Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-735/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Tihane Cišper članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Božidara Horvata člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IBH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s prebivalištem u [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vukić i Partneri d.o.o. u Rijeci, protiv 1. tuženice IB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. tuženice FB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (ranije: [adresa]), obje zastupane po punomoćniku Ivanu Fumiću, odvjetniku u Zagrebu, radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, te u pravnoj stvari 1. protutužiteljice IB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. protutužiteljice FB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (ranije: [adresa]), obje zastupane po punomoćniku Ivanu Fumiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv protutuženika IBH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s prebivalištem u [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o. u Rijeci, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi stranaka protiv presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2437/2023-52 od 4. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 18. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukidaju se presuda i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2437/2023-52 od 4. travnja 2025. te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

II. O troškovima žalbenog postupka će se odlučiti konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom i rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja da Ugovor o darovanju sklopljen 22.07.2022. između 1. tuženice IB u svojstvu darovatelja i 2. tuženice FB u svojstvu daroprimatelja gubi učinak prema tužitelju u dijelu u kojem je to potrebno za ispunjenje njegove tražbine prema 1. tuženici u iznosu od 192.750,00 EUR s pripadajućom ugovorenom kamatom po stopi od 10% godišnje i zakonskom zateznom kamatom kao i namirenja troškova postupka, da su 1-2. tuženice dužne dopustiti tužitelju da svoju tražbinu namiri prodajom nekretnine koja je pobliže navedena u izreci prvostupanjske presude te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka (točka I. izreke), odbijen je protutužbeni zahtjev da Ugovor o zajmu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava zaključen 28.04.2014. između CB i 1. tuženice kao zajmoprimaca, te tužitelja kao zajmodavca ne proizvodi pravne učinke od dana njegovog sklapanja te da se naloži tužitelju da 1. tuženici naknadi trošak ovog postupka (točka II. izreke presude), odbijen je podredni protutužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnim Ugovora o zajmu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava zaključenog 28.04.2014. između CB i 1. tuženice kao zajmoprimaca, te tužitelja kao zajmodavca te da se naloži tužitelju da tuženicama naknadi trošak ovog postupka (točka III. izreke presude), odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka (točka IV. izreke presude) i nije dopuštena objektivna preinaka tužbenog zahtjeva (izreka rješenja).

2. Tužitelj-protutuženik (dalje: tužitelj) je podnio žalbu protiv točaka I. i IV. izreke presude te protiv rješenja zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 190. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - dalje: ZPP) jer je pogrešno prvostupanjski sud zaključio da je tužba preinačena i da se radi o objektivnoj preinaci koju nije dopustio, da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 8. ZPP-a jer odluka nije utemeljena na brižljivoj i savjesnoj ocjeni svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 230., 221. i 221.a ZPP-a jer je prvostupanjski sud pogrešno i neispravno cijenio dostavljene isprave i iznio pogrešne zaključke u pogledu tereta dokazivanja i da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 299. ZPP-a jer nije uzeo u obzir dokaze koje je tužitelj predložio nakon što je preotvorena glavna rasprava, zatim da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, odnosno nema razloga o odlučnim činjenicama i o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Predlaže ukinuti presudu u točkama I. i IV. izreke te ukinuti rješenje i predmet vratiti na ponovno suđenje. Zahtijeva trošak sastava žalbe i sudskih pristojbi za žalbu u ukupnom iznosu 468,95 eura.

3. Prvo i drugo tuženice-protutužiteljice (dalje: tuženice) podnijele su žalbu protiv točaka II., III. i IV. izreke prvostupanjske presude zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. ističu da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer presuda ne sadrži jasne, valjane, razumljive i logične razloge, a dani razlozi proturječe sami sebi, ali i ispravama koje se nalaze u spisu te iskazima stranaka i svjedoka. Predlažu preinačiti presudu u pobijanim dijelovima, podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje. Zahtijevaju trošak sastava žalbe i sudskih pristojbi za žalbu u ukupnom iznosu 406,45 eura.

4. Tuženice u odgovoru na žalbu tužitelja u cijelosti osporavaju žalbene navode koje ističe tužitelj te predlažu odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u točki I. izreke.

5. Odgovor na žalbu tuženica nije podnesen.

6. Žalbe stranka su osnovane.

7. Osnovano u žalbi navodi tužitelj da podneskom do 18. veljače 2025. nije preinačio tužbu već je tužbeni zahtjev uskladio s novim podacima iz zemljišne knjige za nekretninu koja je predmet Ugovora o darovanju budući je provedeno povezivanje knjige položenih ugovora i glavne knjige pa je nekretnina prenesena u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i označena kao 44. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-43). Dakle, tužitelj je promijenio opis nekretnine, a što se u smislu članka 191. stavak 3. ZPP-a ne smatra preinakom tužbe, pa je neosnovano prvostupanjski sud odlučivao o objektivnoj preinaci tužbe zbog čega je ukinuto prvostupanjsko rješenje kojim preinaka nije dopuštena.

8. Osnovani su žalbeni navodi tužitelja da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio dokaznu snagu Ugovora o zajmu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava od 28. travnja 2014. (dalje: Ugovor o zajmu). Naime, Ugovor o zajmu potvrđen je od strane javne bilježnice Željke Picukarić iz Zagreba pod brojem OV-875/14 od 28. travnja 2014. čime se radi o javnobilježničkoj ispravi koja ima snagu javne isprave prema članku 3. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine", broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.).

9. Člankom 230. stavak 1. ZPP-a propisano je da javna isprava dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje, dok je stavkom 3. propisano da je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. Dakle, predmetni Ugovor o zajmu je javna isprava prema kojoj postoji presumpcija istinitosti tražbine tužitelja koja je utvrđena u članku III., a tuženicama je dopušteno dokazivati suprotno, odnosno u konkretnom slučaju da ne postoji tražbina tužitelja u iznosu 192.750,00 eura i ugovorenom kamatom po stopi od 10% godišnje.

10. Budući je prvostupanjski sud svoju odluku o neosnovanosti tužbenog zahtjeva donio primjenom pravila o teretu dokazivanja zaključivši, između ostaloga, da tužitelj nije dokazao cijelu svoju tražbinu, to osnovano u žalbi navodi tužitelj da je time počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 230. i 221.a ZPP-a, a što je od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

11. U odnosu na potvrdu (nalozi klijenata) Privredne banke Zagreb d.d. od 30. travnja 2014. i žalbene navode tužitelja da je pogrešno primijenjen članak 299. ZPP- a, valja istaknuti da je izvođenje ovog dokaza, odnosno pribavljanje predmetne potvrde prvostupanjski sud naložio tužitelju ex offo rješenjem od 20. prosinca 2024., tj. radi se o ispravi (materijalnom dokazu) čije pribavljanje stranke nisu predložile. Osim toga, proturječni su navodi iz točke 15. obrazloženja gdje se prvo navodi da potvrda Privredne banke Zagreb d.d. nije posebno ocijenjena kao dokaz, a onda se ista ipak ocjenjuje i utvrđuje da je prema potvrdi isplaćen iznos od 150.000,00 eura što je manje od 162.750,00 eura koji iznos je utvrđen u točki II. Ugovora o zajmu čime je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer presuda proturječi sama sebi, pa tako i u pogledu odbijanja dokaznog prijedloga da se provede grafološko vještačenje potpisa 1. tuženice na predmetnoj potvrdi Privredne banke Zagreb d.d.

12. Zbog pogrešnog pravnog pristupa ocjeni dokazne snage Ugovora o zajmu i dalje je sporno postoji li tražbina tužitelja i u kojem iznosu, a što je od odlučnog značaja za donošenje odluke o tužbenom zahtjevu. Naime, za uspješno pobijanje dužnikove pravne radnje nužno je ispunjenje općih pretpostavki propisanih člankom 66. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22.,156/22. i 155/23. – dalje: ZOO) koje se moraju kumulativno ispuniti u svakom konkretnom slučaju pobijanja, zatim se moraju ispuniti posebne pretpostavke propisane člankom 67. ZOO-a uz postojanje pasivne i aktivne legitimacije prema članku 69. ZOO-a i podnošenja tužbe u roku iz članka 71. ZOO-a. Opće pretpostavke koje moraju biti kumulativno ispunjene su: (1) dospjelost vjerovnikove tražbine u trenutku podnošenja tužbe, (2) pravna radnja ili propuštanje dužnika, (3) oštećenje vjerovnika na način da je dužnik zbog svoje radnje ili propusta ostavo bez sredstava / imovine iz koje bi vjerovnik mogao namiriti svoju tražbinu i (4) nesposobnost dužnika za plaćanje jer nema druge imovine koja bi bila dovoljna za namirenje vjerovnikove tražbine, pa je namirenje vjerovnika znatno otežano ili onemogućeno.

13. Osnovani su i žalbeni navodi tužitelja da nisu dani odlučni razlozi u pogledu zaključka prvostupanjskog suda o nesposobnosti dužnika za plaćanje, odnosno da je suprug 1. tuženice CB izvanknjižni vlasnik stana u [adresa] površine 54,54 m2 i da tužitelj nije dokazao da taj stan nije dostatan za namirenje njegove tražbine. Ovdje valja ukazati da se u ovom postupku ocjenjuje nesposobnost (insolventnost) 1. tuženice za namirenje tužiteljeve tražbine, a ne njezinog supruga pri čemu treba imati u vidu da je člankom III. Ugovora o zajmu ugovorena solidarna obveza 1-tuženice i njezinog supruga UB što znači da 1. tuženica odgovara tužitelju za cijeli dug (članak 43. stavak 1. ZOO-a).

14. Nadalje, osnovani su žalbeni navodi tuženica kojima osporavaju utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda u odnosu na protutužbene zahtjeve, tj. da Ugovor o zajmu ne proizvodi prave učinke (glavni protutužbeni zahtjev) ili je ništetan (podredni protutužbeni zahtjev) jer da je ugovor zelenaški i sklopljen iz nedopuštenih pobuda. Ovakve protutužbene zahtjeve tuženice temelje na tvrdnjama da tužitelj nije pozajmio 1. tuženici i njezinom suprugu iznos koji je naveden u Ugovoru o zajmu, da postoji nerazmjer prethodno pozajmljenih 30.000,00 eura i vrijednosti nekretnina koje su dane u zalog što dokazuje stanje nužde i teško materijalno stanje 1. tuženice i njezinog supruga, a što je tužitelj zloupotrijebio te da je Ugovor o zajmu sklopljen kako bi se tužitelj domogao vrijedne nekretnine u Primoštenu. Za ocjenu osnovanosti protutužbenih zahtjeva prvenstveno je potrebno utvrditi postoji li tražbina tužitelja prema 1. tuženici i njezinom suprugu, odnosno jesu li i koje iznose te kojom dinamikom pozajmljivali od tužitelja, a nakon toga ocijeniti jesu li ispunjene ostale pretpostavke da se ovaj ugovor ocijeni zelenaškim ugovorom u smislu članka 329. ZOO-a, odnosno je li ugovor sklopljen iz nedopuštene pobude u smislu članka 273. ZOO-a, što je prvostupanjski sud propustio učiniti te dati jasne razloge o navedenim odlučnim činjenicama.

15. Slijedom navedenoga, valjalo je na temelju članka 369. stavak 1. ZPP-a ukinuti presudu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka u cijelosti, jer je još uvijek neizvjestan uspjeh stranaka u sporu. Sukladno članku 371. ZPP-a određeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem.

16. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će odlučiti o tužbenom zahtjevu iz podneska tužitelja od 18. veljače 2025. (stranice 236-238 spisa), Ugovor o zajmu cijeniti kao javnu ispravu s presumpcijom istinitosti tražbine tužitelja iz članka III. Ugovora o zajmu i pravom tuženica da dokazuju da tražbina tužitelja ne postoji te će uz pravilnu primjenu tereta dokazivanja iz članka 221.a ZPP-a utvrditi postoji li dospjela tražbina tužitelja i u kojem iznosu sve to uz primjenu materijalnog prava iz članka 66. i 67. ZOO-a ocjenjujući jesu li ispunjene opće i posebne pretpostavke za pobijanje dužnikovih pravnih radnji, kao i eventualnu potrebu dodatnog saslušanja stranaka radi razrješenja proturječnosti njihovih iskaza. Također će u odnosu na protutužbene zahtjeve dati jasne i odlučne razloge je li sporni Ugovor o zajmu bez pravnog učinka ili je ništetan, nakon čega će cijeneći i ostale razloge kojima stranke pobijaju zakonitost donesene presude biti u mogućnosti donijeti novu, jasnu i na zakonu utemeljenu odluku.

17. Na temelju članka 166. stavak 3. ZPP-a odlučeno je da će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

U Velikoj Gorici 18. veljače 2026.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak