/20 od 27. veljače 2023., preinačene presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, poslovnog broja: Gž-306/23 od 10. listopada 2023. i to zbog žalbenog razloga iz odredbe članka 50. stavak 1. točka 7. , točka. 9. točka 10. Ovršnog zakona.

Nadalje tužiteljica navodi da je u postupku izravne naplate tuženica zatražila izravnu naplatu novčanih sredstava tužiteljice na temelju gore navedene presude Općinskog suda u Vukovaru, te da je na temelju Zahtjeva za izravnu naplatu na računu tužiteljice zaplijenjeno ukupno 305.838,85 €.

Prema navodima tužiteljice odlukom Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj: P-279/20 od 27. veljače 2023., preinačene presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, poslovnog broja: Gž-306/23 od 10. listopada 2023. predniku tužiteljice i tuženici je pravomoćno dosuđena novčana tražbina s time da je tražbina prednika tužiteljice dospjela prije tražbine tužene, te je nakon donošenja pravomoćne sudske odluke tuženica predniku tužiteljice izjavila prijeboj dosuđene naknade iz odluke Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, poslovnog broja: Gž- 306/23 od 10. listopada 2023.

Tužiteljica navodi da se predmetne novčane tražbine nisu srele 2.11.2023. već 19.1.2015. jer da je tražbina prednika tužiteljice dospjela ranije i da se izračun zatezne kamate obračunava na stariju ranije dospjelu tražbinu prednika tužiteljice od 26.2.1992.do 19.1.2015 i po tužiteljici s tim datumom su se ispunile pretpostavke za prijeboj .

Također tužiteljica ističe da je tužena uz Izjavu o prijeboju priložila obračun kamata koji je nevaljan i suprotan shvaćanju Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetom na sjednici održanoj 21.11.2019., broj: Su-IV-56/19.

Kada se navedenom ukupnom dospjelom potraživanju prednika tužiteljice u iznosu od 4.049.529,23 kn sučeli potraživanje tužene u iznosu od 1.432.105,59 kn, sve prema ovršnoj ispravi i u skladu s pravilima uračunavanja prema odredbama Zakona o obveznim odnosima, prema tužiteljici predmetnim potraživanjem tužene iz pravomoćne ovršne isprave podmirene su zatezne kamate tužiteljice, a što znači da se preostalo potraživanje prednika tužiteljice sastojalo od 6.797,80 kn glavnice i 2.610.625,84 kn dospjelih neplaćenih zateznih kamata obračunatih do 19.1.2015 odnosno ukupno 2.617.423,64 kn sa zakonskom zateznom kamatom na glavnicu od 20.1.2019. do isplate i za navedeni iznos je tužiteljica podnijela Zahtjev za izravnu naplatu 31.1.2024.

Tužiteljica navodi da je potraživanje tuženice manje od potraživanja tužiteljice, a prestalo je u cijelosti prijebojem i da tužiteljica stoga ne duguje tuženoj ništa.

Slijedom navedenog tužiteljica predlaže da se proglasi nedopuštenima pljenidba i prijenos novčanih sredstava tužiteljice zaplijenjenih u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj: P-279/20 od 27. veljače 2023., preinačene presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, poslovnog broja: Gž-306/23 od 10. listopada 2023.

2. U odgovoru na tužbu tužena se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti navodeći u bitnome da ako je prijeboj proveden, a netočno, kako to tvrdi tužiteljica, onda da je tužiteljica eventualno mogla pobijati osnovanost prijeboja, a ne zahtijevati proglašenje ovrhe nedopuštenom.

Tužena navodi da je razlika u obračunu međusobnih potraživanja sporna i da za tu razliku tužiteljica može pokrenuti parnični postupak radi isplate.

Ako tužena nije dobro obračunala iznos međusobnih potraživanja za koje je dala Izjavu o prijeboju, onda je potraživanje razlike sporno i nije razlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenima.

Tužena nadalje navodi da obračun kamata kojeg je dao vještak Ručević nije u skladu s prevladavajućom praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske odnosno da se vještak Ručević u vještačenju poziva na pravno shvaćanje sedme sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 2.11.2019., ali po mišljenju tužene to shvaćanje ne može imati retroaktivni učinak u odnosu na tražbinu utvrđenu prije održavanja sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Prema tuženici navedeno pravno shvaćanje sedme sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 21.11.2019. osim što dolazi sa zakašnjenjem, ono niti nije obvezujuće za 1. stupanjske sudove.

3. Tijekom postupka sud je pročitao presudu Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj: P-279/2020 od 27.veljače 2023., presudu Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi poslovni broj: Gž-306/2023 od 10. listopada 2023., rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Bore Arambašića poslovni broj: O-835/23 od 19. siječnja 2024. iza pok. AŠ, izvršen je uvid u specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje (str. 30 spisa), Izjava o prijeboju (kompenzaciji) od 2.11.2023., obračun kamate (str. 40-43 spisa), zahtjev za izravnu naplatu od 31.1.2024., obračun kamate s više glavnica (str. 77-79 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje knjigovodstveno-financijskog vještaka Lidije Jurković sa dopunom

4. Tužbeni zahtjev je osnovan u cijelosti.

5. Prema odredbi članka 52. stavak 3. Ovršnog zakona (''Narodne novine'' br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08, 139/10, 150/11, 154/11, 12/12, 80/12, 112/12, 25/13., 93/14., 55/16 i 73/17., 131/20., 114/22. - dalje: OZ) ako rješenje o žalbi iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice, sud će bez odgode donijeti zaključak kojim ovršenika upućuje da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga iz članka 1. ovog članka zbog kojih je izjavio žalbu.

6. Uvidom u presudu Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj: P-279/2020 od 27.2.2023. utvrđeno je da je navedenom presudom naloženo predniku tužiteljice AŠ platiti tužitelju, ovdje tuženiku iznos od 1.434.079,70 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26.3.2015. do isplate, te je tužitelju ovdje tuženiku naloženo isplatiti predniku tužiteljice AŠ iznos od 6.797,80 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 26.2.1992. Uvidom u presudu Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi poslovni broj: Gž-306/2023 od 10.10.2023. utvrđeno je da je ovom presudom preinačena presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj: P-279/2020 od 27.2.2023. na način da se predniku tužiteljice AŠ nalaže platiti tužitelju, ovdje tuženiku iznos od 190.073,07 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od 19.1.2015.do isplate, te se tužitelju, ovdje tuženiku nalaže platiti predniku tužiteljice AŠ iznos od 6.797,80 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 26.2.1992. do isplate.

7. Tuženica je izjavila predniku tužiteljice prijeboj (kompenzaciju) obračunavši svoje dospjele obveze prema dužniku odnosno prema predniku tužiteljice u ukupnom iznosu od 127.061,79 € i ukupno dospjele obveze dužnika prema ovdje tuženici u iznosu od 300.065,86 €, te je obračunata razlika u korist ovdje tužene u iznosu od 173.004,79 € (str. 39 spisa).

8. Prema odredbi članka 195. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23. - dalje: ZOO) dužnik može prebiti tražbinu s protutražbinom vjerovnika, ako obje tražbine glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i iste kakvoće i ako su obje dospjele. Člankom 196. stavak 1. ZOO je propisano da prijeboj ne nastaje čim se ispune pretpostavke za to, nego tek Izjavom o prijeboju.

9. Tužiteljica prigovara obračunu međusobnih potraživanja stranaka, kao i obračunu kamata kako je to učinila tužena.

10. Nesporno je da je nakon prijeboja tražbina tužena podnijela 1. veljače 2024. Zahtjev za izravnu naplatu svog potraživanja prema preinačenoj presudi Općinskog suda u Vukovaru broj: P-279/2020 (str. 7-8 spisa) u cijelosti.

11. U ovom postupku provedeno je po prijedlogu tužiteljice knjigovodstveno- financijsko vještačenje na okolnost utvrđivanja visine potraživanja stranaka uzimajući u obzir efekt prijeboja.

12. U svom nalazu i mišljenju vještakinja knjigovodstveno-financijske struke Lidija Jurković je navela da prema pravomoćnoj presudi postoji potraživanje prednika tužiteljice u iznosu od 6.797,80 kn ili 902,22 € od datuma 26.2.1992. i potraživanje ovdje tužene u iznosu od 1.432.105,59 kn ili 190.073,07 € od 19.1.2015. kada su se srele tražbine i s tim datumom je ispunjen uvjet za prijeboj.

Vještakinja je izvršila dva obračuna zakonske zatezne kamate.

Prema prvom obračunu glavnica od 6.797,80 kn koja se ukamaćuje, sastoji se od originalne glavnice zajedno sa pripisanom zateznom kamatom prethodnog perioda i tako predstavlja osnovicu za obračun kamate do 31.3.1994.

Na kraju perioda osnovica za obračun je iznosila 910.543,41 kn i predstavlja glavnicu za daljnje ukamaćivanje bez pripisa kamata. Izračunata zatezna kamata do 31.3.1994. iznosi 923.831,86 kn, a od 1.4.1994. do 19.1.2015. iznosi 3.051,10 kn, pa kamate zajedno iznose 3.975,412,96 kn ili 527.677,97 €.

Kako tražbina tužene iznosi 190.073,07 € u prijeboju bi se tražbina tužene zatvorila u potpunosti, a ostalo bi potraživanje tužiteljice u iznosu od 337.554,90 € za dio kamate obračunate do 19.1.2015. i potraživanje za iznos glavnice u visini od 902,22 € sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 20.1.2015. do isplate. Prema drugom obračunu nakon 1.4.1994. obračun kamata se vratio na originalnu glavnicu od 6.797,80 kn bez pripisa kamata i iznos izračunatih zakonskih kamate je bitno smanjen jer je ogromna razlika u osnovici na koju se računa kamata, te iznosi 22.782,04 kn dok je iznos obračunatih kamata do 31.3.1994. isti kao i u prethodnom obračunu jer je pripis kamata glavnici za taj period nedvojben i zatezna kamata iznosi 923.831,86 kn. Ukupno zatezne kamate po ovom obračunu iznose 946.613,90 kn ili 125.637,26 €, što nikako nije dovoljno za pokriće potraživanja tužene od 190.073,07 €.

13. Po prigovorima tužiteljice provedeno je dopunsko knjigovodstveno-financijsko vještačenje.

U dopuni nalaza i mišljenja vještakinja Lidija Jurković je pojasnila da su njenom obračunu zatezne kamate koji na glavnicu od 6.797,80 kn u periodu od 26.2.1992.do 31.3.1994. iznosi ukupno 923.831,86 kn primijenjeni kamatni koeficijenti koji sadrže i do 7 decimala te je moguće da nastane minimalna razlika kao posljedica zaokruživanja. Vještakinja je izvršila i obračun za period nakon 1.4.1994. na način da je pribrojila izračunatu kamatu za prethodni period u iznosu od 20.086,25 kn i da ista zajedno sa prethodnom osnovicom u iznosu od 910.534,41 kn čini dalje osnovicu za obračun zatezne kamate, ali dalje bez pripisa izračunate kamate. Ovdje osnovica za obračun zatezne kamate u periodu od 1.4.1994. do 19.1.2015. iznosi 930.629,66 kn, po proporcionalnoj metodi obračuna. Ukupna zatezna kamata iznosi 3.118.897,85 kn.

Prema ovom izračunu ukupno potraživanje tužiteljice na dan 19.1.2015. iznosi za zateznu kamatu 4.042.729,71 kn (od 26.2.1992. – 31.3.1994. 923.831,86 kn i od 1.4.1994. do 19.1.2015. 3.118.897,85 kn) odnosno 536.562,44 €, a na taj dan potraživanje tužene iznosi 1.432.105,59 kn ili 190.073,07 €.

Gore navedeno znači da je mogući prijeboj obveza i potraživanja na dan 19.1.2015. u ukupnom iznosu koji potražuje tužena i ostaje još potraživanje tužiteljice u iznosu od 2.610.624,12 kn ili 346.489,36 € za zateznu kamatu, te 902,22 € za glavnicu + obračun zatezne kamate do dana isplate.

14. Sukladno shvaćanju Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj:

Su-IV-56/19 od 21.studenog 2019. primjenom dopuštenog (komfornog) kamatnog računa (koji podrazumijeva pripisivanje dospjelih kamata glavnici) tako obračunate zatezne kamate u trenutku prijelaza na drugačiji način obračuna kamata (od 1.travnja 1994.) postale su sastavni dio glavnice, stoga je tako uvećana glavnica osnovica za obračun daljnjih zateznih kamata primjenom proporcionalne metode.

U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-668/2023 od 22. siječnja 2025. se navodi da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u više svojih odluka (Revt-348/16 od 4. veljače 2020., Rev-887/21 od 23. veljače 2022., Rev-816/18 od 10. prosinca 2019., Rev-35/11 od 18. svibnja 2011. i dr.) iznio pravno shvaćanje prema kojem je način obračuna kamate komfornom metodom, dakle pripisivanjem kamate glavnici na način da je kamata postala sastavni dio glavnice do 1. travnja 1994. bio pravilan, kao i ''... da je tako (legalno) formirana glavnica, zatečena na dan metodskog prijelaza, od 1. travnja 1994. osnovica za obračun daljnjih zateznih kamata primjenom proporcionalne metode, a ne početna (izvorna) glavnica''.

15. Slijedom gore navedenog pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske sud prihvaća obračun kako je to vještakinja izvršila u svojoj dopuni nalaza i mišljenja jer je u tom obračunu vještakinja za period nakon 1.4.1994. pribrojila izračunatu kamatu za prethodni period glavnici i tako pribrojena kamata zajedno sa prethodnom osnovicom čini dalje osnovicu za obračun zatezne kamate, ali dalje bez pripisa izračunate kamate odnosno dalje po proporcionalnoj metodi obračuna.

16. Iz obračuna u dopunskom nalazu i mišljenju proizlazi da je mogući prijeboj obveza i potraživanja na dan 19.1.2015. u ukupnom iznosu koji potražuje tužena i da dalje još ostaje potraživanje tužiteljice u iznosu od 2.610.624,12 kn ili 346.489,36 € za zateznu kamatu, te 902,22 € za glavnicu + obračun zatezne kamate do dana isplate.

17. Slijedom navedenog u konkretnom slučaju pljenidba i prijenos tražbine koju zahtijeva tuženica za istu tražbinu za koju je prethodno izjavila prijeboj je nedopuštena jer tražbina tuženice ne postoji.

Kako je tražbina tužene prestala postojati i slijedom toga tužena nije ovlaštena zahtijevati pljenidbu i prijenos, to su ovdje ispunjeni zakonski uvjeti iz članka 50. stavak 1. točka 7. i članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenima.

18. Radi navedenog valjalo je tužbeni zahtjev usvojiti u cijelosti.

19. Parnični trošak je dosuđen tužiteljici na temelju odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a.

Priznat joj je trošak sastava tužbe 4.602,00 €, sastava podneska od 15.7.2024. 4.602,00 €, zastupanja na ročištu od 13.11. 2024. 4.602,00 €, sastava podneska od 30.1.2025. 4.602,00 €, sastava podneska od 19.5.2025. 4.602,00 €, zastupanja na ročištu od 15.1.2026. 4.602,00 €, na ročištu od 18.2.2026. 100,00 €, PDV 6.928,00 € i trošak financijskog vještačenja 200,00 €.

Ostali troškovi tužiteljici nisu dosuđeni sukladno članku 155. stavak 1. ZPP-a jer isti nisu bili potrebni za vođenje parnice.

20. Radi navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Kutini 18. veljače 2026.

Sudac

Jasmina Pintarić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana dostave presude.

Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. ZPP- a).

Dna

l.Odvjetnica Vesna Pušić Miličević, Zagreb

2.Fina, Zagreb