Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

P-358/2023-43

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sudcu Branku Malenici, u pravnoj stvari tužiteljica pod 1 PJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pod 2 JJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Vladimir Vujičić, odvjetnik u Visu, protiv tuženika pod 1 GJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pod 2 LJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Vedrana Kovačić, odvjetnica u Splitu, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva i stvarne služnosti, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. siječnja 2026. u nazočnosti punomoćnika stranaka, na ročištu radi objave dana 18. veljače 2026.

p r e s u d i o j e

I Utvrđuje se da su tužiteljice, svaka za po 1/2, vlasnice :

- realnog dijela kat. čest. [katastarska čestica] ZGR Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koji realni dio ove čestice ima površinu od 12m2, a označen je na skici lica mjesta “lipanj 2025. godine” iz druge dopune nalaza vještaka za geodeziju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića ing. geod. iz studenog 2025. godine slovima A,B,C,D,E,F,A i obojan je crvenom bojom

Tužiteljice su ovlaštene, po pravomoćnosti ove presude, zatražiti i postići u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava vlasništva, svaka za po 1/2, na :

- realnom dijelu kat. čest. [katastarska čestica] ZGR Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji realni dio ove čestice ima površinu od 12m2, a označen je na skici lica mjesta “lipanj 2025. godine” iz druge dopune nalaza vještaka za geodeziju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića ing. geod. iz studenog 2025. slovima A,B,C,D,E,F,A i obojan je crvenom bojom

- realnom dijelu kat. čest. [katastarska čestica] ZGR Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji realni dio ove čestice ima površinu od 7m2, a označen je na skici lica mjesta “lipanj 2025. godine” iz druge dopune nalaza vještaka za geodeziju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića ing. geod. iz studenog 2025. slovima F,G,H,I,J,C,D,E,F i obojan je smeđom bojom, a to sve nakon izrade parcelacijskog elaborata i prijavnog lista kojim će se od naprijed opisanih realnih dijelova nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] ZGR Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] formirati posebne nekretnine, što su sve tuženici dužni trpjeti.

II Utvrđuje se da u korist:

-realnog dijela kat. čest. [katastarska čestica] ZGR Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji realni dio ove čestice ima površinu od 12m2, a označen je na skici lica mjesta “lipanj 2025. godine” iz druge dopune nalaza vještaka za geodeziju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića ing. geod. iz studenog 2025. slovima A,B,C,D,E,F,A i obojan je crvenom bojom,

-realnog dijela kat. čest. [katastarska čestica] ZGR Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji realni dio ove čestice ima površinu od 7m2, a označen je na skici lica mjesta “lipanj 2025. godine” iz druge dopune nalaza vještaka za geodeziju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića ing. geod. iz studenog 2025. slovima F,G,H,I,J,C,D,E,F i obojan je smeđom bojom i kat. čest. [katastarska čestica] ZGR Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine, a na teret realnog dijela kat. čest. [katastarska čestica] ZGR Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji realni dio ove čestice je na skici lica mjesta “lipanj 2025. godine” iz druge dopune nalaza vještaka za geodeziju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića ing. geod. iz studenog 2025. označen slovima B,O,K,L,P,R,S,Š,T,V,U,H, I,J,C, B kao poslužne nekretnine, i to trasom površine 4,9 m2 koja je na skici lica mjesta “ lipanj” 2025. godine iz druge dopune nalaza vještaka za geodeziju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišić ing. geod. iz studenog 2025. označena slovima J,K,L,M,I,J i zelenom bojom, postoji pravo stvarne služnosti prolaza osoba pješice, propuštanja sebi osoba i prenošenja stvari, dosljedno prednjem tužiteljice su ovlaštene osnovom ove presude u zemljišnoj knjizi postići uknjižbu prava stvarne služnosti prolaza osoba pješice, propuštanja sebi osoba i prenošenja stvari na korist nekretnine gore opisane kao povlasne a na teret nekretnine gore opisane kao poslužne, što su tuženici dužni trpjeti.

III Nalaže se tuženima, u roku od 15 dana, naknaditi tužiteljicama trošak parničnog postupka u iznosu od 2.457,36 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri (3) postotna poena.

Obrazloženje

1. Dana 30. siječnja 2023. zaprimljena je tužba kojom su tužiteljice ustale protiv tuženika radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva fizički odvojenog dijela nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] površine 19m2 upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] te radi utvrđenja da u korist njihove nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], kao povlasne, a na teret dijela nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], kao poslužne, postoji pravo stvarne služnosti prolaza pješice i prijenosa stvari. U bitnom navode kako su vlasnice materijalno odijeljenog dijela čest. zgr. [katastarska čestica] na čijem je krajnjem južnom dijelu dio kuće koja je pretežno izgrađena i na čest. zgr. [katastarska čestica], upisanog vlasništva tužiteljica te dvorište te kuće. Nadalje navode kako su tuženici upisani vlasnici čest. zgr. [katastarska čestica], što s obzirom na prethodno izloženo, ne odgovara stvarnom stanju, uz obrazloženje kako čest. zgr. [katastarska čestica] i gore opisani predmet spora predstavljaju cjelinu, odnosno kuću s dvorištem u Podhumlju, Pri Ciprotovo 9/1, koja postoji od 30.-tih godina prošlog stoljeća, a njihov otac OJ (ŠJ) Marinković pok. P kupio ih je kao cjelinu 12. listopada 1983. od NJ ud. CJ te po isplaćenoj cijeni stupio u posjed. Međutim, u tom pravnom poslu kao predmet kupoprodaje označena je nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica], a ispušten i ovdje sporni dio čest. zgr. [katastarska čestica], s kojim čini jedinstvenu cjelinu, što je bila stvarna volja sudionika, ali su očito bili u zabludi u pogledu točne katastarske oznake i pogrešno držali kako se i naprijed opisani predmet spora nalazi na čest. zgr. [katastarska čestica]. Dodaju kako je OJ (Niko) Marinković pok. P bio samostalan, istinit, pošten i neometan posjednik kupljene cjeline, odnosno čest. zgr. [katastarska čestica] i predmetnog dijela čest. zgr. [katastarska čestica], a naslijedile su ga u jednakim dijelovima tužiteljice i odmah stupile u posjed iste kvalitete. Nadalje navode kako su pravni prednici njihovog oca NJ ud. CJ i njezin suprug CJ pok. P (umro 1982.) također bili samostalni, zakoniti, istiniti i pošteni posjednici cjeline od 30.-tih godina prošlog stoljeća do prodaje OJ (ŠJ) Marinkoviću pok. P 1983., dok je baka tuženika MJ ud. P (Vinka) upisana vlasnica nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica] temeljem presuda poslovnog broja II P-1277/82. od 26. kolovoza 1982. i II P 874/83 od 8. lipnja 1983. koje su donesene na prvom ročištu zbog izostanka upisanih suvlasnika, odnosno na temelju priznanja vlasnika, što znači bez provođenja dokaza sudskim očevidom i geodetskim vještačenjem. Slijedom toga, smatraju kako su na temelju zakonom propisanog posjeda i njegove dugotrajnosti, stekle pravo vlasništva predmetnog dijela čest. zgr. [katastarska čestica] dosjelošću, a tome dodaju kako u korist ove nekretnine, a na teret fizički odvojenog dijela čest. zgr. [katastarska čestica] postoji pravo stvarne služnosti prolaza osoba pješice, propuštanja osoba i prenošenja stvari, koje je također osnovano na temelju dosjelosti, jer traje preko devedeset godina, a tuženici i njihovi pravni prednici, kao prethodni vlasnici poslužne nekretnine, nisu se tome protivili.

2. U svom odgovoru od 4. ožujka 2023. tužena pod 1 usprotivila se tužbi i tužbenom zahtjevu uz napomenu kako ne osporava da su tužiteljice vlasnice objekta kojeg je kupio njihov otac i da prolaze preko dijela predmetne čest. zgr. [katastarska čestica] te da će se na taj dio zahtjeva konačno očitovati po provedenom očevidu na licu mjesta. U odnosu na stjecanje vlasništva dijela čest. zgr. [katastarska čestica], navodi kako su tužiteljice samovlasno uzurpirale to dvorište i ogradile zidom, zbog čega je tuženik pod 2 podnio prijavu nadležnom građevinskom inspektoratu. Tuženik pod 2 se nije posebno očitovao na tužbu, ali se u potpunosti pridružio stavu tužene pod 1.

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom svih isprava i pismena koji su priloženi spisu, a pored toga na licu mjesta održan očevid uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića, pregledom njegovog nalaza od 15. lipnja 2025. i dopuna od 5. listopada i 20. studenog 2025., saslušanjem svjedoka EJ, HJ, RJ, TJ, AJ, UJ, IJ i ŽJ te tužiteljice pod 1 i tužene pod 1.

4. Stranke su zatražile naknadu parničnog troška.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. U ovom slučaju je kao sporno valjalo utvrditi imaju li tužiteljice valjanu osnovu za stjecanje i upis prava vlasništva u odnosu na predmetni dio nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] te valjanu osnovu za utvrđenje i upis prava stvarne služnosti u korist te nekretnine kao povlasne, a na teret realnog dijela čest. zgr. [katastarska čestica] kao poslužne nekretnine.

7. Kako se predmetna tužba i tužbeni zahtjev temelje na dosjelosti, u ovom slučaju valjalo je uzeti u obzir odredbu iz članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZVDSP) prema kojoj se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Tužiteljice ističu kako posjed predmetnog dijela oznake čest. zgr. [katastarska čestica] te prolaz preko njezinog dijela kontinuirano traju devedeset godina, računajući i njihove pravne prednike, stoga je valjalo utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva, odnosno prava stvarne služnosti, u skladu s pravnim pravilima iz Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji je bio na snazi u vrijeme početka dosjedanja, jer je ono svakako započelo prije 1980. kada je na snagu stupio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91, 9/92 i 77/92, ZOVO). Dakle, valjalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u skladu s paragrafima 1452.-1471. OGZ, po kojima je posjed potreban za dosjelost trebao biti zakonit, pošten i istinit uz kontinuirano trajanje barem poštenog posjeda od trideset godina. Međutim, vrijeme za dosjedanje poštenog posjednika skraćeno je na dvadeset godina prema Načelnom mišljenju proširene Opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. temeljem kojeg su rokovi za dosjedanje skraćeni i glede pravnih pravila OGZ i glede sudske prakse. Stjecanje prava vlasništva na nekretnini dosjelošću propisivale su i odredbe iz čl. 28. ZOVO pa je tako u smislu st. 1. savjesni i zakoniti posjednik nekretnine stjecao pravo vlasništva protekom deset godina posjedovanja, a barem savjesni posjednik protekom dvadeset godina, kako je to propisivala odredba iz st. 4. Na praktički istovjetan način stjecanje prava vlasništva na nekretnini regulirano je i odredbama iz čl. 159. ZVDSP, tako da zakoniti, istiniti i pošteni posjednik stječe pravo vlasništva protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 2., dok posjednik čiji je posjed barem pošten, stječe pravo vlasništva protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. Što se tiče stvarne služnosti, stjecanje je propisano odredbom iz čl. 186. ZVDSP prema kojoj je to pravo svagdašnjeg vlasnika određene (povlasne) nekretnine da se za njezine potrebe na određeni način služi nečijom (poslužnom) nekretninom, čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje koje bi inače imao pravo činiti. Odredba iz čl. 229. st. 1. ZVDSP propisuje kako se stvarna služnost osniva dosjelošću ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio, dok je prema odredbi iz st. 3. istog članka propisano kako vlasnik povlasne nekretnine mora dokazati da su u razdoblju od najmanje dvadeset godina, on ili njegov pravni prednik, bar tri puta izvršavali sadržaj služnosti. Ovome valja dodati kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu, u trenutku kad se ispune za to zakonom određene pretpostavke, bez upisa u zemljišne knjige, ali je stjecatelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva. Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno, a posjednik stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Dakle, za redovitu dosjelost traži se kvalificirani posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, a za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed barem pošten i to poštenje se zakonski presumira.

8. Pregledom vlasničkih listova od 30. siječnja 2023. razvidno je kako su tuženici upisani suvlasnici, svaki za ½ dijela, nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], dok su tužiteljice upisane suvlasnice, svaka za ½ dijela, nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

9. Pregledom presude na temelju priznanja ovog suda broj IIP-874/83 od 8. lipnja 1983. razvidno je kako je NJ ud. [katastarska općina]

10. Pregledom kupoprodajnog ugovora od 12. listopada 1983. razvidno je kako je NJ ud. CJ prodala OJ pok. P stojnu kuću u selu Podhumlje, položenu na čest. zgr. [katastarska čestica] upisanu u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], dok iz rješenja o nasljeđivanju broj O-1879/02 od 5. prosinca 2006. proizlazi kako su ŠJ pok. P nakon smrti 3. ožujka 2001. naslijedile tužiteljice, svaka za ½ dijela.

11. Pregledom presude na temelju priznanja i zbog izostanka ovog suda broj IIP-1277/82 od 26. kolovoza 1982. razvidno je kako je MJ ud. MJ utvrđena vlasnicom za cijelo nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], dok iz rješenja o nasljeđivanju broj O-1202/04 od 28. listopada 2004. i broj O-824/16 od 5. rujna 2016. proizlazi kako je MJ ud. MJ nakon smrti 10. siječnja 2003. naslijedio sin SJ pok. MJ za cijelo, a njega nakon smrti 30. siječnja 2016. tuženici, svaki za ½ dijela.

12. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 20. svibnja 2025. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Rajka Radišića sud je prije svega utvrdio kako su parnične stranke vlasnici i posjednici nespornih kuća u nizu položenih u selu Podhumlje, s tim da je kuća tužiteljica anagrafske oznake Pri Ciprotovo 9/1, dok je tuženih ista adresa kućnog broja 9. Kao predmet zahtjeva koji se odnosi na stvarnu služnost pokazan je dio betonskog dvorišnog prostora ispred kuće tuženih koji se proteže u smjeru istok-zapad, a njime se pristupa do kuće tužitelja. Dvorišta stranaka razdvajaju kameno-betonski zid i mala dvokrilna drvena vrata. Kao predmet spora pokazuje se i krajnji južni dio kuće tužitelja, odnosno površina dijela hodnika iza ulaznih vrata na koji se nadovezuje kupaonica i sprema za stvari. Preostali sporni dio nekretnine u naravi je dvorište tužitelja do kojeg se pristupa na opisani način, a njegova površina nepravilnog pravokutnika je s južne strane ograđena starim kameno- betonskim zidom, dok se u smjeru zapada nadovezuje prostor istovjetne betonske podloge, također oblika uskog pravokutnika i to duž južne fasade nesporne kuće tužitelja. Zid koji razdvaja sporno od nespornog dvorišta novije je izgradnje, popločan kamenom, a na njegovom vrhu nadovezuje se mala ukrasna metalna ograda. Uz njegovu istočnu stranu, i to na nespornom dvorišnom prostoru, nadovezuje se sudoper na betonskoj podlozi, a ispred nesporne kuće tuženih je i stari kameni pomoćni objekt („teza“) s vanjskim starim kaminom od kamena. Nakon što su tužitelji pokazali predmet spora, punomoćnica tuženika izjavila je kako njezinim strankama nije sporno vlasništvo tužiteljica u odnosu na opisani dio kuće, a nije im sporno ni pravo služnosti, stoga je predložila da vještak na skici lica mjesta označi točnu trasu te površine.

13. Sudski vještak za geodeziju Rajko Radišić u svom je vještvu od 15. lipnja 2025. identificirao pokazane nekretnine i utvrdio kako su sve sporne površine položene na čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kako je nesporna kuća tužiteljica položena na čest. zgr. [katastarska čestica], a nesporna kuća tuženih na čest,. zgr. 829/3. Na skici lica mjesta označio je slovima I-J-K-L-M-I i zelenom bojom pokazanu trasu služnosti puta koja se proteže preko ograđenog dvorišta tuženih, a slovima A-B-C-D-E-F-A i crvenom bojom označio drugi sporni prostor površine 12m2 položen južno od nesporne kuće tužiteljica, na kojem se nalazi objekt od čvrstog materijala i nepravilnog oblika. Preostali treći sporni prostor, odnosno dio položen na dvorištu tužitelja površine 7m2, označio je slovima F- G-H-I-J-C-D-E-F i smeđom bojom. U dopuni vještva od 5. listopada 2025. utvrdio je kako je trasa služnosti puta (označena slovima I-J-K-L-M-I i zelenom bojom) širine 0,85m, a dužine 5,8m, tako da njezina površina iznosi 4,9m, dok je u drugoj dopuni od 2. studenog 2025. ponovio izneseno i tome dodao kako je preostali dio čest. zgr. [katastarska čestica] koji nije obuhvaćen predmetom spora, a preko kojeg se traži osnivanje prava služnosti, na dopunjenoj skici lica mjesta označio slovima B-O-K-L-P-R-S-Š-T-V-U-H-I-J-C-B te žutom i zelenom bojom. Nakon svega stranke nisu imale prigovora ili primjedbi, stoga se nalaz i mišljenje vještaka prihvaća u cijelosti kao stručan i objektivan.

14. Na okolnost posjeda predmetnih nekretnina, njegove kakvoće i trajanja, iskazivali su na licu mjesta saslušani svjedoci EJ, HJ, RJ, TJ, AJ i UJ te naknadno saslušane IJ i ŽJ, koje u osnovi potvrđuju navode tužiteljica. Naime, tvrde kako su do prodaje 1983. sporno dvorište samostalno i neometano za sjedenje, pečenje i ostalo, koristili ZJ i njezin suprug VJ, koji je njegovu zemljanu površinu betonirao, kako je u susjednoj kući živio Franin brat FJ koji je s članovima obitelji koristio dvorište položeno ispred svog objekta kamene podloge, kako su braća živjela u skladnim rodbinskim odnosima, kako u to vrijeme nije bilo zida koji bi ih razdvajao i kako je nakon kupnje 1983. sporne površine nastavio koristiti KJ na istovjetan način kao i njegova pravna prednica ZJ. Svjedokinja IJ dodaje kako su braća VJ i FJ podijelili do tada jedinstvenu obiteljsku kuću i dvorište, tako da je istočna strana objekta pripala MJ (pravnom predniku tuženika), zapadna strana VJ (pravnom predniku tužiteljica), a dvorište podijeljeno na način da je svakom objektu pripala površina u granicama njihovih južnih fasada. Potvrđuje kako nakon diobe dvorište nije bilo pregrađeno, ali su njegove granice bile jasno vidljive, jer su ih predstavljali kameni "zubi", odnosno istake između fasada kuća i sa suprotne strane, na mjestu današnjeg sudopera, te dodaje kako su se posjedi jasno razlikovali, budući je VJ svoju dvorišnu površinu cementirao, dok je nesporna u posjedu brata mu MJ ostala stare kamene podloge. Svjedokinja ŽJ držala je braću VJ samostalnim posjednicima dijelova dvorišta u skladu s fasadama njihovih kuća, a nije čula da bi bili u kakvom sukobu ili sporu. Pamti kako su površine njihovih dvorišta bile različite i potvrđuje kako je jasna međašna oznaka bio kameni "zub" položen ispod balkona kuće. Navodi kako je sin tužiteljice pod 1 ĐJ izgradio zid i postavio vrata koja fizički razdvajaju dvorišta stranaka, a sve to u ravni sa zidom i sudoperom kojeg je prije toga izgradio i postavio otac tuženika SJ. Iskaze svjedokinja valjalo je cijeniti jer se radi o unuci NJ ([adresa]), rodbini stranaka (RJ i HJ) i prvim susjedama (Sviličić i Ponjarac), u dobi od 67 do 76 godina, stoga je očekivano da su preko 60 godina imale redovit, neposredan i objektivan uvid u stanje nekretnina o kojima su govorile, načinu njihovog korištenja i korisnicima. Njihovi iskazi su u odnosu na odlučne činjenice jasni i nedvosmisleni, a osim toga u međusobnom činjeničnom i kronološkom skladu, pri čemu je valjalo uzeti u obzir kako imaju logično uporište u ostalim utvrđenim okolnostima. Naime, pored činjenice da su braća NJ nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice u odnosu na do tada zajedničku kuću postali samostalni i nesporni posjednici i vlasnici njezinih dijelova odvojenih po vertikali, sasvim je razumljivo da je i pripadajuće dvorište položeno s južne strane bilo predmet diobe i da je svakom od njih pripala površina u skladu s granicama pojedinih objekata. U suprotnom, radilo bi se o neuobičajenoj i neshvatljivoj asimetriji, ali i taj nerazmjer i nejednakost dijelova mogao bi se prihvatiti kao posljedica slobodne volje sudionika diobe ukoliko je VJ kompenziran u odnosu na druge dijelove kuće, ali o tome nema dokaza niti tuženici ukazuju na takvu mogućnost. Također je valjalo uzeti u obzir da je dvorište godinama bilo različitih podloga, a svjedokinje pored svega spominju kamin položen u krajnjem zapadnom dijelu kojeg je neometano koristila obitelj ĆJ dok ga nije srušio radi vlastitih potreba. Kako je ispred kuće tuženih i danas njihov pomoćni objekt s kaminom, doista bi bilo nelogično da su njihovi prednici na relativno maloj okućnici trebali dva mjesta za roštilj, međusobno udaljena desetak metara. Konačno, navodi svjedokinja nisu osporeni odgovarajućim dokazima ili kako dovedeni u sumnju, stoga se drže uvjerljivim te im se poklanja vjera u cijelosti.

15. Nasuprot tome, iskazi svjedoka TJ, AJ i UJ ne mogu se prihvatiti, jer su u suprotnosti s prethodno iznesenim. Pored toga, svjedokinja AJ nema saznanja u odnosu na odlučne činjenice, tako da ne zna ni tko je koristio nespornu kuću tužiteljica, što je donekle i shvatljivo, jer je na lice mjesta pristupala isključivo prilikom posjeta ocu tuženih. Svjedokinja UJ počela je redovito posjećivati kuću tuženih posljednjih petnaestak godina, tako da nema neposredna saznanja o bitnim okolnostima prije toga, već iznosi isključivo ono što je čula od tuženika. Svjedok TJ posjećivao je djeda FJ, ali je radi školovanja odselio u Split gdje je živio i radio do umirovljenja, tako da je na lice mjesta dolazio tek povremeno, a posljednjih desetak godina rijetko, stoga su i njegova neposredna saznanja dvojbena, jer datiraju isključivo iz vremena djetinjstva. Zbog toga ne pamti kako se koristilo sporno dvorište, ne sjeća se gdje je djedov brat VJ pekao, ali se ne sjeća ni aktivnosti obitelji tuženih na tom prostoru. Dakle, iskazi ovih svjedoka imaju niz nedostataka, a zbog prethodno iznesenog nisu ni uvjerljivi, radi čega ih sud nije uzeo u obzir prilikom donošenja odluke.

16. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka nedvojbeno je utvrđeno kako je posjed tužiteljica zakonit, jer su ga stekle 2001. nasljeđivanjem nakon očeve smrti, a on 1983. sklapanjem ugovora s NJ ud. VJ. Posjed je i istinit, jer ga tužiteljice, a ni njihov otac nisu pribavili silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, a sve vrijeme je svakako i pošten, jer do zaključenja raspravljanja nije priložen dokaz koji bi zakonsku presumpciju poštenja i iznesena utvrđenja osporio ili ih kako doveo u sumnju. Ovome valja dodati kako su znatno prije toga braća VJ i FJ sklopili usmenu diobu koja je prema stanju u spisu proizvela očekivane pravne učinke, kako među njezinim sudionicima, tako i njihovim nasljednicima. Naime, svjedoci i stranke tvrde kako su braća do kraja života živjeli u bliskim rodbinskim odnosima, bez sporova ili sukoba, a prethodno nabrojana dokazna građa jasno ukazuje da je obitelj ĆJ redovito i nesmetano pristupala do svoje kuće preko dvorišta FJ i da je isto tako neometano, kontinuirano i samostalno koristila predmetni dio dvorišta položen ispred njihove kuće. Također je valjalo cijeniti da je otac tuženih SJ na svom dijelu dvorišta izgradio zid i uz njega postavio sudoper, a znakovito je da ih je postavio upravo do istočne granice ovdje spornog dvorišta položenog sa zapadne strane, što nedvojbeno ukazuje da je i on uvažavao graničnu liniju i posjed susjedne obitelji. Kod takvog stanja stvari u potpunosti je prihvatljiva tvrdnja tužiteljica da je njihov otac KJ pored nesporne kuće kupio od NJ i ovdje sporno dvorište položeno ispred tog objekta s njegove južne strane, a što se tiče ugovora od 12. listopada 1983. u kojem je kao predmet označena isključivo čest. zgr. [katastarska čestica], a ne i dio čest. zgr. [katastarska čestica], očito je kako se radi o zabludi sudionika tog pravnog posla u pogledu točnog identiteta nekretnine. S tim u vezi je za navesti kako se NJ upisala kao isključiva vlasnica čest. zgr. [katastarska čestica] u skladu s presudom na temelju priznanja od 8. lipnja 1983., što znači da je njezin tužbeni zahtjev prihvaćen procesnom odlukom suda, bez provođenja dokaza pregledom nekretnine i identifikacijom po sudskom vještaku za geodeziju. Dakle, NJ nije znala niti je morala znati da su njezina kuća i dvorište položeni na dvije različite čestice, već je očito bila u uvjerenju kako se radi samo o čest. zgr. [katastarska čestica], a svakako je za istaknuti kako je i pravna prednica tuženika MJ udova MJ upisana kao vlasnica čest. zgr. [katastarska čestica] u skladu s procesnom presudom na temelju priznanja i zbog izostanka od 26. kolovoza 1982., tako da ni ona nije znala niti morala znati da je na dijelu označene čestice u njezinom isključivom vlasništvu položeno dvorište suprugovog brata u odnosu na kojeg nema posjedovna i vlasnička ovlaštenja.

17. Slijedom iznijetog, nedvojbeno je kako posjed tužiteljica, uključujući posjed njihovog oca OJ i prije toga NJ, sve vrijeme ima zakonom propisanu kakvoću, a kontinuirano traje desetljećima i u svakom slučaju duže od dvadeset godina od dana podnošenja ove tužbe, stoga su dokazale ispunjenje pretpostavki propisanih gore citiranim odredbama ZVDSP, odnosno stjecanje prava vlasništva na predmetnom dijelu dvorišta dosjelošću, a tuženicima nakon provedenog očevida na licu mjesta nije bilo sporno vlasništvo u odnosu na predmetni dio kuće i prava služnosti prolaza. Dakle, tužba ima valjano zakonsko uporište, stoga je osnovan i prihvaćen tužbeni zahtjev postavljen radi utvrđenja i upisa vlasništva realnih dijelova čest. zgr. [katastarska čestica] površine 12m2 i 7m2, koje je sudski vještak za geodeziju na skici lica mjesta iz druge dopune nalaza označio slovima A,B,C,D,E,F,A i obojio crvenom bojom, odnosno slovima F,G,H,I,J,C,D,E,F i obojio smeđom bojom, a pored toga i radi utvrđenja i upisa prava stvarne služnosti prolaza u korist tih dijelova kao povlasne nekretnine, na teret dijela čest. zgr. [katastarska čestica] označenog na skici slovima B,O,K,L,P,R,S,Š,T,V,U,H,I,J,C,B, kao poslužne nekretnine, i to trasom površine 4,9 m2 koja je na skici označena slovima J,K,L,M,I,J i zelenom bojom, kako je i odlučeno u točkama I i II izreke presude.

18. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1. ZPP, uz napomenu kako u ovom slučaju na strani tuženika nema solidarne obveze naknade, jer ona nije ugovorena, propisana zakonom niti to proizlazi iz predmeta spora. Uzimajući u obzir označenu vrijednost u iznosu od 1.000,00 EUR, tužiteljicama je priznat trošak sastava tužbe od 30. siječnja 2023., obrazloženih podnesaka od 5. rujna. 6. studenog i 9. prosinca 2025., kao i zastupanja na ročištima održanim 13. ožujka, 20. svibnja, 17. rujna i 26. studenog 2025. te 15. siječnja 2026. u iznosu od 150,00 EUR za svaku nabrojanu radnju, sve prema Tbr. 7. toč. 1., Tbr. 8. toč. 1., Tbr. 9. toč. 1. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 37/2023), a osim toga i trošak sastava podneska od 9. studenog 2023. u iznosu od 37,50 EUR ( Tbr. 8. toč. 4. i Tbr. 54. OT). Priznati iznos od 1.387,50 EUR uvećan je za 10% zbog zastupanja više osoba (Tbr. 40. OT), za 25% PDV, trošak očevida i vještačenja u iznosu od 450,00 EUR, trošak postavljanja privremenog zastupnika u iznosu od 59,73 EUR i pristojbu tužbe u iznosu od 39,82 EUR, tako da je tuženima naloženo naknaditi parnični trošak tužiteljica u iznosu od 2.457,36 EUR sa zatraženom zateznom kamatom koja na označeni iznos teče od donošenja ove odluke do isplate, u skladu s odredbom iz čl. 29. st. 2. ZOO, kako je i odlučeno u točki III izreke presude.

Split, 18. veljače 2026.

S u d a c

Branko Malenica

PRAVNA POUKA Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA

- pun. tužiteljica

- pun. tuženika

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte