REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-628/2022-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Gordani Lozančić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Zagreb, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 02958272670, protiv tuženika ČK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Bišćan, odvjetnik u Samoboru, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 07. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja ĐK, po generalnoj punomoći Su-2019/2022 i punomoćnika tuženika Ivana Bišćana, odvjetnika, dana 18. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku ČK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], platiti tužitelju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Zagreb, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 02958272670, iznos od 2.905,02 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koje teku kako slijedi:

-na iznos od 27,17 eur računajući od 12.07.2018. do isplate,

-na iznos od 118,77 eur računajući od 22.01.2019. do isplate,

-na iznos od 14,97 eur računajući od 04.08.2018. do isplate,

-na iznos od 390,25 eur računajući od 22.01.2019. do isplate,

-na iznos od 14,97 eur računajući od 04.08.2018. do isplate,

-na iznos od 20,98 eur računajući od 04.08.2018. do isplate,

-na iznos od 21,59 eur računajući od 04.08.2018. do isplate,

-na iznos od 14,97 eur računajući od 14.08.2018. do isplate,

-na iznos od 339,35 eur računajući od 22.01.2019. do isplate,

-na iznos od 21,59 eur računajući od 05.09.2018. do isplate,

-na iznos od 14,97 eur računajući od 05.09.2018. do isplate,

-na iznos od 390,25 eur računajući od 22.01.2019. do isplate,

-na iznos od 10,35 eur računajući od 04.10.2018. do isplate,

-na iznos od 14,02 eur računajući od 04.10.2018. do isplate,

-na iznos od 395,54 eur računajući od 05.12.2018. do isplate,

-na iznos od 254,51 eur računajući od 19.02.2019. do isplate,

-na iznos od 69,22 eur računajući od 15.11.2018. do isplate,

-na iznos od 9,59 eur računajući od 03.07.2019. do isplate,

-na iznos od 239,62 eur računajući od 25.01.2019. do isplate,

-na iznos od 298,09 eur računajući od 06.02.2019. do isplate,

-na iznos od 14,02 eur računajući od 04.05.2019. do isplate,

-na iznos od 200,64 eur računajući od 05.06.2019. do isplate,

-na iznos od 9,59 eur računajući od 05.12.2018. do isplate,

i iznos od 341,56 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koje teku kako slijedi:

-na iznos od 6,79 eur računajući od 29.08.2018. do isplate,

-na iznos od 3,74 eur računajući od 29.08.2018. do isplate,

-na iznos od 3,74 eur računajući od 07.09.2018. do isplate,

-na iznos od 5,25 eur računajući od 07.09.2018. do isplate,

-na iznos od 5,40 eur računajući od 28.09.2018. do isplate,

-na iznos od 3,74 eur računajući od 06.10.2018. do isplate,

-na iznos od 5,40 eur računajući od 06.10.2018. do isplate,

-na iznos od 3,74 eur računajući od 06.10.2018. do isplate,

-na iznos od 6,64 eur računajući od 09.11.2018. do isplate,

-na iznos od 3,51 eur računajući od 09.11.2018. do isplate,

-na iznos od 98,89 eur računajući od 05.01.2019. do isplate,

-na iznos od 3,32 eur računajući od 03.08.2019. do isplate,

-na iznos od 59,91 eur računajući od 08.02.2019. do isplate,

-na iznos od 74,52 eur računajući od 29.03.2019. do isplate,

-na iznos od 3,51 eur računajući od 29.06.2019. do isplate,

-na iznos od 50,16 eur računajući od 27.07.2019. do isplate,

-na iznos od 3,32 eur računajući od 05.01.2019. do isplate,

a sve u roku od 15 dana.

II Odbija se dostali dio zahtjeva u iznosu od 10,77 eur sa zakonskom zateznom kamatom od 14.12.2018. do isplate.

III Nalaže se tuženiku ČK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi tužitelju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Zagreb, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 02958272670, troškove parničnog postupka u iznosu od 232,26 eur, u roku od 15 dana.

IV Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi koju je podnio ovom sudu dana 03.02.2022. navodi da je osiguranik tužitelja UK zadobio tjelesne ozljede dana 21.07.2018. koje je prouzročio tuženik ČK protiv kojeg je donesena presuda Prekršajnog suda u Zagrebu broj: PpJ-3010/18 od 07.09.2018., pravomoćna 26.09.2018., a kojom je tuženi proglašen krivim. Za liječenje ozlijeđenog osiguranika tužitelj je platio zdravstvenim ustanovama troškove liječenja te isplatio naknadu plaće kako slijedi prema priloženim računima. Tužitelj u smislu čl. 136, čl.143 i čl.148 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13 i 137/13) potražuje naknadu štete u iznosu od 2.915,77 eur (21.968,89 kn) i 342,56 eur (2.573,48 kn) sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama te potražuje troškove postupka.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Ističe prigovor zastare potraživanja. Osporava uzročno-posljedičnu vezu između ponašanja tuženika i nastanka štete. Tuženik osporava da bi prouzročio tjelesne ozljede UK dana 21.07.2018. Ozljeda je vjerojatno nastala na neki drugi način pa je događaj za koji je tuženik kažnjen u prekršajnom postupku iskorišten da bi se ozljeda podvela pod taj događaj. Tuženik ne osporava da bi računi koji su priloženi uz tužbu bili podmireni, no tuženik nije prouzročio liječenje za koje su ti računi ispostavljeni. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom postupka sud je u svrhu dokaza izvršio uvid u zahtjev za naknadu štete od 01.10.2020. (list 4-6 spisa), presudu Prekršajnog suda u Zagrebu posl. br. PpJ- 3010/18 od 07.09.2018. (list 7-9 spisa),dopis tužitelja KB Sveti Duh (list 10 spisa),dopis KB "Sveti Duh" od 12.05.2020. (list 11 spisa), medicinsku dokumentaciju osiguranika tužitelja (list 12-79 spisa) izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad (list 80-84 spisa), prijavu ozljede na radu i prof. bolesti (list 85-90 spisa), račune (list 91-114 spisa), izvatke o promjenama i stanju na transakcijskom računu (list 115-140 spisa), optužni prijedlog (list 147-149 spisa), izjavu tuženika u prekršajnom postupku (list 150 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Božidaru Šebečiću, spec. kirurgu, subspec. traumatologu, spec. ortopedije i traumatologije (list 179-181 spisa), usmeno očitovanje vještaka (list 197-198 spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka UK (list 63-64 spisa) i ČKI (list 164 spisa) i tuženika (list 165 spisa), te je izvršen uvid u spis Prekršajnog suda u Zagrebu posl. br. Pp J-3010/18 od 07.09.2018. protiv okr. ČK koji je priklopljen ovom spisu i pregledan je CD sa snimkom kamere događaja od 21.07.2018. u City Centru One koja je sastavni dio navedenog prekršajnog spisa.

4. Time su provedeni svi po strankama predloženi dokazi.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u pretežitom dijelu.

6. Predmet spora je zahtjev za naknadu novčanog iznosa s osnova troškova liječenja i naknade plaće osiguraniku tužitelja u vezi štetnog događaja od 21.07.2018. u kojem je osiguranik tužitelja ozlijeđen, a koji štetni događaj je, prema tvrdnji tužitelja, prouzročio tuženik.

7. Uvidom u prijavu o ozljedi na radu utvrđeno je da je zaposlenik SECURITAS HRVATSKA d.o.o, Zagreb, Zagrebačka cesta 145a, UK koji je zaposlen na neodređeno vrijeme na radnom mjestu zaštitara dana 21.07.2018. između 14:00 i 14:59 sati u City Centar West, Jankomir zadobio lom prstiju ruke te da se ozljeda dogodila dok je djelatnik obavljao svoje redovne poslove nadzora parkinga shoping centra City centar West te da je u prostor parkinga došlo vozilo koje je vozač parkirao na nepropisno mjesto, da ga je djelatnik zamolio da preparkira vozilo na slobodno dozvoljeno mjesto, nakon čega je vozač verbalno napao djelatnika, potom izašao iz vozila i nogom pokušao udariti u tijelo djelatnika koji je udarac blokirao svojom lijevom rukom. Nakon toga napadač se udaljio vozilom iz centra, pozivana je policija koja dolazi na lokaciju i utvrđuju se činjenice.

8. Uvidom u spis Prekršajnog suda u Zagrebu posl. br. PpJ-3010/18 utvrđeno je da je u istom dana 07.09.2018. donesena presuda kojom je okrivljenik ČK kriv što je dana 21.07.2018. u 14,10 sati u Zagrebu, Jankomir bb na parkiralištu City centra One remetio javni red i mir na način da je prilikom parkiranja zaštitaru PK koji mu je skrenuo pozornost da se na tom mjestu ne može parkirati vičući odgovorio: "Ti ćeš meni reći di ću se parkirati, mrš u kurac glupane" nakon čega je otvorio vozačeva vrata i pogurnuo ga unazad, dakle, vikom i guranjem vozačevim vratima drugu osobu na javnom mjestu remetio javni red i mir, čime je počinio prekršaj protiv javnog reda i mira, pa je temeljem odredbi Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna.

9. Svjedok UK iskazao je da je radio kao zaštitar u City Centar One Jankomir te je njegov zadatak bio održavanje reda u garaži na nivou +1, bila je velika gužva i trebao je čuvati da se nitko od posjetitelja ne zaustavi i ne parkira na otoku koji je bio obilježen kao mjesto na kojem se nije smjelo parkirati. Da bi dodatno zaštitili da se tamo nitko ne parkira na otok su postavili nekoliko kolica za kupovinu koja su bila spojena. Vidio je kada se vozilo zaustavilo na otoku, iz vozila je izašla gospođa, vozilo je guralo kolica s otoka, a gospođa je pridržavala i gurala kolica kako kolica ne bi udarila u vozilo koje je bilo parkirano blizu otoka. Prišao je vozilu, na mjestu vozača bila je njemu nepoznata muška osoba i upozorio je vozača da se ne smije tamo parkirati i zaustaviti, a to mu je rekao dva puta. Pri tome nije vikao niti vozaču govorio ružne riječi. Vozač je na to otvorio vrata, vrata su ga udarila, odbila su se od njega i vratila se nazad. Ostao je stajati pored vozila, a vozač je izašao iz automobila i primio ga za vrat. To je okarakterizirao kao napad i šakom udario vozača u glavu. Nije vidio da bi vozač imao kakve posljedice od tog udarca, npr. da bi mu tekla krv. Nakon toga vozač ga je htio udariti nogom, međutim predosjetio je to, refleksno dignuo lijevu ruku, i u tom momentu on ga je nekako čudno zakačio u lijevu ruku. Zbog svog tog adrenalina nije odmah osjetio da mu je ruka pukla. Zvao je voditelja i rekao mu da odmah dođu i da zovu policiju. Došli su djelatnici policije i s njima je razgovarao. Na početku je još mislio da mu nije ništa i da će moći nastaviti raditi, međutim djelatnica policije ga je upozorila da je ruka natečena i da je vjerojatno pukla, a onda je i sam vidio da mu je ruka ozlijeđena, nazvao je oca koji je došao po njega i odvezao ga u OB Sveti Duh, gdje je ruka snimljena, dežurni liječnik mu je rekao da je ruka slomljena, operirao je ruku, nakon operacije provodio je i fizikalnu terapiju. Liječenje je trajalo mjesec dana, a možda i više. Vezano uz sam događaj dao je izjavu neposredno nakon događaja na licu mjesta. Navedena ozljeda priznata mu je kao ozljeda na radu i primao je puni iznos plaće. Ozlijeđena mu je ruka ista ona ruka kojom je on udario vozača vozila, ljevak je i udario ga je lijevom rukom. Misli da je vozač zamahnuo desnom nogom.

10. Svjedokinja ČKI iskazala je da su se suprug i ona vozilom dovezli u garažu City Centra One u Jankomiru, a s njima je u autu bila kćerka. U garaži je bila velika gužva odnosno bila su zauzeta gotovo sva mjesta, ali oni nisu niti trebali mjesto jer je samo željela uči u centar, kupiti sendvič u Mc Donaldsu i vratiti se odmah u auto kako bi nastavili dalje. Suprug je auto zaustavio u jednom kutu blizu mjesta gdje se ostavljaju kolica, to mjesto nije predviđeno za parkiranje, a moguće je zaustavljanje jer ne ometaju prometovanje. Dok su još bili u autu vidjeli su kako prema njima prilazi jedan čovjek, a dolazio je bočno prema suprugovim vratima i nešto je govorio, međutim nisu ga razumjeli jer je prozor bio zatvoren. Ne sjeća se je li je suprug otvorio prozor kako bi čuo tog čovjeka, ali se sjeća da je suprug pokušao otvoriti vrata, međutim nije uspio jer ih je taj čovjek pridržavao nogama. Zbog toga je suprug gurnuo vrata zbog čega je ovaj čovjek krenuo unazad, a suprug je izašao van da vidi o čemu se radi. U tom momentu dolazi do povišenih tonova između supruga i tog čovjeka, ona je također izašla iz auta i obišla auto s prednje strane, međutim u tom momentu je suprug već drugi puta odgurnuo tog čovjeka iz razloga što je i on išao prsima na supruga, nakon čega ga je ovaj udario šakom u glavu odnosno u jagodičnu kost. Uletjela je kako bi ih razdvojila, došao je i njegov voditelj koji im se predstavio kao šef smjene. Ne sjeća se, možda je čak zaštitar otišao po šefa smjene, a oni su ostali čekati. Rekli su im da su pozvali policiju, a kako su se i oni osjetili napadnutima čekali su policiju i to gotovo sat vremena. Kada su djelatnici policije došli pitali su tko tu koga zlostavlja iz čega su zaključili da je djelatnicima policije prezentirana drugačija priča od one koja se odvila. Djelatnici policije su sa strane razgovarali s mužem, a sa muškarcem koji je prišao njihovom vozilu i njegovim nadređenim razgovarali su u njihovom prostoru. Tom prilikom djelatnici policije od nje nisu uzeli izjavu, a niti je saslušana u prekršajnom postupku. Suprug je u tom događaju ozlijeđen i imao je modricu na oku i licu, ali nažalost nije se zbog toga obratio liječniku. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika da li se sjeća na koji način je suprug drugi puta odnosno kada je izašao iz auta odgurnuo djelatnika svjedokinja odgovara da ga je odgurnuo u predjelu prsa i ramena jer su bili jedan do drugoga prsima, samo što je gospodin puno viši od supruga. Nije vidjela da bi suprug u kojem trenutku primio gospodina za vrat. Suprug nije zamahnuo nogom prema gospodinu.

11. Tuženik ČK iskazao je da su supruga, kćerka i on ušli na parkiralište trgovačkog centra City Centar One Jankomir kako bi kćerka kupila sendvič. Napravio je nekoliko krugova vozilom po garaži, međutim sva su parkirna mjesta bila zauzeta te je odlučio vozilom stati na mjesto pored prostora za kolica i to iz razloga što tamo ne ometa promet, a osim toga je često tamo znao vidjeti zaustavljena vozila. Kada je stao prema njemu je bočno pristupila jedna muška osoba koja mu je nešto govorila, a on je nije razumio jer su stakla bila zatvorena. Htio je otvoriti vrata kako bi čuo što mu ima za reći, međutim gospodin je koljenima pritisnuo vrata i nije mogao otvoriti svoja vrata. U tom momentu osjetio se ugroženo jer nije znao o čemu se radi i tko je taj gospodin jer nije vidio oznaku na njegovoj odjeći. Gurnuo je jače vrata što je bilo prilično teško jer je on s druge strane vrata nogama odgurivao međutim to je uspio u jednom momentu zbog čega je on morao malo krenuti unazad. Izašao je van, on je vikao da ne smije tu stati, a on mu je na to odgovorio: "Ti ćeš meni govoriti gdje ću ja parkirati" u tom momentu nije znao tko je ta osoba. Došlo je do naguravanja između njih dvojice i daljnje prepirke. Osjećao se ugroženo zbog kćerke i supruge koje su bile s njim i dok su se tako odgurivali odnosno kada ga je odgurnuo on ga je udario šakom u jagodičnu kost i oko. Došla je supruga i još jedan gospodin koji je tvrdio da je njegov nadređeni te su ih razdvojili. Taj gospodin koji mu je prišao pozvao je policiju, oni su željeli čekati policiju jer je smatrao da nije ništa pogrešno napravio. Policiju su čekali skoro sat vremena, ako ne i duže, došli su jedan djelatnik i djelatnica policije iz čije je priče saznao da je dojavljeno da je na parkiralištu okršaj u kojem žena plaće, da se čak koristi oružje, zbog čega su došli po dojavi. Dao je svoju izjavu. Nakon nekog vremena dobio je poziv radi pokretanja prekršajnog postupka. Nije imao nikakvih saznanja da je muškarac koji je došao do njega bio ozlijeđen. Navedenog gospodina nije ni jednom udario i ne sjeća se da je prema njemu zamahnuo nogom. Zbog ozlijede glave koju je tada zadobio nije išao liječniku. Smatra da navedeni gospodin nije prema njemu trebao reagirati osim opomenuti ga i zvati neku službu u slučaju da je u prekršaju.

12. U svrhu dokaza pregledana je i CD sa snimkom nadzorne kamere parkinga i događaja koja je sastavni dio navedenog prekršajnog spisa. Uvidom u snimku u bitnome proizlazi da je tuženik vozilo zaustavio u garaži u prometnom traku, da mu je prišao zaštitar obučen u uniformu i sa reflektirajućim prslukom te se vidi da mu je nešto govorio, tuženik je nakon toga autom nastavio vožnju prvo naprijed, a zatim vožnjom unazad gura kolica za kupovinu koja svjedokinja zadržava kako ne bi udarila u parkirano vozilo, i vozilo parkira na otoku, zaštitar prilazi vozilu i ponovno nešto govori tuženiku kroz otvoren prozor na vozačevim vratima, tuženik ga nakon toga dva puta udara vratima, izlazi iz vozila, prima zaštitara rukom za vrat, nasrće na zaštitara koji uzmiče, dolazi do kontakta između njih dvojice kojom prilikom u jednom momentu zaštitar udara tuženika šakom u predjelu lica, tuženik nastavlja dalje ići prema zaštitaru, dalje se na snimci ne vidi što se događaja zbog položaja kamere, vidi se da tuženik nakon toga ulazi u auto, u auto ulazi i saslušana svjedokinja, zaštitar razgovara na mobitel, nakon toga ponovno prilazi tuženiku i nešto mu govori, tuženik ponovno izlazi iz auta i agresivno prilazi zaštitaru.

13. Iskaz svjedoka PK u svrhu dokaza ovaj sud prihvaća u cijelosti kao logičan, životan i uvjerljive te obzirom da je u suglasnosti s ostalim provedenim dokazima.

14. Iskaze saslušane svjedokinje i iskaz tuženika sud je prihvatio u onom dijelu u kojem su isti u suglasnosti s ostalim provedenim dokazima i to prvenstveno snimkom nadzorne kamere, dokumentacijom u spisu, dokumentacijom iz prekršajnog spisa i nalazom i mišljenjem vještaka, a ne prihvaća ih u preostalom dijelu ocjenjujući da su u tome dijelu subjektivni i neživotni.

15. Iskaz tuženika sud ne prihvaća u dijelu u kojem je iskazao da nije zao da je čovjek koji mu je prišao zaštitar obzirom da se na snimci jasno vidi da se radi i zaštitaru, kao i da nije čuo što mu govori, obzirom da je uvidom u snimku utvrđeno da je prozor automobila na mjestu vozača bio otvoren, barem kasnije, ako ne odmah. Iskaz svjedokinje ČKI i iskaz tuženika sud ne prihvaća u dijelu u kojem su iskazali da je tuženik želio otvoriti vrata kako bi čuo što mu osiguranik tužitelja (zaštitar) ima za reći, međutim da je zaštitar koljenima pritisnuo vrata radi čega tuženik nije mogao otvoriti svoja vrata, obzirom da je taj dio iskaza u suprotnosti s utvrđenjima sa snimkama kamere. Iskaz tuženika sud ne prihvaća niti u dijelu u kojem je iskazao da se osjetio ugroženim od strane osiguranika tužitelja jer iz snimke ne proizlazi da se zaštitar ponašao agresivno i izvan svojih ovlasti već upravo suprotno agresivno se ponašao tuženik koji je zaštitara dva puta udario vratima, a ona i izašao iz vozila i nasrnuo na njega.

16. Zakonom o privatnoj zaštiti ( Narodne novine br. 68/03, 31/10 i 139/10) koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja u čl. 1. st. 1. propisano je da se navedenim zakonom uređuje način obavljanja djelatnosti zaštite osoba i imovine koju ne osigurava država i iznad opsega koji osigurava država (u daljnjem tekstu: privatna zaštita), propisuju uvjeti za njezino obavljanje, uvjeti i način rada osoba koje obavljaju poslove privatne zaštite, te nadzor njihova rada.

17. U čl. 39. st. 1. navedenog Zakona propisano je da se pod tjelesnom snagom u smislu ovoga Zakona smatra uporaba različitih zahvata borilačkih vještina ili njima sličnih postupaka na tijelu druge osobe, kojima je cilj odbijanje napada ili svladavanje otpora, uz nanošenje što manjih štetnih posljedica.

U st. 2. istog Zakona propisano je da zaštitari mogu u obavljanju poslova tjelesne zaštite upotrijebiti tjelesnu snagu, ako drugačije ne mogu:

– odbiti protupravni i neposredni napad kojim se ugrožava njihov život ili život osoba koje čuvaju,

– odbiti protupravni i neposredni napad usmjeren na uništenje i umanjivanje vrijednosti imovine koju čuvaju, a da pri tom štetne posljedice ne budu veće od prijetećih.

U st. 3. čl. 39. Zakonom o privatnoj zaštiti određeno je da tjelesnu snagu zaštitari mogu upotrijebiti radi savladavanja otpora, sprječavanja bijega i ako zakonito izdana upozorenja i zapovijedi ne jamče uspjeh.

18. Analizom provedenih dokaza utvrđeno je da je isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja tuženik koji je na parkiralištu shoping centra prvo vratima automobila udario osiguranika tužitelja, nakon čega je izašao iz automobila i verbalno i fizički nasrnuo na osiguranika tužitelja (zaštitara), te je došlo do naguravanja između njih dvojice, nakon čega je osiguranik tuženika u strahu za vlastiti život jer su nasrtaji tuženika bili vrlo ozbiljni, agresivni i nisu prestajali, u samoobrani lijevom šakom udario tuženika u predjelu glave. Je li teška tjelesna ozljeda osiguranika tužitelja nastala zbog udarca osiguranika tužitelja u glavu tuženika ili nakon toga zbog obrane od udarca nogom od strane tuženika, ne utječe na zaključak suda o odgovornosti tuženika za nastanak štetnog događaja jer je temeljem provedenih dokaza utvrđeno da je tuženik napao osiguranika tužitelja dok je obavljao svoj posao zaštitara, te da su u tom štetnom događaju osiguranik tužitelja zadobio prijelom 4. metakarpalne kosti lijeve šake.

19. Stalni sudski vještak dr Božidar Šebečić i pisanom nalazu i mišljenju naveo je da je UK, rođen 1987., prema Prijavi ozljede na radu, dana 21.07.2018. na radnom mjestu zadobio prijelom 4. metakarpalne kosti lijeve šake. Do ozljede je došlo udarcem nogom tuženika u lijevu šaku UK. Osiguranik tužitelja je isti dan pregledan u KB Sveti Duh gdje je utvrđen subkapitalni prijelom (prijelom između glavice i dijafize) četvrte metakarpalne kosti lijeve šake. Postavljena mu je imobilizacija šake. Zbog sekundarnog pomaka ulomaka operiran je 21.08.2018., te je učinjena osteosinteza prijeloma K-žicama. Postoperativno je šaka bila imobilizirana. Po zaraštanju prijeloma, 05.10.2018. odstranjene su K-žice i upućen je na fizikalnu terapiju. Proveo je ukupno 56 fizikalnih terapija. Na postavljeno pitanje kojom radnjom je nastala ozljeda osiguranika tužitelja: da li udarcem tužiteljevog osiguranika šakom u glavu tuženika ili udarcem noge tuženika u podignutu ruku osiguranika tuženika vještak je naveo da subkapitalni prijelomi metakarpalnih kostiju najčešće nastaju udarcem stisnute šake u tvrdi predmet pa je vjerojatniji mehanizam da je do prijeloma došlo udarcem tužiteljevog osiguranika šakom u glavu tuženika. Ne može se sa sigurnošću isključiti niti mogućnost da je do prijeloma došlo udarcem noge tuženika u podignutu ruku osiguranika tuženika, što je manje vjerojatno. Vješta je naveo da su svi računi na str. 2 spisa za obavezno zdravstveno osiguranje u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem, jedino za račun u iznosu od 81,12 kn od 14.12.2018. u spisu nema podataka o medicinskom postupku. Svi računi na str. 3 spisa za dopunsko zdravstveno osiguranje su u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem.

20. Povodom prigovora vještak je na ročištu održanom dana 07.10.2028. naveo da tužitelj prigovara nalazu i mišljenju vještaka u dijelu gdje vještak zaključuje da je veća vjerojatnost da je do ozljede osiguranika tužitelja došlo prilikom udarca šakom u glavu te da mišljenje vještaka da je do ozljede došlo udarcem šakom nije ničim potkrijepljeno niti je vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja imao bilo kakav vjerodostojan dokument koji bi upućivao na ovakav zaključak. Vještak se očitovao da je točno da se u priloženoj medicinskoj dokumentaciji nigdje ne spominje udarac osiguranika tužitelja šakom u glavu tuženika. Međutim, sud mu je dao zadatak da se očituje kojom radnjom je nastala ozljeda osiguranika tužitelja, da li udarcem tužiteljevog osiguranika šakom u glavu tuženika ili udarcem noge tuženika u podignutu ruku osiguranika tužitelja. Do prijeloma je moglo doći na oba načina, ali prema tipu prijeloma je zaključio da je veća vjerojatnost da taj tip prijeloma nastane od udarca šakom u tvrdi predmet nego od udarca nogom u podignutu ruku. Da bi došlo do prijeloma četvrte metakrpalne kosti udarac šakom mora biti vrlo intenzivan i on bi doveo do natučenja glave nakon čega bi zaostali bolovi na mjestu udarca. Da li bi zbog toga tuženik zatražio pomoć liječnika ovisi o tome koliko ozljeđenik tolerira bol. Vještak je iskazao da u slučaju udarca nogom prema glavi druge osobe ta druga osoba se brani i podiže ruku, a mjesto kontakta između glave i ruke može biti otprilike od visine struka pa na više do razine glave.

21. Nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke kao logičan, objektivan i izrađen u skladu s pravilima struke sud prihvaća u cijelosti, a na isti nakon usmenog očitovanje vještaka niti stranke nisu imale primjedbe.

22. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke utvrđeno je da je ozljeda osiguranika tužitelja mogla nastati u dinamici štetnog događaja opisanog po osiguraniku tužitelja, da su svi računi za obavezno zdravstveno osiguranje i dopunsko zdravstveno osiguranje u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem, a da je naknada za bolovanje u vezi sa štetnom događajem utvrđeno je uvidom u izvješća o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad i dokumentaciju tužitelja iz koje proizlazi da je osiguranik tužitelja UK zbog ovog štetnog događaja bio na bolovanju od 22.07.2018. do 21.11.2018. koje mu je priznato kao ozljeda na radu. Da je doista izvršio plaćanja po osnovi utuženih troškova tužitelj je dokazao potvrdama o plaćanju koje se imaju smatrati valjanim dokazom o tome da je tužitelju šteta nastala kao i o visini štete. Pored toga, tužitelj je dostavio i izvode te izvatke o promjenama i stanju na transakcijskom računu pa u toj situaciji niti nema potrebe za provođenje financijskog vještačenja što bi bilo suprotno i načelu ekonomičnosti postupka.

23. Dakle, tuženik je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe sukladno odredbi čl. 136. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13), a u ovom postupku provedenim je dokazima utvrđeno da su se na strani tuženika kumulativno ispunile sve opće pretpostavke odgovornosti za štetu.

24. Stoga, a kako je u postupku utvrđeno da su utuženi troškovi liječenja i naknade za bolovanje u vezi sa liječenjem osiguranika tužitelja od posljedica ozljeđivanja u štetnom događaju od 21.07.2018. . izuzev računa navedenog u nalazu i mišljenju vještaka glede kojeg je postavljen zahtjev za isplatu iznosa od 81,12,kn od 14.12.2018. naloženo je tuženiku da tužitelju isplati iznos od 7.069,49 eur i to sa zakonskim zateznim kamatama od dospijeća pojedinog utuženog računa do isplate (čl. 29. ZOO), dok je dio zahtjeva u iznosu 10,77 eur sa zakonskom zateznom kamatom od 14.12.2018. do isplate dobiven.

25. U odnosu na prigovor zastare ističe se kako se konkretno ima primijeniti opći zastarni rok od 5 godina budući da se ovdje radi o regresnom potraživanju. Naime, tužitelj je troškove liječenja oštećenika iz predmetne nezgode podmirio umjesto tuženika pridržavajući si pravo na subrogaciju. Kako su plaćanja izvršena u razdoblju od 04.08.2018. do 03.08.2019. a tužba podnesena 03.02.2022. to istaknuti prigovor zastare nije osnovan.

26. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP. Tužitelju je priznat trošak predujma radi provođenja medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 eur i trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu od 33,18 eur, odnosno ukupno trošak u iznosu od 232,26 eur.

27. Tuženik nema pravo na troškove postupka obzirom da tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog toga dijela nisu nastali posebni troškovi.

28. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 18. veljače 2026.

Sudac:

Gordana Lozančić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu u 3 primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

Ako stranka ne pristupi na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP).

DNA:

1. tužitelju

2. pun. tuženika