REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Pp-10486/2025-2

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Supetru

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji Marijani Ostojić Kavain, uz sudjelovanje Matee Lukšić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ČGU, kojeg brani Sandra Dkaralić, odvjetnica u Vukovaru, zbog prekršaja iz članka 183. stavka 1. Zakona o strancima ("Narodne novine", broj: 133/2020, 114/2022, 151/2022, 40/2025) kažnjiv po članku 253. stavku 2. istog Zakona, povodom prigovora okrivljenika podnesenog protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Brač, Klasa: 211-07/25-2/34499, Urbroj: 511-12-25-25-1 od 3. srpnja 2025., ispitujući navedeni optužni akt u smislu odredbe članka 161. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22., dalje: Prekršajni zakon), 18. veljače 2026.,

I

r i j e š i o  j e

Na temelju članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona, stavlja se izvan snage obavezni prekršajni nalog Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Brač pod brojem Klasa: 211-07/25-2/34499, Urbroj: 511-12-25-25-1 od 3. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: UGU, OIB: [osobni identifikacijski broj]:67854715015, rođen **.**.1984. u mjestu [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], državljanin [adresa],

na temelju odredbe članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona

o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e

da bi:

„dana 03.07.2025. godine u 16:01 sati u mjestu Supetar, ulica Mladena Vodanovića kućni broj 25, u periodu od 5.10.2024. do 03.07.2025.g. nezakonito boravio u [adresa]. Uručeno rješenje o povratku s rokom napuštanja RH i EGP-a od 15 dana“,

čime da bi okrivljenik počinio prekršaj iz članka 183. stavak 1. Zakona o strancima, kažnjiv po članku 253. stavku 2. istog Zakona.

Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do točke 4. ovog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Brač izdala je protiv okrivljenika obvezni prekršajni nalog pod gore navedenim brojem, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude. Okrivljenik je pravovremeno podnio prigovor protiv označenog prekršajnog naloga zbog poricanja prekršaja ali nakon plaćanja 2/3 novčane kazne izrečene nalogom pa je sud isti stavio izvan snage.

2.U pobijanom obveznom prekršajnom nalogu okrivljenik je upozoren da plaćanjem novčane kazne prije podnošenja prigovora ili nakon što je prigovor podnesen, smatra se okrivljenikovim odricanjem od prava na podnošenje prigovora odnosno odustajanjem od već podnesenog prigovora protiv prekršajnog naloga.

3. U prigovoru u bitnom okrivljenik navodi da poriče u cijelosti činjenično stanje utvrđenog u pobijanom obveznom prekršajnom nalogu. Sukladno odredbi članka 241. stavak 4. Prekršajnog zakona okrivljenik da nije upozoren o uputi o pravu na prigovor te da je time postupljeno suprotno navedenoj odredbi prekršajnog zakona te da je navedeno vidljivo iz činjenice da nijedan dokument (obvezni prekršajni nalog, zapisnik) nije preveden od ovlaštenog tumača i isti nije razumio tijek postupka, a što da je suprotno odredbi članka 87. stavak 2. Prekršajnog zakona koji kaže da se sve mora prevesti osobi koja ne razumije hrvatski jezik ali od ovlaštenog tumača što u konkretnom slučaju nije već isprintano po google prevoditelju što je suprotno zakonu i Ustavu Republike Hrvatske Kako okrivljenik nije razumio postupak, dana mu je uplatnica gdje je naznačena kazna u eurima i on je platio, a nije bio upozoren što plaća i koje to pravne učinke proizvodi.

4. Uvidom u spis utvrđeno je da je okrivljenik državljanin Bangladeša, da je pobijani obvezni prekršajni nalog pisan na hrvatskom jeziku osobno okrivljeniku uručen dana 3. srpnja 2025., a u prigovoru tvrdi da ne razumije hrvatski jezik.

5.Iz spisa nije vidljivo da bi okrivljeniku bilo omogućeno usmeno prevođenje sukladno članku 87 st. 2 Prekršajnog zakona, niti da bi se okrivljenik u bilo kom trenutku izričito odrekao prava na tumača. Direktiva 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima (dalje: Direktiva) je u Prekršajnom zakonu implementirana Zakonom o izmjenama dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 110/15). Cilj Direktive je osigurati okrivljenicima pravo na tumačenje i prevođenje kako bi im se zajamčilo da učinkovito sudjeluju u kaznenim postupcima u svijetlu prava na pravično suđenje. Pravo na tumačenje i prevođenje za osobe koje ne govore ili ne razumiju jezik na kojem se vodi postupak smatra se pretpostavkom za djelotvornu obranu u kaznenim postupcima, a prekršajni postupak je u konvencijskom smislu kazneni postupak (tzv. Engel mjerila). To pravo proteže se i na prethodni postupak znači i prije nego li je prekršajni postupak formalno započeo jer se područje primjene Direktive računa od trenutka stjecanja svojstva okrivljenika u materijalnom smislu (od trenutka kada su ih nadležna tijela upozorila da su osumnjičeni ili optuženi za prekršaj). U skladu s pravnim standardima izraženim u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava, kako ne bi došlo do povrede prava na pravično suđenje, okrivljeniku se mora osigurati predvođenje svega što je relevantno za njegovu obranu u konkretnom predmetu na jezik koji razumije, da se može učinkovito braniti, a suprotno postupanje ima za posljedicu da se postupak u cjelini smatra nepravičnim i povredom prava na pravično suđenje koje je zajamčeno članku 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine -Međunarodni ugovori“ broj 18/97., 6/99., - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02. i1/06.) pa to što je na zapisnik u prethodnom upravnom postupku pristao dati izjavu na engleskom jeziku s obzirom da je izjavio da u govoru i pismu poznaje engleski jezik ne derogira njegovo pravo na tumačenje i prevođenje u postupku u trenutku kada mu je uručen optužni akt.

6. Slijedom navedenoga okrivljeniku je povrijeđeno pravo obrane i to povredom prava okrivljenika na prevođenje dokumentacije koja je relevantna za njegovu učinkovitu obranu, a prvenstveno prekršajnog naloga izdanog od strane tužitelja, u smislu odredbe članka 87. stavka 2., 4. i 6. Prekršajnog zakona, zbog čega se ne može smatrati da se okrivljenik plaćanjem novčane kazne prije podnošenja prigovora odrekao prava na prigovor, pa je je kao takav prigovor okrivljenika dopušten.

7. Nadalje, ispitujući označeni optužni akt u skladu sa odredbom članka 161. Prekršajnog zakona, sud je utvrdio da iz činjeničnog opisa djela sadržanog u označenom optužnom aktu ne proizlaze zakonska obilježja inkriminiranog prekršaja.

8. Odredbom članka 183. stavak 1. Zakona o strancima propisano je da državljanin treće zemlje nezakonito boravi ako:

1. nije na kratkotrajnom boravku

2. nema valjano odobrenje za privremeni boravak, dugotrajni boravak ili stalni boravak

3. nema pravo na zakoniti boravak sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita

4. nije državljanin treće zemlje iz članka 58. stavka 6., članka 62. stavka 2., članka 90. stavka 5., članka 92. stavaka 5. i 6., članka 103.b stavka 2., članka 106. stavaka 3., 4. i 8., članka 126. stavka 4., članka 130. stavka 3., članka 133. stavka 4., članka 135.a stavaka 10. i 11., članka 135.d stavaka 6. i 7., članka 156. stavka 5. u dijelu koji se odnosi na osobe iz stavka 1. točaka 6., 7. i 8. toga članka i članka 160. stavka 3. ovoga Zakona

5. se kreće izvan područja na kojem mu je ograničeno kretanje na temelju bilateralnog međunarodnog ugovora

6. nije obuhvaćen programom mobilnosti iz članka 73. stavka 5. ili članka 74. stavaka 3. i 12. ovoga Zakona.

9.Kaznenom odredbom članka 253. stavka 2. Zakona o strancima propisano je da novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 1000,00 eura kaznit će se za prekršaj državljanin treće zemlje koji u Republici Hrvatskoj nezakonito boravi (članak 183. stavak 1.).

10. Ovdje je potrebno istaknuti da je zakonski opis, odnosno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja pri čemu sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja jer u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj.

11.Iz naprijed citiranih zakonskih odredbi jasno proizlazi da opisani prekršaj koji se okrivljeniku stavljaju na teret može počiniti samo osoba koja je državljanin treće zemlje, zbog čega ta činjenica mora biti opisana u činjeničnom opisu prekršaja. U konkretnom slučaju, u činjenični opis optužnog akta nije navedena odlučna činjenica da je počinitelj osoba koja je državljanin treće zemlje, odnosno odlučna činjenica od koje ovisi ispunjenje bitnih obilježaja prekršaja koji se okrivljeniku stavljaju na teret već samo da je „nezakonito boravio u [adresa]“, a u vezi navedenog nije niti naveden ni jedan od taksativno nabrojenih razloga iz citirane materijalne odredbe. Dakle, tako koncipirani činjenični opis djela sadržan u označenom optužnom aktu ne sadrži osnovno zakonsko obilježje prekršajnog djela iz članka 183. stavak 1. Zakona o strancima, odnosno u konkretnom slučaju da bi okrivljenik bio državljanin treće zemlje niti razlog zbog kojeg je njegov boravak nezakonit.

12.Slijedom navedenog, ovaj sud je na temelju odredbe članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona okrivljenika oslobodio od optužbe budući da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, a koje je činjenično opisano kao u izreci ove presude, po propisu nije prekršaj.

13. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona, te isti padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Supetar, 18. veljače 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Matea Lukšić, v.r.

Marijana Ostojić Kavain, v.r.

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti: okrivljeniku po braniteljici, braniteljici, ovlaštenom tužitelju, u spis