REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: P Ob-416/2022-71

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Maji Karaman Grbavac kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika ZM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku dr. sc. Ljubomiru Valkoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene-protutužiteljice ŽM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Čizmiću, odvjetniku u Splitu, uz sudjelovanje mal. KM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po posebnoj skrbnici ČM diplomiranoj pravnici sa položenim pravosudnim ispitom i zaposlenicom Centra za posebno skrbništvo, Podružnica u Splitu, Gundulićeva 26a, radi razvoda braka, odluke o roditeljskoj skrbi i uzdržavanja, nakon održane glavne rasprave, uz isključenje javnosti, zaključene dana 22. prosinca 2025. u nazočnosti tužitelja-protutuženika, tužene- protutužiteljice, zamjenika punomoćnika tužene –protutužiteljice i posebne skrbnice mal. djeteta, a u odsutnosti punomoćnika tužitelja-protutuženika, objavljeni 18. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Razvodi se brak između ZM, rođenog **.**.1986., OIB [osobni identifikacijski broj] i ŽM, rođene **.**.1986., OIB [osobni identifikacijski broj], koji brak je sklopljen 22. rujna 2012. u Trogiru i upisan u Matici vjenčanih matičnog područja Trogir za godinu 2012. pod rednim brojem 146.

II. Mal. KM, zajedničko dijete ZM i ŽM, rođen **.**.2016., OIB [osobni identifikacijski broj], stanovat će sa majkom ŽM na adresi [adresa], na kojoj adresi će biti prijavljeno prebivalište mal. djeteta, a roditelji će ostvarivati zajedničku i sporazumnu roditeljsku skrb.

III. Osobni odnosi mal. KM s ocem ZM u vidu susreta i druženja i boravaka mal. djeteta kod oca ostvarivati će naizmjenično jedan tjedan od petka nakon nastave mal. djeteta do ponedjeljka kada će ga otac odvesti u školu i nakon škole preuzeti majka i još srijedom po završetku nastave do 20,00 sati kada će otac vratiti dijete na adresu stanovanja majke, te drugi tjedan utorkom i četvrtkom nakon završetka nastave pa do 20,00 sati kada će otac vratiti dijete na adresu stanovanja majke. Mal. RM će polovinu svih školskih praznika provoditi podjednako kod oba roditelja, dok će ljetne školske praznike po završetku školske godine naizmjenice provoditi po petnaest dana u kontinuitetu kod svakog od roditelja, uz obvezu da roditelj s kojim je dijete boravi u kontinuitetu petnaest dana omogući drugom roditelju kontakt s djetetom u vidu susreta i viđanja i to dva puta tjedno po dva sata u slučaju da su oba roditelja i dijete u Splitu, te svakodnevni telefonski ili video poziv sa roditeljem s kojim u tom periodu ne boravi. Mal. RM će ujedno kod oca boraviti svako drugi državni praznik ili vjerski blagdan.

IV. Roditelji ŽM i ZM će razmjenjivati informacije o očuvanju zdravlja mal. RM, dosljednosti u odgoju te informacije u vezi sa školskim i izvanškolskim obvezama djeteta pisano putem SMS ili WhatsApp poruka, pri čemu razmjena informacije mora biti jasna, brza i usmjerena isključivo na dijete, te se takva dužnost suradnje ne smije koristiti radi kontrole ili vrijeđanja drugog roditelja.

V. Dužan je otac ZM, OIB [osobni identifikacijski broj], doprinositi za uzdržavanje mal. KM, OIB [osobni identifikacijski broj] iznos od 331,80 eura mjesečno, počevši od 18. veljače 2026. kao dana donošenja ove oduke pa ubuduće, dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti i to najkasnije do 10-tog u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sve uvećano za zateznu kamatu koja se obračunava na svaki dospjeli, a neplaćeni obrok uzdržavanja pa sve do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve uplatom na tekući račun majke i zakonske zastupnice djeteta ŽM, OIB [osobni identifikacijski broj], koja će o broju bankovnog računa izvijestiti oca ZM pisanim putem u roku od najviše 3 (tri) dana računajući od dana primitka ove odluke. U preostalom dijelu protutužbeni zahtjev majke ĆM radi određivanja obveze ocu ZM da doprinosi za uzdržavanje mal. KM za razdoblje od 18. listopada 2022. kao dana podnošenja protutužbe do 17. veljače 2026. kao dana koji prethodi danu donošenja ove odluke odbija se kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

I. Mal. KM, zajedničko dijete ZM i ŽM, rođen **.**.2016., OIB [osobni identifikacijski broj], stanovat će sa majkom ŽM na adresi [adresa].

II. Osobni odnosi mal. KM s ocem ZM u vidu susreta i druženja i boravaka mal. djeteta kod oca ostvarivati će se naizmjenično jedan tjedan od petka nakon nastave mal. djeteta do ponedjeljka kada će ga otac odvesti u školu i nakon škole preuzeti majka i još srijedom po završetku nastave do 20,00 sati kada će otac vratiti dijete na adresu stanovanja majke, te drugi tjedan utorkom i četvrtkom nakon završetka nastave do 20,00 sati kada će otac vratiti dijete na adresu stanovanja majke. Mal. RM će polovinu svih školskih praznika provoditi podjednako kod oba roditelja, dok će ljetne školske praznike po završetku školske godine naizmjenice provoditi po petnaest dana u kontinuitetu kod svakog od roditelja, uz obvezu da roditelj s kojim je dijete boravi u kontinuitetu petnaest dana omogući drugom roditelju kontakt s djetetom u vidu susreta i viđanja i to dva puta tjedno po dva sata u slučaju da su oba roditelja i dijete u Splitu, te svakodnevni telefonski ili video poziv sa roditeljem s kojim u tom periodu ne boravi. Mal. RM će ujedno kod oca boraviti svako drugi državni praznik ili vjerski blagdan.

III. Dužan je otac ZM, OIB [osobni identifikacijski broj], doprinositi za uzdržavanje mal. KM, OIB [osobni identifikacijski broj] iznosom od 331,80 eura mjesečno, počevši od 18. veljače 2026. kao dana donošenja ove privremene pa ubuduće najkasnije do 10- tog u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja uvećano za pripadajuće zakonske kamate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i to sve na račun majke ŽM, OIB [osobni identifikacijski broj] koja će o broju bankovnog računa izvijestiti oca ZM pisanim putem u roku od najviše 3 (tri) dana računajući od dana primitka ove odluke.

IV. Ova privremena mjera sadržana u točkama I-III izreke rješenja trajati će do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka ili do drugačije odluke suda.

V. Tijek roka za žalbu niti žalba protiv ovog rješenja o privremenoj mjeri ne odgađaju provedbu privremene mjere.

VI. Svaka stranka snosi svoj trošak ovog parničnog postupka.

Obrazloženje

1. ZM je 9. kolovoza 2022. kod ovog suda podnio tužbu, zaprimljenu pod poslovnim brojem P Ob-416/2022, kojom traži da sud razvede brak zaključen između njega i tužene ŽM te da uredi sva pitanja roditeljske skrbi u odnosu na njihovo zajedničko mal. dijete KM, rođenog **.**.2016., odnosno da odluči da će roditelji ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb, da će mal. KM kod svakog od roditelja po četiri dana naizmjenice, te da svakodnevne potrebe mal. RM namiri roditelj s kojim u tom trenutku dijete stanuje, a ostale materijalne potrebe djeteta da roditelji snose na jednake dijelove. U tužbi navodi da je bračna zajednica među strankama prestala pred više mjeseci, da nastavak bračne zajednice nije realan, da svaka od stranaka sada živi na adresi svojih roditelja, a da od prestanka bračne zajednice zajedničko dijete stanuje naizmjenice pod četiri dana kod svakog od roditelja. Tužitelj je u spis dostavio Izvješće o obveznom savjetovanju prije razvoda braka od 27. svibnja 2022.

2. ŽM je 17. listopada 2022. kod ovog suda podnijela tužbu, zaprimljenu pod poslovnim brojem P Ob-554/2022., kojom traži da sud razvede brak zaključen između nje i tuženika ZM te da uredi sva pitanja roditeljske skrbi u odnosu na njihovo zajedničko mal. dijete KM: da mal. dijete stanuje s njom, da se majci povjeri samostalna roditeljska skrb, da se osobni odnosi mal. djeteta s ocem ostvaruju svako drugi vikend od petka u 18,00 sati do nedjelje u 18,00 sati, te tijekom radnog tjedna utorkom i četvrtkom od 17,00 do 19,00 sati, te po polovinu svih školskih praznika, te svako drugi državni i vjerski praznik i blagdan, a ujedno da se tuženika obveže da doprinosi za uzdržavanje mal. RM iznosom od 2.500,00 kn (331,80 eura) mjesečno od dana podnošenja tužbe pa nadalje, najkasnije do 10-tog u mjesecu za tekući mjesec a u slučaju zakašnjenja uvećano za zakonsku zateznu kamatu. U bitnom navodi da je tijekom trajanja bračne zajednice suprug vršio psihičko i fizičko nasilje nad njom, da ju je tukao, pritisnuo za zid, uhvatio za vrat, te da je tužitelj nepouzdan roditelj i nije sposoban pravilno skrbiti o mal. djetetu

3. Sud je rješenjem poslovnog broja P Ob-416/2022-6 od 4. studenog 2022. predmetu poslovnog broja P Ob-416/2022 pripojio predmet poslovnog broja P Ob- 554/2022 radi zajedničkog raspravljanja i odlučivanja i donošenja jedinstvene odluke.

4. Rješenjem poslovnog broja P Ob-416/2022-7 od 4. studenog 2022. sud je mal. KM imenovao posebnu skrbnicu u osobi FM diplomirane pravnice sa položenim pravosudnim ispitom i zaposlenice Centra za posebno skrbništvo, Podružnica u Splitu. Rješenjem od 8. prosinca 2025., poslovnog broja P Ob- 416/2022 razriješena je posebna skrbnica LM i umjesto nje imenovana posebna skrbnica ČM, također diplomirana pravnica sa položenim pravosudnim ispitom i zaposlenica Centra za posebno skrbništvo, Podružnica u Splitu, a budući da je posebna skrbnica LM bila na dugotrajnom bolovanju, da sudu nije bio poznat termin njenog povratka na rad, a predmet je zahtijevao žurno postupanje.

5. Podneskom od 16. siječnja 2023. tužitelj-protutuženik je preinačio tužbeni zahtjev te istim traži da sud razvede brak stranaka, da se mal. KM njemu povjeri na stanovanje i isključivu i samostalnu roditeljsku skrb, da dijete sa majkom ostvaruje osobne odnose u terminima i na način koji će se urediti po primitku izvještaja Centra za socijalnu skrb (sada Hrvatskog zavoda za socijalni rad), te nalaza i mišljenja vještaka, te da se majku obveže da novčano doprinosi za uzdržavanje mal. djeteta iznosom od 2.500,00 kn mjesečno od podnošenja tužbe pa nadalje, najkasnije do 10-tog u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja uvećano za zakonsku zateznu kamatu. Preinaku obrazlaže time da tužena-protutužiteljica zbog poremećaja osobnosti zakazuje u svim životnim situacijama pa je neadekvatna u roditeljskoj ulozi te da se dijete dok boravi kod majke nalazi u za zdravlje štetnim i opasnim uvjetima jer da je višestruko izložen stjenicama. Tužitelj-protutuženik je predložio provesti kombinirano psihijatrijsko- psihologijsko vještačenje roditelja i mal. djeteta.

6. Podneskom od 11. travnja 2023. tužitelj-protutuženik ponovno preinačava tužbeni zahtjev te istim traži da sud razvede brak stranaka, da se mal. KM njemu povjeri na stanovanje i isključivu i samostalnu roditeljsku skrb, da dijete sa majkom ostvaruje osobne odnose pod nadzorom stručne osobe dva puta tjedno po tri sata u vrijeme i na mjestu koje je prikladno za dijete, te da se majku obveže da doprinosi za uzdržavanje mal. RM u iznosu od 333,00 eura mjesečno. Navodi da je mal. RM i sam kazivao da želi stanovati s ocem, da mu tatina kuća predstavlja sigurnu zonu, da je majka u tretmanu Klinike za psihijatriju i neadekvatna u roditeljskoj ulozi, da majka svom novom partneru povjerava da dolazi u vrtić po RM, da majke teško i stalno narušava djetetova prava, da među ostalim spava sa majkom i njenim partnerom u istom krevetu, te smatra i da se osobni odnosi majke i djeteta trebaju ostvarivati pod nadzorom stručne osobe jer da je to jasna volja i želja djeteta.

7. Tužena-protutužiteljica se usprotivila tako postavljenom tužbenom zahtjevu i ustrajala kao u tužbi/protutužbi od 17. listopada 2022., osim u dijelu razvoda braka oko kojeg pitanja su stranke suglasne.

8. Odredbom čl. 51. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 dalje ObZ) određeno je da će sud razvesti brak: 1.ako oba bračna druga predlažu razvod braka na temelju sporazuma, 2. ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili 3. ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana.

9. Kako obje stranke traže od suda da razvede njihov brak, to se zahtjev tužitelja- protutužitelja i tužene - protutužiteljice u tom dijelu ima smatrati sporazumnim prijedlogom za razvod braka sukladno čl. 369. st. 3. ObZ-a, slijedom čega je sud odlučio kao pod točkom I. izreke presude.

10. Nadalje, odredbom čl. 53. ObZ-a propisano je da ako bračni drugovi ne sastave plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koji sadrži sporazum o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati i način ostvarivanja roditeljske skrbi, ostvarivanju osobnih odnosa djeteta i roditelja s kojim dijete neće stanovati i visini uzdržavanja djeteta, odluku o tim pitanjima sud će po službenoj dužnosti donijeti u postupku radi razvoda braka pokrenutog tužbom.

11. Odredbom čl. 56. st. 1. ObZ-a propisano je da ako bračni drugovi imaju zajedničko maloljetno dijete, povodom tužbe za razvod braka mogu predložiti s kojim će roditeljem dijete stanovati i način ostvarivanja roditeljske skrbi, ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i roditelja s kojim dijete neće stanovati i visinu uzdržavanja djeteta. Stavkom 2. istog članka propisano je da ako bračni drugovi nisu tužbom predložili uređenje ovih pitanja, sud će o tome odlučiti po službenoj dužnosti.

12. Kako je nesporno da su parnične stranke roditelji zajedničkog maloljetnog djeteta KM rođenog **.**.2016., te da nisu postigli sporazum o tome s kojim će roditeljem mal. dijete stanovati, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi i drugim pitanjima o kojima je sud dužan odlučiti u postupku razvoda njihova braka, odnosno da je svaki od roditelja tužbom i protutužbom predložio drugačije uređenje ovih pitanja, to je u nastavku postupka odluku o ovim pitanjima trebao donijeti sud koji pritom nije vezan zahtjevima stranaka.

13. Odredbom čl. 416. ObZ-a propisano je da će prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima djeteta s drugim roditeljem, sud omogućiti djetetu da izrazi svoje mišljenje, sukladno odredbama Obiteljskog zakona, utvrditi na koji je način svaki od roditelja provodio vrijeme s djetetom i na koji je način ostvarivao roditeljsku skrb o djetetu prije pogoršanja obiteljskih odnosa i po potrebi pribaviti nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad ili ovlaštenog sudskog vještaka, te uzeti u obzir postojanje obiteljskog nasilja. Sud će također u postupku posebno cijeniti spremnost svakog od roditelja na suradnju u postupku obveznog savjetovanja i spremnost svakog od roditelja na poticanje ostvarivanja osobnih odnosa djeteta sa drugim roditeljem, pri čemu navedena spremnost na suradnju nije od važnosti u slučajevima obiteljskog nasilja.

14. Sud je sukladno gore citiranoj odredbi tijekom postupak pribavio mišljenje stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Kaštela (dalje HZSR, PU Kaštela) od 9. siječnja 2023. (list 39-44), pregledao podneske navedenog tijela od 16. travnja 2024., 1. listopada 2024., 12. veljače 2025., 17. rujna 2025. koje je cijenio kao dopune mišljenja stručnog tima HZSR, PU Kaštela u svojstvu pomoćnog tijela suda. Sud je ujedno tijekom postupka, a na prijedlog obje stranke, posebne skrbnice mal. djeteta i HZSR, PU Kaštela, izveo i dokaz psihijatrijsko-psihologijskim vještačenjem oba roditelja i mal. djeteta od strane stalnih sudskih vještaka dr. Dolores Britvić i Nele Kavelj, mag. psych. (pisani nalaz i mišljenje od 1. lipnja 2025. - list 222-283 spisa, dok je na ročištu održanom 22. prosinca 2025. sud saslušao navedene stalne sudske vještakinje).

15. Sud je ujedno utvrdio i mišljenje djeteta i to kako posredstvom posebne skrbnice mal. RM (koja je sa djetetom obavila razgovor i pritom ga ujedno upoznala za predmetom i tijekom ovog postupka), tako i kroz razgovore mal. RM sa članovima stručnog tima HZSR, PU Kaštela, kroz prenesene razgovore mal. RM sa djelatnicima CZPUZ Maestral koje su djetetu i roditeljima pružale uslugu psihosocijalnog savjetovanja za vrijeme trajanja ovog sudskog postupka, pa i na koncu iz sadržaja razgovora stalne sudske vještakinje za psihologiju sa mal. RM iznesenim u nalazu i mišljenju provedenog kombiniranog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja. Tijekom postupka saslušani su roditelji i to na ročištu od 12. studenog 2024. i 22. prosinca 2025., a sve na okolnosti obiteljske dinamike prije i nakon prestanka bračne zajednice.

16. Nadalje, kako bi sud donio odluku koja je u najboljem interesu mal. djeteta u okolnostima razvoda braka i odvojenog života njegovih roditelja, još je u dokazne svrhe pregledana i dokazna dokumentacija priloženu u spisu, između ostalog Izvješće o obveznom savjetovanu prije razvoda braka od 27. svibnja 2022. (list 10), Izvješće o obustavi obiteljske medijacije od 16. rujna 2022. (list 52), liječničku dokumentaciju za majku (list 53, 54, 78, 79), mišljenje psihologa za mal. RM od 21. veljače 2023. (list 56-57), dopis punomoćnika tužitelja-protutuženika od 15. veljače 2023. (list 84) i od 16. ožujka 2023. (list 85/86), Dopuna mišljenja psihologa za mal. RM od 6. ožujka 2023. (list 87/88), Izvješće mobilnog tima CZPUZ Maestral o provođenju usluge psihosocijalne pomoći za obitelj KM za razdoblje od 1. kolovoza 2023. do 14. prosinca 2023. (list 204-213).

17. Sud je po analizi i ocjeni svih izvedenih dokaza na način kako propisuje čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/1, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 dalje: ZPP-a) utvrdio da je u najboljem interesu mal. RM povjeriti ga na stanovanje majci ŽM, uz zajedničku i ravnopravnu roditeljsku skrb oba roditelja, te istodobno urediti osobne odnose mal. RM s ocem TM, kao i obvezati oca da doprinosi za uzdržavanje mal. djeteta, a kako je sve pobliže određeno u točkama II. do V. izreke ove presude i to sve iz razloga kako slijedi.

18. Osobna prava djeteta su propisana čl. 84. ObZ- a tj. da dijete ima pravo ima pravo na skrb za život i zdravlje, ima pravo na sigurnost i odgoj u obitelji primjeren svojim tjelesnim, psihološkim i drugim razvojnim potrebama, ima pravo živjeti sa svojim roditeljima, a ako roditelji žive razdvojeno, dijete ima pravo na roditeljsku skrb obaju roditelja. Dijete ima pravo i na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim osobama iz članka 120. Obiteljskog zakona (braća, sestre, polubraća, polusestre, bake, djedovi i dr.), kao i pravo na točnu informaciju o važnim okolnostima u vezi s roditeljima i tim osobama. Dijete ima ujedno pravo na izbor obrazovanja i zanimanja i pravo na zapošljavanje u skladu sa svojim sposobnostima i svojom dobrobiti.

19. Odredbom čl. 119. st. 1. ObZ-a navedeno je kako dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati izravno u kraćim ili duljim razdobljima u obliku susreta i druženja ili boravkom djeteta kod osobe koja ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom (čl. 121. st. 1. ObZ-a).

20. Odredbom čl. 104. st. 1. ObZ-a propisano je da roditelji imaju prava i dužnosti ravnopravno zajednički i sporazumni ostvarivati roditeljsku skrb, a stavkom 4. da su roditelji dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja skrbi sporna pitanja pokušati riješiti sporazumno. Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava te dobrobiti. Roditelji su dužni o pojedinačnim sadržajima roditeljske skrbi razgovarati i sporazumijevati se s djetetom u skladu s njegovom dobi i zrelošću. U temeljne sadržaje roditeljske skrbi ulazi pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu; odgoj i obrazovanje; ostvarivanje osobnih odnosa i određivanje mjesta stanovanja te pravo i dužnost zastupanja djetetovih osobnih i imovinskih prava i interesa (čl. 91. i 92. ObZ-a). Roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nad svojom maloljetnom djecom, ostvarivanje roditeljske skrbi je pravo, obveza i dužnost roditelja. Oba roditelja imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, te su dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja pokušati riješiti sporazumno. Odredbom čl. 105. st. 1. ObZ-a propisano je da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti, dok je st. 4. istog članka određeno da roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi, odnosno sklapanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazumu dužan je dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta. U protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.

21. Iz dokaza izvedenih tijekom postupka proizlazi kako slijedi:

22.1. U mišljenju stručnog tima HZSR, PU Kaštela od 9. siječnja 2023. navodi se da je obitelj poznata Službi HZSR-a od ožujka 2022. kada je ZM podnio zahtjev za obvezno savjetovanje prije razvoda braka. TM je navodio da ŽM ima poremećaj osobnosti te kako je njena skrb o djetetu upitna, dok je ŽM navodila da joj je TM uzeo dijete i da ga nije vidjela nekoliko dana. Oba roditelja su navodila kako mal. RM iskazuje agresivna ponašanja, da pati zbog narušenog odnosa među roditeljima, te sud od strane stručnih djelatnika savjetovani da dijete odvedu kod dječjeg psihologa. Nakon razgovora sa mal. djetetom roditeljima je ukazano na neadekvatne roditeljske metode te savjetovano da dijete odvedu kod kliničkog psihologa pri KBC Split. Roditelji nisu postigli dogovor u postupku obveznog savjetovanja nakon nekoliko provedenih sastanaka. Dalje se prenosi historijat partnerskog, bračnog i obiteljskog odnosa roditelja TM i ŽM u kojem isti različito verbaliziraju svoj odnos, a prenesen je i sadržaj razgovora koji su stručni djelatnici HZSR, PU Kaštela obavili sa mal. RM. Po provedenoj psihologijskoj obradi te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju procijenjeno je da su oba roditelja u osnovi brižni roditelji, urednih intelektualnih sposobnosti, no različitih roditeljskih stilova, različitih profila ličnosti te različitih mehanizama suočavanja sa stresom. Kod ŽM se uočava potištenost, sniženo raspoloženje i permisivni roditeljski stil s izraženom toplinom. Kod TM da je razvidan brižnost prema djetetu, ali i izražena potreba za kontrolom i dominacijom te sklonost autoritativnom roditeljskom stilu. ŽM i TM na sličan način opisuju djetetove interese i vještina te shvaćaju i odgovaraju na djetetove potrebe. Kod oba roditelja da se zamjećuje angažiranost u roditeljskoj ulozi. Obzirom na opisanu obiteljsku dinamiku te ponašanje i funkcioniranje roditelja, a uzimajući u obzir interese mal. djeteta te životne okolnosti i životni stil oba roditelja, stručni tim je iznio mišljenje da je u interesu mal. djeteta da stanuje s ocem na adresi a da pritom boravi naizmjenice po sedam dana kod jednog pa kod drugog roditelja uz istovremeno ostvarivanje osobnih odnosa sa drugim roditeljem kod kojeg taj tjedan dijete ne boravi i to dvaput tjedno u trajanju pod tri sata. U odnosu na školske praznike i ljetne praznike predlaže se da dijete boravi pola vremena kod majke, a pola vremena kod oca, doke će blagdane i državne praznike naizmjenice provoditi kod majke, odnosno kod oca.

22.2. Pregledom Mišljenja mag.psych. IM iz centra Siguran korak za mal. RM od 21. veljače 2023. proizlazi da je RM u navedeni centar dolazio na preporuku CZSS dolazio u pratnji oca na savjetodavne razgovore i terapiju igrom i to od kraja siječnja 2023. Kroz razgovor da dijete navodi da ne voli odlaziti kod majke jer majčin prijatelj Z govori jako ružne stvari o Ivanovom ocu, baki i djedu i da se često dere na njega, a što RM da povrijedi jer se osjeća kao da je to njemu rečeno. Primijećena je jaka identifikacija s ocem i visoka preferencija za provođenjem vremena s njim. Za majku navodi da ona više vremena provodio pričajući s HM nego s njim, i da kad je kod majke da malo vremena provodi vani u igri i da je stalno kod kuće za razliku kod oca. Prenosi se očev opis situacije neposredno prije 20. veljače 2023. kada je RM po kazivanju oca došao uplakan iz vrtića i tražio od oca da ga nikad više ne vodi kod majke jer da on to što doživljava kod majke više ne može izdržati a to je da Z govori ružne stvari o ocu TM, baki i djedu i da viče na njega i govori mu da je budala i neodgojen. Potom da je RM psihologinji potvrdio očeve navode i mnogo puta ponovio da želi stanovati kod oca. Da se ne može sjetiti svih detalja opisane situacije i da je više fokusiran na jaku emociju straha i povrijeđenosti. Na pitanje zašto želi stanovati kod oca odgovara da je to zato jer se otac prema njemu pristojnije ponaša (ne viče ga, ne tuče ga i ne uzima mu stvari). Odgovara potvrdno na pitanje da li ga mama tuče, a od lijepih stvari koje čini za njega kaže da mama skuha i nekad se igra s njim, a ne pokazuje negativne emocionalne reakcije kada priča o ocu.

22.3. Pregledom dopisa punomoćnika tužitelja-protutuženika odvjetnika Ljubomira Valković od 16. ožujka 2023. adresiranog na HM utvrđeno je da se isti opominje da se kloni mal. KM, pozivajući se pritom na mišljenje psihologa iz centra za Siguran korak od 6. ožujka 2023., jer da će u suprotnom poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu mal. djeteta (socijalna skrb, policija, državno odvjetništvo, sud i dr.).

22.4. Pregledom mišljenja mag.psych. IM iz centra za Siguran korak od 6. ožujka 2023. utvrđeno je da se radi o dopuni mišljenja od 21. veljače 2023. sa dodatnim informacijama dobivenim na slijedećem terapijskom susretu 2. ožujka 20923. U istom se navodi da je otac dan prije Ivanovog dolaska na terapiju obavijestio psihologinju putem poruke da je RM taj dan za ručkom ispričao kako je na jednom od obroka koje je imao protekla četiri dana kod majke doživio jako traumatično iskustvo. Citira se potom očeva poruka u kojoj se u bitnom navodi da mu je RM ispričao da je tog dana za objed imao špagete i da nije mogao pojesti sve na tanjuru i da je potom krenula vika. Da mu je mama rekla da će otići i da će ga napustiti te da će ostati sam, te da je otišla do ulaznih vrata, otvorila ih. Da se RM rasplakao, da se potom Z zatrčao prema njemu zbog čega se RM prestrašio, da se ukočio, da ga je Z zgrabio i divljački zabio u stolicu i onda divljački nogom gurnuo stolicu pod stol i natjerao ga da jede. Da je RM potom plakao i govorio da će ih sve poslušati do kraja života samo da ne viču i da ga ne udaraju. U opisu susreta psihologinja navodi da je nakon kraće igre sa lego kockicama RM samoinicijativno počeo govoriti o obroku kod majke i toj situaciji. Navodi da RM događaj opisuje sličnim riječima kao što ga je otac opisao te pritom govorit tišim i uplašenim tonom nego što je ranije govorio o lego kockicama. Psihologinja navodi da dječak djeluje tužno i bespomoćno dok razgovara o tom događaju. Očituje vrlo izraženi strah odlaska kod majke te jednako tako intenzivan strah od toga da majka ne sazna da se on nje boji i da on govori nekom drugom ove događaje. Preporučen je daljnji terapijski rad s dječakom.

22.5. Pregledom nalaza Poliklinike za psihijatriju dr. Kraljević za tuženu protutužiteljicu od 17. prosinca 2021. navodi se da se radi o prvom pregledu tužene-protutužiteljice, da se pritužuje na bezvoljnost unatrag više od dvadeset godina, bez motivacije, smetnji koncentracije, da zakazuje u svim životnim područjima i da je neadekvatna u roditeljskoj ulozi i da je pritom je jako pasivna. Bilježi se ocjena poremećaja osobnosti, te joj je propisano farmakoterapija.

22.6. Pregledom nalaza Poliklinike za psihijatriju dr. Kraljević za tuženu protutužiteljicu od 20. lipnja 2022. navodi se da je ista stabilno te joj je propisana daljnja farmakoterapija.

22.7. Pregledom nalaza Poliklinike za psihijatriju dr. Kraljević za tuženu protutužiteljicu od 6. ožujka 2023. navodi se da je ista stabilno, ne uzima farmakoterapiju te da je uredne funkcionalnosti na svim životnim područjima.

22.8. U podnesku HZSR, PU Kaštela od 19. ožujka 2023. (zaprimljen kod suda 16. travnja 2024.) navodi se da se u ovoj obitelji od siječnja 2023. provodi mjera iz obiteljsko-pravne zaštite i to od siječnja 2023. do srpnja 2023. je u obitelji bila određena mjera stručne pomoći i podrške u ostvarivanju roditeljske skrbi, a potom mjera intenzivne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi zbog eskalacije konfliktnog odnosa među roditeljima. Od siječnja 2023. da je stručna služba HZSR, PU Kaštela s roditeljima provodila višekratne savjetodavne razgovore, a budući da su se roditelji učestalo obraćali službi pritužujući se na ponašanje drugog roditelja. ŽM se prituživala da otac sa mal. RM neprimjereno komunicira te da je djetetu rekao da "razbolio zbog mame", da joj TM šalje duge poruke i uznemirava je na taj način, da ju kritizira kao roditelja i da joj je teško zbog Danielovog ponašanja prema njoj. U lipnju 2023. TM se obratio službi HZSDR, PU Kaštela navodeći da je do tada dijete uredno boravilo po četiri dana naizmjenice kod svakog od roditelja ali da je odjednom majka prekinula komunikaciju s njim i nije mu predala dijete prema dotadašnjem rasporedu, da nije mogao stupiti u kontakt s njom te da je sve prijavio nadležnoj policijskoj postaji. ŽM navodi da je mal. RM iskazivao otpor odlasku kod oca jer ga on kažnjava i tuče. Ujedno da roditelji imaju vrlo narušenu komunikaciju, ne razmjenjuju bitne informacije o djetetu (izbor psihologa, logopeda, operacija krajnika..). Nadalje, da je roditeljima u srpnju 2023. izrečeno pisano upozorenje na pogreške i propuste u roditeljskoj skrbi, a isti su zajedno sa djetetom uključeni i u psihoosocijalnu podršku u Obiteljskom savjetovalištu pri CZPU Maestral-Podružnica Miljenko i Dobrila. Iz izvješće savjetovališta te izvješća voditeljice mjere se doznaje da konflikt među roditeljima ne jenjava, osobito u dijelu dogovora oko ostvarivanja osobnih odnosa djeteta sa roditeljima, te da dječak djeluje iscrpljen i umoran. U siječnju 2024. TM da je prijavio Martininog partnera HM da je ozlijedio mal. RM papirnatom kutijicom od rizli za motanje duhana pri čemu je dječak izjavio da su se igrali gađanja pa da ga je Z slučajno ozlijedio. Iz svega navedenog da proizlazi da su roditelji vrlo različitih i oprečnih roditeljskih stilova odgoja, da izostaje mogućnost dogovora oko svih bitnih stvari za dijete (izbor logopeda, psihologa, operaciji krajnika),da imaju usmeni dogovor oko susreta sa djetetom koji se često ne poštuje te da je služba HZSR, PU Kaštela unatoč svim poduzetim mjerama iscrpila sve mogućnosti rada s predmetnom obitelji. Stoga predlažu hitno donošenje privremene mjere kojom bi se odredilo da mal. RM nastavi stanovati s ocem na njegovoj adresi prebivališta, te da provodi po sedam dana naizmjenice kod svakog od roditelja, a dok je kod jednog roditelja da s drugim roditeljem ostvaruje susrete i viđanja utorkom i četvrtkom pod dva sata, kao i da svaku večer u 19.30 putem video poziva razgovara petnaest minuta sa roditeljem kod kojeg u tom trenutku ne boravi. HZSR, PU Kaštela ujedno je predložio da se u postupku donošenja konačne odluke provede kombinirano psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje roditelja i djeteta.

22.9. U podnesku HZSR, PU Kaštela od 1. listopada 2024. izvještava se da sve poduzete mjere i radnje od strane službe HZSR, PU Kaštela nisu polučile napredak u obiteljskoj dinamici, da je odnos među roditeljima sve lošiji, da dječak iskazuje značajne emocionalne poteškoće te da ima poteškoće u primjerenoj socijalizaciji.

22.10. Saslušan na ročištu održanom 12. studenog 2024. tužitelj-protutuženik je naveo da je bračna zajednica između njega i tužene-potutužiteljice prestala pred oko dvije, dvije i pol godine a do tada su živjeli zajedno u obiteljskoj kući njegovih roditelja. O mal. RM su u to vrijeme podjednako vodili brigu tužena – protutužiteljica i on, a za vrijeme korone o mal. RM u većoj mjeri je brinula i njegova majka budući da u tom periodu RM nije išao u vrtić. Nakon što je ponovno počeo pohađati vrtić podjednako smo ga u vrtić vodili i po njega dolazili i tužena – protutužiteljica i ja, a znali bi uskočiti i njegovi roditelji. I u pogledu zdravstvene skrbi o mal. RM podjednako su sudjelovali. Između njega i tužene – protutužiteljice da su odnosi loši, među njima nema komunikacije i ne uspijevaju postići dogovor. On da je nastojao te probleme komunicirati s njom i putem video poziva no ona bi mu odgovorila da ne može razgovarati putem telefona po 45 minuta, te da ih je i HZSR uputio da ti razgovori budu ograničeni na 10-ak minuta. Smatrao je potrebnim riješiti i dogovoriti s majkom djeteta operaciju krajnika mal. RM no majka da bi kratila te razgovore ili mu se ne bi javljala. Dijete od faktičnog prestanka bračne zajednice boravi četiri dana kod oca, a četiri dana kod majke, s tim da nakon majčinog odlaska iz obiteljske kuće u kojoj su živjeli i prestanka bračne zajednice nije vidio dijete 15 dana. Tražio je da vidi dijete no da je tek nakon što je kontaktirao Martininog oca koji je doveo RM kod njega kući imao priliku na tih sat dva vremena s njim porazgovarati i objasniti mu što se događa iako da mu je od početka bila namjera i želja da ŽM i on to učine zajedno i da mu objasne da se razvode, no ŽM nije bila u tom dijelu suradna. Smatra da mal. RM treba stanovati sa njim a ne sa majkom, iz razloga što je to sam tražio, što mu se on obzirom na vrstu posla može posvetiti, odvoditi ga u školu i na izvanškolske aktivnosti, odrađivati s njim domaće zadaće, dok s druge strane majka teško može popratiti djetetove obveze, često preskače njegove školske i izvanškolske aktivnosti u smislu kontrole domaće zadaće ili odvođenja na izvanškolske aktivnosti. Također, ujutro kad je kod majke bude kod kuće ili ga ona vodi sa sobom na posao iako joj je on predlagao da u tom periodu kada ona radi da ga ostavi meni na čuvanje, no ona se s tim nije složila. U odnosu na izvanškolske aktivnosti mal. RM navodi da isti pohađa satove robotike subotom na koje ga vodi on kad je tu subotu kod oca, odnosno majka kad boravi subotom kod nje. Ponedjeljkom, srijedom i petkom trenira tenis na koji ga uglavnom vodi njegov otac (djed mal. RM, op.a.) kad je kod tužitelja-protutuženika, odnosno Martinin otac dok je kod nje. RM dok boravi kod majke povremeno izostaje sa ovih izvanškolskih aktivnosti, kao primjer navodi jučerašnji dan kad je trebao ići na tenis, no propustio je taj sat. Kad je tražio objašnjenje od ŽM zašto je propustio odgovorila je da ga nije bila u mogućnosti odvesti, na što joj je on predložio da u takvim situacijama obavijesti njega kako bi se organizirao i odveo ga na trening, na što mu je odgovorila da ona o tome odlučuje. Također RM odlazi jednom tjedno psihologu kao i logopedu gdje ga odvode majka i on ovisno o rasporedu boravka djeteta kod njih dvoje, s tim da na kraju termina dolaze zajedno kako bi im psiholog, odnosno logoped priopćio na koji način raditi s djetetom do narednog termina. Upitan da li je i na koji način sa RM komunicirao o Martininom partneru RM, odgovara da ga nije komentirao u pozitivnom smislu a zbog niza njegovih negativnih postupanja. Kao npr. kad mu se RM potužio da ga je silio da pojede cijeli obrok koji je bio na tanjuru, kada mu je Z mijenjao pelenu i pritom namještao pišu; da je spavao u krevetu sa RM dok je ŽM bila na putu, a i dok je bila kod kuće; ometao je i razgovore između RM i njega na način da bi RM uzimao telefon iz ruke i vikao na njega. Inače RM je ponovno počeo mokriti u pelenu nakon što je ŽM uselila zajedno sa RM. Sjeća se i da je neposredno nakon što je ŽM uselila u stan sa RM iskazivao osjećaj straha pa je tako jednom kad ga je otac preuzeo iz vrtića bio jako preplašen i govorio ocu da će odseliti u Kaštel Sućurac i da on kao njegov otac neće znati gdje će RM biti te da ga nikad neću vidjeti. Također bi plakao kad bi se morao vratiti kod majke. Smatrao je da je zbog svega navedenog djetetu potrebno osigurati psihološku podršku pa se obratio centru koji je nakon kratkog obavljenog razgovora sa RM preporučio da dijete odlazi na tretmane kod psihologa, te su ŽM i njemu dali popis psihologa, kojem su se onda kasnije obratili. Dijete je prvo pohađalo psihologa u Sigurni korak, a potom na Martininu inicijativu u Obiteljskom savjetovalištu u Kaštelima iz razloga što je bilo bliže i besplatno. Želi napomenuti da se jednom prilikom pred nekih pola godine RM preda njim emotivno otvorio i rekao mu da razlog zbog kojeg je u Obiteljskom savjetovalištu rekao da želi živjeti sa majkom taj što mu je ona rekla da će se ako kaže drugačije ona ubiti, da joj ne mora donositi niti cvijeće na grob i da će on biti kriv ako do toga dođe. On da mu je rekao da mora uvijek govoriti istinu i ono što osjeća. ŽM je na koncu u Obiteljskom savjetovalištu i sama priznala da je to izjavila nakon čega su u tom savjetovalištu razgovarali sa RM i odgovarajuće mu pojasnili situaciju. Navodi i da RM pohađa školu u naizmjenice u jutarnjoj i popodnevnoj smjeni, da je inače odličan đak, posebno u prirodnim predmetnima i misli da se obzirom na cjelokupnu situaciju jako dobro nosi sa školskim obavezama, a on da redovito odlazi na roditeljska primanja. Upitan da li je dijete vodio kod psihologa bez znanja majke, odgovaram da su ih iz Centra uputili psihologu, kako je već te je tražio od ŽM da se izjasni kod kojeg od ponuđenih psihologa će voditi RM, no kako je ona odugovlačila sa odgovorom zakazao je termin kod jednog od psihologa i odveo dijete. Upitan kakvu sliku o majci ostavlja kod djeteta, odgovara da uvijek RM govori da majku sluša, da primjerice kad razgovara na telefon s njom dok je kod njega da ne ostavlja telefon sa strane jer je to nepristojno. Upućen je i od strane Zavoda kao i ŽM, da jedan o drugome ne govorimo negativno i to nastoji učinit, međutim, RM vrlo često i sam dođe do određenih zaključaka a koje on i ne može pokriti. Kao npr. Otac da mu kaže da se spremi i da majka dolazi po njega a RM mu odgovori "Šta ti je pa znaš i sam da će kasniti jer uvijek kasni" i tako i bude ili kad je nekad mora RM čekati ispred škole i po sat vremena jer ona po njega ne dođe na vrijeme, pa mu otac kaže da je majka bila zaposlena, da zbog toga kasni, ali da ne može uvijek objasniti i pokriti sve te situacije koje se ponavljaju jer i RM sam postaje svjestan toga. Upitan da li je sa ŽM imao ispred djeteta verbalni sukob, odgovaram da jest, prisjeća se jedne situacije koja je za njega bila i okidač za razvod braka a to je bilo kad je kao i više puta došao kući s posla, a RM iz škole, u kući nije bilo ništa za jelo, RM je taj dan samo doručkovao i s ŽM je započeo prepirku i svađu govoreći joj da im treba skuhati i da moraju jesti, a i jer su se često i hranili kod njegovih roditelja. Ta svađa se odvijala pred RM što priznaje nije dobro. Dok su se svađali RM je sjedio u stolici s nekom palačinkom i krajičkom oka ga pogledao i vidio da je potpuno "prazan" i u tom trenutku je shvatio da to nije život za njega a ni za njih.

22.11. Saslušana na ročištu održanom 12. studenog 2024. tužena-protutužiteljica iskazuje da je za vrijeme trajanja bračne zajednice bila nesretna, depresivna i da je preklinjala TM da ode psihijatru, a što joj on nije dopuštao i govorio joj je da ona samo želi piti tablete. Govorila mu je da bi i otrov popila jer takva nije bila u mogućnosti brinuti se ni o sebi ni o drugima. Bilo bi joj toliko loše da ne bi mogla ustati iz kreveta, a on bi joj govorio da izađe iz kuće, prošeta, pročita knjigu, ali od toga bi joj bilo još gore. Psihijatru je otišla u periodu od 12. mjeseca 2021. do 6. mjeseca 2022. i još nekoliko puta nakon toga. Propisana joj je bila terapija Velafax, antidepresiv, koju je koristila neko vrijeme, ali protekle dvije godine nije uzimala jer je procijenila da joj ne treba niti više odlaziti psihijatru. Dok su bili u bračnoj zajednici o RM je brinula ona, posebno dok su živjeli u podstanarstvu, prije nego što su se odselili u obiteljsku kuću Danielovih roditelja. Oni su živjeli ispod njih i često su preuzimali brigu o djetetu. Nakon što je shvatila da mora otići od TM, otišla je prvo kod svojih roditelja i tih početnih 15 dana od njezina i Ivanovog odlaska nije komunicirala s TM jer je bila ljuta na cijelu situaciju. Držala je RM tih 15 dana kod sebe, a potom je trebala otići na kongres na četiri dana i za taj period brigu o RM je prepustila TM te se tako i ustalilo da boravi naizmjenično po četiri dana kod njega pa kod nje. Takav dogovor su prihvatili u Centru, ali su ih napomenuli da tako može funkcionirati samo do Ivanovog pola u školi te da kada krene škola treba organizirati boravak djeteta naizmjenično po sedam dana kod svakog od roditelja. Ona je prije početka školske godine i pripremila plan u tom smjeru, ali TM nije pristajao. Upitana o organizaciji boravka djeteta po sedam dana naizmjenično kod svakog od roditelja, izjavljuje da s tim nije suglasna iz razloga što RM sve više poprima očeve obrasce ponašanja tako da se ne poštuje, pa joj govori ružno, kao npr. "glupačo", rekao je da mu je otac izjavio da je budala, da su PM i ona kreteni; inače ružno govori djetetu o njoj; zna je ne pozdraviti kao što je i TM ne pozdravlja kad je vidi. Pitala je RM kakvo mišljenje tata ima o njoj i rekao je "ne baš dobro". Inače, odnos RM i RM je odličan, međusobno se poštuju i igraju. Kada je PM bolestan, RM mu je znao odnijeti za jesti, zabavljaju se. Nije istina da zajedno spavaju u krevetu — to se dogodilo samo jednom kad je RM na tome inzistirao, ali ona to inače ne dopušta. Nije istina ni da mu PM mijenja pelene; to je možda bilo jednom. Inače, PM uvijek spava na kauču noć prije nego što RM treba ići tati. Izjavljuje i da RM i dalje nosi pelene, samo noću, ali da se ne popiški u pelenu svaku noć nego povremeno. Vodili su ga na liječničke preglede zbog toga i utvrđeno je da je to na psihičkoj osnovi. Izjavljuje i da redovno vodi dijete na izvanškolske aktivnosti kao i kod psihologa i logopeda u onim periodima kad boravi kod njega. Zna se ponekad dogoditi da preskoči termin kao što je preskočen termin kod logopeda krajem kolovoza i početkom rujna ove godine. Prvi put je bio bolestan, a drugi put ga ona nije mogla odvesti pa je zamolila TM da ga odvede on, na što je pristao ali samo pod uvjetom da RM večer prije prespava kod njega, na što ona nije pristala pa je TM onda rekao da ga neće voditi. Izjavljuje i da redovito odlazi na roditeljska primanja. Upitana da li je RM rekla da će se ubiti ako izjavi da želi živjeti kod tate odgovara da to nije bilo tako rečeno, već je rekla da će se ubiti jer ne može više ovo izdržati i zašto tako ružno govori prema njoj, a sve budući da se te večeri RM užasno ponašao, govorio joj je ružno, vikao na nju i ponašao se s visokom, u čemu vidi obrasce Danielovog ponašanja prema njoj. Istina je da mu je rekla da joj ne mora nositi cvijeće na grobu, ali u tom trenutku nije znala što govori. Kasnije mu se ispričala zbog toga i objasnila mu da to ne misli. Komunicirala je o tome i u Obiteljskom savjetovalištu i dogovorila s njima da će oni o tome s njim razgovarati. Inače o TM pred RM govori samo dobro, nastoji ga ne kritizirati, objašnjava RM neke situacije koje se smatraju problematičnim na način da mu kaže da će sve biti ok, "to ćete vi sve ispeglat". Zna da ga otac voli, a njezino pravo mišljenje o SM nikad neće znati. Isto tako pozitivno mu govori i o baki i djedu po ocu. Što se tiče kašnjenja, a koje spominje TM u svom iskazu, izjavljuje da je inače sklona kašnjenju, ali bi po SM samo ponekad zakasnila par minuta, ali to nikad ne bi bio sat vremena kako navodi TM. Na pitanje da li je njen partner PM dovodio ili odvodio SM iz vrtića, odnosno u vrtić, odgovara da se ne može precizno sjetiti, ali misli da je tako bilo jednom. Na daljnji upit da li joj je poznato da je otac posredstvom punomoćnika podnio kaznenu prijavu protiv njenog partnera RM zbog neprimjerenog fizičkog kontakta prema SM, odgovara da joj je to poznato, da je upoznata s tim i zna da se to odnosi na situaciju kada je PM posjeo za stol, a što je TM opisao u svom iskazu, no ta situacija je preuveličana u opisu TM i nije bilo nikakvog fizičkog nasrtaja RM na mal. PM. Na daljnji upit da li su psihijatri za vrijeme njezinih odlazaka na psihijatrijske preglede u periodu kako je iznijela u stranačkom iskazu, u nalazima komentirali, odnosno navodili išta o njezinim roditeljskim kapacitetima, odgovara da se ne može točno sjetiti, to je bilo prije oko tri godine, u 12. mjesecu 2022. ili siječnju 2023., ali misli da je u nekom od nalaza stajalo da nije bila u mogućnosti brinuti se o djetetu.

22.12. Posebna skrbnica je podneskom zaprimljenim 11. studenog 2024. izvijestila sud da je za potrebe predmetnog postupka razgovarala s mal. PM dana 14. travnja 2024. u prostorijama Centra za posebno skrbništvo u Splitu. Sadržaj razgovora s djetetom iznosi se kako slijedi: Mal. PM u bitnome navodi da živi naizmjenično po četiri dana sa svakim od roditelja. Nadalje, da s majkom živi njezin prijatelj koji se zove Z, pa ističe „ on nije tatin prijatelj.“ U odnosu na oca navodi da s tatom žive baka i djed. Upitan od ove posebne skrbnice kako mu se sviđa ovakva organizacija življenja mal. PM navodi: „ Nikako, ne znam kod koga mi se živi. Nije mi baš lako. Kod tate mi se sviđa što imam prijatelje to su Ž i K, a kod mame mi bude malo dosadnije.“ Na upit kako se slaže s maminim prijateljem RM, PM navodi: „ S RM sam dobar, on pojača nekad ton pa mi to nekad smeta, a nekad ne smeta.“ Nadalje, samoinicijativno navodi: „ Ja ne znam di bi živio, možda bi mi bilo malo lipše kod tate." Dječak da je upoznat s tim da on ne mora odlučiti s kim će živjeti, već je to odluka koju donose odrasli. Nakon što mu je isto objašnjeno navodi :“ Onda dobro, jer koliko imam stvari u glavi imam osjećaj da ću puknuti.“ Zaključno, iako je razgovor s mal. PM proveden prije više od godinu dana, nesporno je, a što proizlazi iz sadržaja podneska HZSR, PU Kaštela od 5. rujna 2024., da se obiteljska situacija do sada nije stabilizirala, te da je stručna služba Zavoda iscrpila sve mogućnosti rada s predmetnom obitelji i da se mal. dijete sve teže nosi s obiteljskom dinamikom.

22.13. U podnesku HZSR, PU Kaštela od 12. veljače 2025. ponovno se izvještava o obiteljskoj dinamici. Iznosi se da je posljednje izrečena mjera roditeljima Mjera stručne pomoći i podrške od 22. srpnja 2024. koja se provodila do 22. siječnja 2025. te da u navedenom periodu voditeljica mjere izvještava o neprikladnim ponašanjima oca koji se detaljno opisuju: sramoćenje majke na javnom mjestu u prisustvu djeteta, dogovaranje termina djeteta kod logopeda kada majka nije u mogućnosti odvesti mal. PM ili promjena termina bez obavijesti majci, vrijeđanje majke u SMS porukama, svjesno iznošenje neistine majci o tome gdje se dijete nalazi, iskazivanje nepoštovanja djelatnicama Savjetovališta i odbijanje odvođenja djeteta u Savjetovalište iako se dijete dobro adaptiralo i ostvarilo odnos povjerenja sa djelatnicama). Ujedno da pregledom službene dokumentacije proizlazi da postoji osnovana sumnja kako otac psihički iskorištava dijete u svrhu nanošenja štete drugom roditelju čime narušava psihosocijalno funkcioniranje mal. djeteta, a majku djeteta kontinuirano omalovažava i stavlja u degradirajući položaj pa je služba HZSR PU Kaštela o tome obavijestila Općinsko državno odvjetništvo. Ujedno se navodi da je kod majke razvidan napredak na roditeljskom planu , traži i prihvaća savjete i kritike, prokativna je, primjereno postavlja granice djetetu, osjetljiva je na potrebe djeteta, osnažena je na osobnom i roditeljskom planu. Kod oca da nisu ostvarene planirane promjene, da je i dalje usmjeren na negativnu atribuciju majke, ne poštuje roditeljski autoritet i autonomiju majke djeteta te je u roditeljskoj komunikaciji neprimjeren, odbija sugestije i naputke stručnjaka, te da se na koncu konfliktni prostor između roditelja ne smanjuje što se u značajnoj mjeri negativno odražava na mal. dijete.

22.14. Pregledom Izvješća mobilnog tima CZPUZ Maestral o provođenju usluge psihosocijalne pomoći za obitelj KM za razdoblje od 1. kolovoza 2023. do zaključno 19. lipnja 2024. u bitnom se iznosi da su oba roditelja i mal. PM bili uključeni u navedenu uslugu, da su roditelji u kontinuiranom konfliktu, da se razlikuju u osobinama ličnosti i odgojnim stilovima. Navodi se da mal. PM rado dolazi na terapije i lijepo surađuje no da je većina Ivanovih problema i nepoželjnih ponašanja vezana uz konfliktan odnos roditelja i prenošenje (dez)informacija koje dijete ne bi smjelo čuti. Navodi se da je PM jako opterećen odnosom roditelja do mjere da potpuno drugačije funkcionira ovisno o tome kod kojeg roditelja boravi, a na jednom od sastanaka PM je doživio neobičan napadaj sa jakim osjećajem depersonalizacije koji je PM opisao kao da su mu ogromne ruke i noge i da ih ne može micati, a opisao je i druge zvučne simptome. Majka koja je bila prisutna navela je da je prvi put čula za to dok je PM naveo da mu se to dogodilo već četiri puta u razmaku od pola godine do godinu dana, da zna da takvo stanje traje 10 minuta i da će proći ali da mu nije ugodno i da mu se to nikad nije dogodilo kod tate. Iz izvješća dalje proizlazi da je TM sve manje suradan sa djelatnicima, teško s njime dogovaraju termine, izbjegava uživo komunikaciju, nevoljko je ostavljao dijete nasamo u razgovoru sa djelatnicima, kasni na sastanke, negativno govori o ŽM pred djelatnicima i mal. PM što TM tumači kao da su djelatnice "na njenoj strani" i stoga odbija komunikaciju sa djelatnicama, a tražio je i njihova izvješća na uvid jer se smatrao zakinutim i da iste nisu sve stavili u izvješća sve što treba prijaviti. TM da je na susretima jako fokusiran na ŽM i njenog partnera. Djelatnice da su iz razgovora sa mal. PM stekle dojam da je uspostavio dobar odnos sa majčinim partnerom ali da to ne smije priznati ocu. Mal. PM da i sam priznaje da ocu govori ono što otac želi čuti i navodi da mu ništa ne može prešutjeti jer da ovaj sve sazna i onda da ne bude dobro. Dječak priznaje i da otac ima puno veći autoritet i da ga se boji te da mu nikada ne bi palo na pamet suprotstaviti se ocu kao što to čini majci. PM priznaje i da je prema majci ponekad bezobrazan, a što majku teško pogađa i teško se s time nosi. ŽM se sama prituživala da je PM sve češće bezobrazan prema njoj i okrutan, da ju zna izvrijeđati i govoriti joj kako se mora ponašati prema njemu, što smije a što ne smije raditi. Ona da u tim trenucima ne može postaviti odgojnu granicu i odreagirati smireno i traži savjet kako postupiti. ŽM navodi da ju PM sve više podsjeća na oca TM, da je u tim trenucima njihovo pojačanje identično s čime se ona teško nosi i iskazuje strah od budućnosti. PM da joj prenosi da TM konstantno ružno govori o njoj i i HM, da mu govori da ni slučajno ne smije ići s njima u Bosnu jer može poginuti u autu, naziva ih glupanima, smrdljivcima i sl., a da je par puta čula i da je SM nazvao da je retardiran i opsovao ga što dijete teško pogađa.

22.15. U kombiniranom pisanom nalazu i mišljenju stalnih sudskih vještaka dr. Dolores Britvić i mag. psych. Nele Kavelj od 1. lipnja 2025. izrađenog po provedenom kombiniranom psihijatrijsko-psihologijskom vještačenju oba roditelja i mal. djeteta zaključno se iznosi da je u najboljem interesu djeteta da idućih godinu dana stanuje s majkom, a da s ocem ostvaruje osobne odnose svaki drugi vikend od petka nakon nastave do ponedjeljka kada će ga otac odvesti u školu i nakon škole preuzeti majka, u tjednu kada nije vikend kod oca predlaže se održavanje osobnih odnosa utorkom i četvrtkom nakon završetka nastave do 20 sati, a u tjednu kada je vikend kod oca srijedom nakon završetka nastave do 20 sati, kada će dovesti dijete majci. Također se predlaže da polovicu svih školskih praznika provodi sa ocem, a polovicu s majkom, te tijekom ljetnih praznika, nakon završetka školske godine po 15 dana u kontinuitetu sa ocem, 15 dana s majkom, uz obvezu da roditelj s kojim je dijete 15 dana omogući djetetu kontakt i sa drugim roditeljem najmanje dva puta tjedno po dva sata u slučaju da su roditelj i dijete u Splitu, te obavezno svaki dan telefonski ili video poziv sa roditeljem s kojim dijete trenutno ne boravi. Također, predlaže se da dijete boravi svaki drugi državni praznik ili vjerski blagdan s ocem. Predlaže se i intenzivni nastavak praćenja roditeljskog funkcioniranja od strane nadležne socijalne službe u narednih godinu dana, pomoću mjere intenzivne stručne pomoći i podrške u ostvarivanju roditeljske skrbi, uz uključivanje mal. SM u daljnji psihoterapijski support (unutar Obiteljskog savjetovališta), što bi mu pomoglo u prevladavanju postojećih emocionalnih pritisaka i nelagodnosti uzrokovanih očevim utjecajem. Navedeni prijedlog stalne sudske vještakinje iznose temelji se na utvrđenju da majka ima uredne roditeljske kapacitete, no u isto vrijeme ima poteškoće u postavljanju se u autoritativnu poziciju u odnosu na sina pred kojim se povlači slično kao i u odnosu s TM; dok otac ima očuvane roditeljske kapacitete no zbog nerazriješenog i podcjenjivačkog odnosa prema majci djeteta, takav negativan obrazac ponašanja prenosi i na sina, što može značajno utjecati na primjeren emocionalni razvoj i sazrijevanje djeteta. Prilikom psihologijske obrade djeteta ujedno je utvrđeno da se tijekom razgovora sa djetetom bez prisustva roditelja uočava izraženiji dječji spontanitet nego u situaciji kad su roditelji prisutni, da je prisutan osjećaj depriviranosti djeteta u kontekstu provođenja zajedničkog vremena i igre s oba roditelja. Emocionalno je usmjeren na oba roditelja u odnosu na koje je sigurno privržen i od strane kojih se osjeća voljenim, a otac mu predstavlja uzor i glavni model za identifikaciju. O ocu se izražava u superlativima dok je prilikom odgovaranja na pitanja o majci znatno suzdržaniji pa oprezno verbalizira da mu je bilo ''dobro'' vidjeti mamu i da je se nije posebno zaželio, napominjući da mu je ''ok'' vidjeti mamu tek po isteku četvrtog dana boravka s ocem. Dok roditelji odgovaraju na pitanja vještaka, mal. SM pažljivo sluša, ne uključuje se u konverzaciju niti pokazuje emocionalne reakcije na navode roditelja o njemu samome. Ujedno je utvrđeno da pri odgovaranju na pitanja o majci, mal. SM izgovara rečenice u obliku naučenih fraza i opservacija koje kontinuirano ponavlja, netipičnih za dijete njegove kronološke dobi, iz čega se zaključuje o štetnom utjecaju oca na dijete. Iz djetetovih verbalizacija vidljivo je da je dijete snažno opterećeno visoko konfliktnim roditeljskim odnosom te da se iznimno teško nosi s narušenom obiteljskom dinamikom. Također, zbog neprimjerenog odnosa prema majci djeteta te emocionalnih pritisaka kojima izlaže i opterećuje dijete, predlaže se uključiti oca djeteta u tretman stručnjaka za roditeljstvo ili obiteljskog terapeuta. U slučaju da tijekom trajanja mjere intenzivne stručne pomoći roditeljima, stručne osobe uoče da bilo tko od roditelja krši prava djeteta, predlaže se bez odgode poduzeti mjere i obiteljsko- pravne i kazneno-pravne zaštite u odnosu na onog roditelja za kojeg se utvrdi da krši prava djeteta. Nakon proteka godine dana predlaže se provesti kontrolno vještačenje sa svim izvješćima voditelja mjere stručne pomoći i podrške roditeljima, stručnog tima Obiteljskog savjetovališta i stručnjaka mentalnog zdravlja u čiji je tretman uključen otac, kako bi se utvrdilo u kojoj su mjeri roditelji uspješno odgovorili na postavljene izazove i kako bi se, shodno tome, dao konačni prijedlog sudu o najboljem interesu djeteta.

22. Tužitelj-protutuženik je podneskom od 23. srpnja 2025. podnesenim po punomoćniku prigovorio nalazu i mišljenju vještaka, u bitnom navodeći da je mišljenje vještaka u svojoj suštini kontradiktorno, paušalno, neobrazloženo i neargumentirano. Iz dijelova teksta koji prethode zaključcima da jasno proizlazi da su roditeljski kapaciteti majke reducirani, a da otac ostavlja dojam pune angažiranosti, te da usprkos tome vještaci iznose mišljenje da je u najboljem interesu djeteta da idućih godinu dana stanuje s majkom a da s ocem ostvaruje samo povremene kontakte. Ujedno da je dijete iskazalo nedvojbeno želju da stanuje s ocem, a da susrete s majkom ima samo povremeno. Osporava tvrdnje vještaka da otac ima podcjenjivački odnos prema majci djeteta jer da je njegov odnos prema majci djeteta kritički zbog njenih pogrešaka u odgoju djeteta, osporava i opis ličnosti oca u vještvu (nezreo, usmjeren na sebe i pretjerano osjetljiv) jer da nema takav dojam o sebi. Smatra pogrešnim zaključak vještaka da su izrazi i fraze koje dijete izgovara netipične za njegovu kronološku dob uzrokovane isključivo štetnim utjecajem oca na dijete jer da takvi izrazi i fraze djeteta mogu biti reultat njegovog prirodnog intelektualnog razvitka. Tužitelj-protutuženik se ujedno osobno osvrnuo na nalaz i mišljenje vještaka i opširno očitovao na pojedina utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještak

23. Dana 17. rujna 2025. zaprimljen je podnesak HZSR, PU Kaštela u kojem navode da su suglasni sa prijedlogom vještaka o uređenju roditeljske skrbi. Dodatno se izvještava sud da se od 24. siječnja 2023. pa nadalje u kontinuitetu provodila mjera obiteljsko pravne zaštite u obitelji KM radi stabilizacije obiteljskih odnosa zbog visoko-konfliktnog odnosa roditelja, odnosno da je ukupno šest puta izrečena mjera obiteljsko pravne zaštite, svaka u trajanju od šest mjeseci. Trenutno da je u tijeku mjera stručne pomoći koja ističe 21. rujna 2025. Ponavlja se da kod oca i dalje nisu postignute planirane promjene, a da se kod majke uočava značajan napredak na roditeljskom i osobnom planu. Otac da ne uvažava majčin autoritet i njenu ulogu što predstavlja prepreku u stvaranju kvalitetnog roditeljskog odnosa. Stoga da HZSR, PU Kaštela smatra da nije svrhovito po isteku navedene mjere izricati ponovno mjeru intenzivne stručne pomoći i podrške. Služba je ujedno stava da je roditelje i dijete potrebno uključiti u rad Obiteljskog centra Splitsko-dalmatinske županije koji pruža uslugu savjetovanja. Iz dosadašnjeg rada sa roditeljima i evaluacijom posljednje mjere da je jasno kako je ocu nužno omogućiti intenzivan savjetodavni rad usmjeren na stjecanje uvida u vlastite roditeljske propuste i osnaživanje na roditeljskom planu, a majku je potrebno uključiti po potrebi poštujući dinamiku savjetodavnog procesa. Savjetodavni rad da omogućuje roditeljima da u sigurnom okruženju razviju bolje vještine komunikacije, uvida i emocionalne regulacije, što su temeljni elementi zdravog roditeljstva nakon razvoda. Obiteljski centar da pruža i usluge savjetovanja za djecu.

24. Povodom iznesenih prigovora na pisani nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještakinja od strane tužitelja-protutuženika, iste su saslušane na ročištu održanom 22. prosinca 2025. i ostale su pri pisanom nalazu i mišljenju. Sud je utvrdio da su stalne sudske vještakinje uspješno otklonile iznesene prigovore tužitelja-protutuženika i u odnosu na sve njegove navode iznijele jasna, stručna i argumentirana obrazloženja koja prihvaća ovaj sud. U bitnom je za istaknuti da je vještakinja za psihijatriju dr. med. Britvić argumentirala utvrđenja o tužiteljevim-protutuženikovim nezrelim mehanizmima obrane, kada se odgovornost i krivnja prebacuje isključivo na drugu osobu bez mogućnosti da se osvrne na vlastiti uvid. Za to je kao primjer navela njegovo odbijanje da majci mal. djeteta pruži pomoć kada je imala simptome depresije jer je smatrao da ona "glumi" i da "mulja" i time je pokazao podcjenjivački stav. Stalna sudska vještakinja za psihologiju mag. psych. Kavelj detaljno se osvrnula na sve navode tužitelja-protutuženika, a kao bitno se ističe da je svoje zaključno mišljenje artikulirala na temelju korištenja stručnih znanja i znanstveno provjerenih metoda, koje se temelje na kliničkom opažanju, testiranju psihodijagnostičkim sredstvima, razgovoru s roditeljima i djetetom te opservacije interakcije roditelja s djetetom. Dodatno je pojasnila da je otac roditelj koji manipulativnim obrascima ponašanja sustavno izlaže dijete razvojno neprimjerenim informacijama o majci i njezinom partneru, kao i snažnim emocionalnim pritiscima da odabere stranu u sukobu. Takvo postupanje da izravno ugrožava djetetov psihosocijalni razvoj te ujedno predstavlja i odlučujući razlog zbog kojeg je, polazeći od kriterija najveće dobrobiti djeteta, predloženo da dijete u narednih godinu dana stanuje s majkom, a s ocem ostvaruje susrete i druženja u primjerenom opsegu. Navela je i da kada se otac poziva na „nedvojbenu želju djeteta da živi s ocem i da majku viđa povremeno kada je se zaželi" pogrešno interpretira svrhu i smisao dječjih iskaza u postupku vještačenja jer su djeca podložna sugestiji i utjecaju roditelja, nisu u stanju procijeniti što je njihov najbolji interes, te da u forenzičko-psihološkoj obradi kao i kod donošenja sudske odluke mišljenje djeteta nije jedini isključivi faktor pri donošenju procjene o roditeljskoj skrbi. Vještakinja dalje nastavlja da u vještačenju djece odlučujući kriterij nije verbalizirana želja djeteta već njegova dobrobit, uzimajući u obzir djetetove potrebe, razvoj, emocionalnu stabilnosti i odnose s roditeljima. Upravo je u tom dijelu ključna uloga vještaka da, cjelovitom obradom koja uključuje psihološke testove, razgovore i opservaciju interakcije roditelj-dijete, uz analizu konteksta kojim se izjava daje, donese preporuku koja predstavlja najbolji interes djeteta. Tako ni navod djeteta da mu "otac predstavlja uzor i glavni model za identifikaciju" kao takav ne predstavlja relevantan kriterij pri donošenju preporuka o roditeljskoj skrbi već je to u konkretnom slučaju način komunikacije oca, negativna atribucija o majci i emocionalni pritisci na dijete koji mogu imati štetan utjecaj na emocionalni razvoj djeteta, a što za vještake predstavlja ključni faktor pri davanju preporuka o daljnjoj roditeljskoj skrbi. U odnosu na navode tužitelja-protutuženika da se izrazi i fraze koje dijete izgovara, a koje su prema ocjeni vještaka netipične za djetetovu kronološku dob, ne smiju pripisati isključivo štetnom utjecaju oca na dijete jer da mogu biti "rezultat njegovog prirodnog intelektualnog razvitka“, mag.psych. Kavelj je navela da su na str. 55. nalaza i mišljenja detaljno izneseni brojni primjeri dječjih izjava u kojima mal. dijete koristi iste rečenične konstrukcije i argumente kao i njegov otac, a pri tom proziva i drži odgovornom majku za situacije koje očigledno ne proizlaze iz njegovog osobnog iskustva s majkom, već odražavaju očeve subjektivne i negativne interpretacije o majci. Navedeni primjeri da jasno ukazuju na djetetovu reprodukciju sadržaja koji se ne mogu povezati s njegovom kronološkom dobi, osobnim iskustvom, niti prirodnim intelektualnim razvojem, već s očevim manipulativnim obrascima ponašanja i negativnim narativom prema majci kojeg dijete internalizira i nekritički reproducira. Prema tome, ističe da se radi o razvojno neprimjerenim informacijama kojima je otac sustavno izlagao dijete, a čime je ono uvučeno u partnersku ulogu oca u bivšem partnerskom odnosu, što je za dijete krajnje neprimjereno, opterećujuće i štetno za njegov psiho socijalni razvoj. Navedeno da potvrđuju izvješća drugih stručnih tijela koja su s obitelji radila. Isto da potvrđuje izvješće mobilnog tima Centra Maestral u kojem stoji da je dijete uspostavilo dobar odnos s majčinim partnerom, ali da to ne smije priznati ocu jer se boji njegove reakcije i kritike. U svezi priloga „Osvrt na podnesak na ukupno 24 stranice“ (prigovor na nalaz i mišljenje sastavljen osobno od strane tužitelja-protutuženika), vještakinja Kavelj ističe da se radi ekonomičnosti postupka nije uopće upuštala u pojedinačna otklanjanja prigovora jer nakon što se s istima upoznala, zaključuje da nisu potkrijepljeni dokazima, kao ni stručnim obrazloženjima, već se radi isključivo o subjektivnim interpretacijama i doživljajima vještačenja koji nisu u realitetu i tužitelj ih ne može objektivizirati jer nisu stručni i utemeljeni na stručnim znanjima i proceduri koju je vještakinja provodila tijekom postupka vještačenja. Također, vještakinja odbacuje navode tužitelja iznesene na str. 21. osvrta tužitelja, u kojim se maliciozno imputira pristranost vještaka psihologa prema majci, tvrdnjom da je "od starta bila naklonjena drugoj strani". Odbacuje takve navode jer da vještaci nemaju nikakav razlog biti pristrani prema bilo kojoj od stranaka u postupku, a ukoliko bi postojala i najmanja sumnja u pristranost, sami bi zatražili izuzeće i naveli razloge zbog kojeg to izuzeće traže. Vještakinja je odgovorila i na pitanja suda te se očitovala da ne postoji nikakva prepreka da oba roditelja i nadalje zajednički ostvaruju roditeljsku skrb u odnosu na dijete; da će sa predloženim načinom ostvarivanja susreta s ocem u odnosu na današnju dinamiku viđanja s ocem ukupno manje vremena provoditi s ocem, pri čemu će u manjem obujmu biti izloženo emocionalnim manipulacijama i pritiscima dok će majka u tom razdoblju dobiti priliku da emocionalno stabilizira odnos s djetetom. Ujedno upućivanje mal. djeteta u daljnji psihoterapijski support unutar obiteljskog savjetovališta dodatno će mu pomoći u prevladavanju emocionalnih pritisaka uzrokovanih već postojećih očevih utjecaja. Vještakinja navodi i da iako je kod majke prethodno utvrđen permisivni roditeljski stil, ne nalazi da bi isti mogao u značajnoj mjeri utjecati na dijete tj. na njegovo opće i školsko funkcioniranje, dok bi, naravno, za majku bio koristan daljnji rad na uspostavljanju čvršćih granica i jačeg autoriteta. Vještakinja ne nalazi da bi uz adekvatnu komunikaciju majke i oca prema djetetu te uključenja djeteta u psihoterapijski support dijete imalo ikakvih posljedica što živi s majkom, a s ocem ostvaruje susrete i druženja u primjerenom opsegu, a također dijete je privrženo i majci pa je zaključak da se takva potencijalna odluka ne bi odrazila negativno na dijete. Konflikti roditelja u situaciji kada bi dijete boravilo s majkom kao i u situaciji da dijete boravi s ocem, a s majkom ostvaruje susrete i druženja, potencijalno mogu dovesti do produbljivanja konflikta između roditelja što se dakako može posljedično odraziti na djetetov psihosocijalni razvoj tako da je bez obzira na konačnu odluku suda, od iznimne važnosti da roditelji pokušaju poraditi na međusobnoj komunikaciji i ne produbljivati konflikte, a u čemu bi im svakako od pomoći bila mjera stručne pomoći i potpore kao i psihoterapijski support ocu unutar obiteljskog savjetovališta te po potrebi i majci. Rizici za dijete u slučaju daljnjih produbljivanja roditeljskog konflikta mogu biti emocionalna regresija djeteta, daljnje razvijanje psihosomatskih tegoba zbog psihološkog opterećenja pritiscima te narušavanja djetetove emocionalne stabilnosti ali i odnosa privrženosti sa oba roditelja koji će se posljedično odraziti i na sve ostale odnose djeteta u adolescentnoj i odrasloj dobi. Kao što je i navela u zaključku nalaza i mišljenja, u slučaju da se ovakvi roditeljski obrasci nastave i prepoznaju od strane nadležne socijalne službe, predlaže se poduzeti i obiteljsko pravne i kazneno pravne mjere u odnosu na onog roditelja za kojeg se utvrdi da krši prava djeteta. U svezi podneska HZSR PU Kaštela od 17. rujna 2025., mag.psych. Kavelj ističe kako kao vještak ustraje pri prijedlogu provođenja mjere stručne pomoći i podrške u trajanju od godine dana. Naime, takva mjera da predstavlja strukturirani okvir koji omogućuje kontinuirano praćenje roditeljskog funkcioniranja i suradnje, što je izuzetno važno u slučaju planiranja kontrolnog vještačenja nakon isteka razdoblja od godine dana. Upravo uvidi i opservacije voditelja mjere predstavljaju iznimno važne podatke o stvarnim obrascima roditeljske komunikacije i odgovornosti, što olakšava objektivnu evaluaciju napretka. Isto tako, slaže se s prijedlogom Zavoda da se osim već sugeriranog tretmana za oca i dijete u Obiteljskom centru, po potrebi i prema procjeni stručnjaka povremeno u isti uključi i majka.

25. Sumirajući sve gore analizirane dokaze za utvrditi je da je u ovom postupku riječ o visoko konfliktnom razvodu roditelja čije je bračna zajednica prestala još 2022. godine od kada ne stanuju zajedno i koji u posljednje četiri godine nisu uspjeli postići sporazum o pitanju s kojim roditeljem će zajedničko mal. dijete stanovati, o načinu ostvarivanja osobnih odnosa sa roditeljem s kojim dijete neće stanovati, o roditeljskoj skrbi i na koncu o uzdržavanju mal. djeteta. Do sada je mal. SM stanovao naizmjenično po četiri dana kod svakog od roditelja, no to je dogovoreno samo kao privremeno rješenje jer je roditeljima sugerirano da je to prihvatljivo do Ivanova polaska u školu, no da je nakon toga u interesu djeteta da se ova pitanja drugačije urede. Roditelji oko navedenog nisu mogli postići dogovor, a HZSR, PU Kaštela je u prvotnom mišljenju stručnog tima od 9. siječnja 2023. predložio da radi postojećeg kontinuiteta (jer je SM već bio prijavljen na očevoj adresi) dječak stanuje kod oca kod kojeg će mu biti prijavljeno prebivalište, a da boravi naizmjenice po sedam dana kod svakog od roditelja. Već tada su zamijećena agresivna ponašanja kod mal. SM, te je roditeljima ukazano na neadekvatne roditeljske metode i savjetovano da odvedu dijete kod kliničkog psihologa, a ujedno su u istom mišljenju oba roditelja okarakterizirana kao brižni roditelji, urednih intelektualnih sposobnosti, no različitih roditeljskih stilova (majka permisivnog, a otac autoritarnog roditeljskog stila), različitih profila ličnosti te različitih mehanizama suočavanja sa stresom. Samo dva mjeseca kasnije, 19. ožujka 2023. isto tijelo dostavlja sudu novo izvješće i obavještava o eskalaciji u odnosu među roditeljima koji se ne mogu dogovoriti oko svih bitnih stvari za dijete (izbor logopeda, psihologa, operaciji krajnika), da imaju usmeni dogovor oko susreta sa djetetom koji se često ne poštuje. Služba HZSR, PU Kaštela se tada očitovala da je unatoč svim poduzetim mjerama (izrečena mjera stručne pomoći i podrške u ostvarivanju roditeljske skrbi, izrečena mjera intenzivne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi, izrečeno pisano upozorenje na pogreške i propuste u roditeljskoj skrbi, uključivanje roditelja i djeteta u psihosocijalnu podršku u Obiteljskom savjetovalištu pri CZPU Maestral), iscrpila sve mogućnosti rada s predmetnom obitelji. Za trajanja usluge psihosocijalne podrške u Obiteljskom savjetovalištu pri CZPUZ Maestral od 1. kolovoza 2023. do zaključno 19. lipnja 2024. roditelji su i dalje bili u konfliktnom odnosu, a što je za posljedicu imalo Ivanova nepoželjna ponašanja, te je posebno opisan i Ivanov neobičan napadaj sa snažnim doživljajem depersonalizacije kao posljedica djetetove preopterećenosti obiteljskim problemima.

26. Konflikt roditelja se u bitnom svodi na to da otac s jedne strane predbacuje majci nedostatak roditeljskih kapaciteta, apostrofirajući njene smetnje mentalnog zdravlja kao i ugrozu djeteta u obitelji majke kako zbog postupanja majke tako i majčinog partnera HM, te da dijete samostalno izražava želju da stanuje s ocem a majku viđa "povremeno", dok se majka pritužuje na Danielovo maltretiranje i omalovažavanje, manipulaciju djetetom i djetetovim osjećajima prema majci te okretanjem djeteta protiv nje.

27. U takvim okolnostima sud je pri donošenju odluke posebnu pažnju posvetio utvrđivanju uzroka zamijećenih negativnih ponašanja kod mal. SM prvenstveno usmjerenih prema majci (majka se prituživala da je SM sve češće bezobrazan prema njoj i okrutan, da ju zna izvrijeđati i govoriti joj kako se mora ponašati prema njemu, što smije a što ne smije raditi i sl.) kao i djetetovog verbalnog otpora prema majci i odlaženju kod majke uz sve snažniju identifikaciju s ocem.

28. Stalni sudski vještaci psihijatrica dr. Britvić i mag. psych. Kavelj zaključno su utvrdile u pisanom nalazu i mišljenju, a kako je detaljno izneseno u gornjem dijelu obrazloženja, da je verbalni otpor i bezobrazno i okrutno ponašanje mal. SM prema majci (koja ponašanja mal. SM i sam priznaje) posljedica štetnog utjecaja oca na dijete koji zbog svog zbog nerazriješenog i podcjenjivačkog odnosa prema majci djeteta, takav negativan obrazac ponašanja prenosi i na sina. Vještakinje su stoga predložile da dijete ukupno manje vremena provodi s ocem i time u manjem obujmu bude izložen emocionalnim manipulacijama i pritiscima, dok će majka istovremeno time dobiti priliku da emocionalno stabilizira odnos s djetetom. Stalne sudske vještakinje su stručno, detaljno i uvjerljivo otklonile sve prigovore tužitelja-protutuženika na vještvo, a ujedno su razjasnile i pojedine dvojbe suda. Prvenstveno je sud zanimalo da li bi obzirom na majčin permisivni roditeljski stil povjeravanje djeteta njoj na stanovanje moglo negativno utjecati na opće i školsko funkcioniranje mal. SM. Psihologinja Kavelj je otklonila takvu mogućnost navodeći pritom da bi za majku bio koristan daljnji rad na uspostavljanju čvršćih granica i jačeg autoriteta. Da je u konkretnom slučaju otac roditelj manjkavijih roditeljskih kapaciteta sud izvodi zaključak ne samo iz predmetnog nalaz i mišljenja stalnih sudskih vještakinja već i dovodeći isti u vezu sa preostalim izvedenim dokazima, posebice sa izvješćima HZSR, PU Kaštela ali i izvješćima tima CZPUZ Maestral uključenog u pružanje usluge psihosocijalnog savjetovanja obitelji KM.

29. Sud je kod donošenja oduke cijenio i činjenicu da je majka prema bila spremna na suradnju, rado tražila i prihvaćala sugestije u svrhu jačanja njenih roditeljskih kompetencija, dok je otac ocijenjen kao nesuradan posebice u komunikaciji sa djelatnicama CZPUZ Maestral koju su obitelji pružale usluge psihosocijalnog savjetovanja, da su s njime teško dogovarani termini susreta, da je izbjegavao uživo komunikaciju i dolazak na sastanke u sklopu usluge psihosocijalnog savjetovanja ili je na iste kasnio, da je nevoljko ostavljao dijete nasamo u razgovoru sa djelatnicima i često negativno govorio o majci ŽM pred djelatnicima. Negativan stav prema majci djeteta tužitelj-protutuženik je izravno iznosio i u prigovoru protiv nalaza i mišljenja sudskih vještakinja, te je stoga sasvim izvjesno da otac TM animozitet prema svojoj (bivšoj) supruzi ne može sakriti ni pred djetetom.

30. Mišljenje mal. SM da želi stanovati sa ocem, a majku povremeno viđati u takvim okolnostima nije od značaja, jer kako je pojasnila stalna sudska vještakinja Kavelj i kako to jasno proizlazi iz domaće (čl. 86. st. 2., 360. st. 1. ObZ-a i međunarodne legislative (Konvencija o pravima djeteta, Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava) te ustaljene sudske prakse, dužnost suda je da omogući djetetu izražavanje mišljenja, uzme u obzir mišljenje djeteta u skladu sa djetetovom dobi i zrelošću ali sud mišljenjem djeteta nije vezan. Kombiniranim psihijatrijsko-psihologijskim vještačenjem oba roditelja i mal. djeteta nedvojbeno je utvrđeno da verbalizirana želja mal. SM da stanuje s ocem nije autentična već je posljedica manipulacije oca nad djetetom, a što proizlazi kako iz nalaza i mišljenja vještaka tako i iz drugih dokaza izvedenih tijekom postupka. Uostalom, dječak nije isključiv u stavu da želi stanovati s ocem kako to tužitelj-protutuženik želi prikazati, jer je u razgovoru sa posebnom skrbnicom izjavio „Ja ne znam di bi živio, možda bi mi bilo malo lipše kod tate."

31. Slijedom svega navedenog, sud je odlučio da će mal. SM stanovati sa majkom, a s ocem ostvarivati osobne odnose u vidu susreta i druženja kao i boravaka mal. djeteta kod oca na način kako je odlučeno u izreci presude, smatrajući da je navedeno u najboljem interesu mal. SM jer će se na taj način osigurati minimalizacija očevog negativnog utjecaj na dijete, a ujedno osigurati pravo oca i mal. djeteta da i dalje ostvaruju osobne odnose i uživaju u međusobnom društvu, slijedom čega ovaj sud smatra da ovakvo uređenje zadovoljava načelo minimalne intervencije u obiteljski život iz čl. 7. ObZ-a.

32. Sud je prihvatio i zaključak stalnih sudskih vještakinja i HZSR, PU Kaštela da je u budućnosti neophodno cijelu obitelj uključiti u daljnji terapijski i savjetodavni rad. Oca uključiti u intenzivan savjetodavni rad usmjeren na stjecanje uvida u vlastite roditeljske propuste i osnaživanje na roditeljskom planu, majku po potrebi poštujući dinamiku savjetodavnog procesa, a mal. SM osigurati daljnju psihoterapijsku podršku kako bi mu se pomoglo prevladati emocionalne pritiske i nelagodnosti uzrokovane očevim utjecajem. Odluka o tome da li će se navedena psihoterapijska potpora i rad s obitelji osigurati kroz mjere intenzivne stručne pomoći i podrške u ostvarivanju roditeljske skrbi kako predlažu stalne sudske vještakinje ili kroz socijalnu uslugu savjetovanja ili psihosocijalnog savjetovanja u Obiteljskom centru Splitsko-dalmatinske županije što HZSR, PU Kaštela smatra svrsishodnijim u konkretnom slučaju, nije u nadležnosti suda. No, za istaknuti je da je HZSR, PU Kaštela dužan nastaviti pratiti obiteljsku dinamiku a ujedno ovlašten poduzeti obiteljsko pravne i kazneno pravne mjere u odnosu na onog roditelja za kojeg bi se utvrdilo da izravno krši prava djeteta, odnosno u odnosu na roditelja za kojeg se utvrdi da ne poduzima preporučene mjere potrebne radi uklanjanja potencijalnih rizika za djetetov zdrav psihofizički i emocionalni razvoj.

33. U odnosu na prijedlog stalnih sudskih vještakinja da se kroz godinu dana provede kontrolno vještačenje roditelja i mal. djeteta, za istaknuti je da je sud za potrebe donošenja konačne odluke u ovoj stvari utvrdio sve relevantne činjenice te smatra nakon gotovo četiri godine vođenja ovog parničnog postupka opravdanim istog okončati. U slučaju nastanka promijenjenih okolnosti u narednom jednogodišnjem periodu, a koje bi opravdale donošenje drugačije sudske odluke, svaki od roditelja ima mogućnost pokretanja novog postupka radi izmjene ove sudske odluke.

34. Nadalje, obzirom na sve okolnosti utvrđene tijekom postupka, roditelji će ostvarivati roditeljsku skrb zajednički i sporazumno budući da, iako je svaki od roditelja predlagao da mu se dodijeli samostalna roditeljska skrb u odnosu na dijete, nijedan od njih nije dokazao da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta. Sud je utvrdio da unatoč konfliktnom odnosu roditelja i njihovom sukobu oko izbora logopeda i psihologa za dijete, kao i odluci o operaciji krajnika, roditelji su na koncu uspjeli prevladati sukob i nesuglasice oko ovih pitanja, a ujedno su stalni sudski vještaci po provedenom vještačenju kao i HZSR, PU Kaštela u svojstvu pomoćnog tijela suda našli opravdanim roditeljima povjeriti zajedničku roditeljsku skrb, pa je tako odlučeno kao u točki II. izreke.

35. Odluka iz točke IV. izreke presude utemeljena je na odredbi čl. 111. ObZ-a koja propisuje dužnost roditelja da razmjenjuju informacije u vezi s djetetom kao i način te komunikacije. Sastavni dio sudjelovanja roditelja u djetetovom životu, nužno zahtijeva raspolaganje svim relevantnim informacijama o djetetu. Informacije vezane za Ivanovo zdravlje, ponašanje, odrastanje, školovanje, izvanškolske i druge značajne aktivnosti, roditelji će razmjenjivati putem SMS ili WhatsApp poruka, a razmjena informacija mora biti jasna, brza i usmjerena isključivo na dijete.

36. Na koncu je valjalo odlučiti i o uzdržavanju mal. SM. U odredbi članka 288. Obz-a predviđeno je da je dužnost roditelja da uzdržavaju svoje maloljetno dijete, te da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta. Članak 310. Obz-a propisuje da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

37. Odredbom čl. 311. ObZ-a propisano je da se ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta, te se određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.

38. Nadalje, članak 313. ObZ-a propisuje da se ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja, u ovom slučaju tužitelja-protutuženika, koje sud utvrđuje u parničnom postupku, odnose na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje, te da kad sud utvrđuje mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, da je dužan osim prihoda i imovinskih prilika uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja.

39. Kako je sud odlučio da će mal. SM stanovati sa majkom, to je obveznik uzdržavanja u ovom slučaju tužitelj-protutuženik čije je ukupne mogućnosti za uzdržavanjem sud utvrdio temeljem iskaza tužitelja-protutuženika i tužene- protutužiteljice, a na isti način je sud utvrdio i ukupne materijalne potrebe djeteta.

40. Saslušan na ročištu održanom 12. studenog 2024. tužitelj-protutuženik navodi da je zaposlen u firmi Tehnička podrška d.o.o. u radnom vremenu od 8-16 sati, te ostvaruje mjesečna primanja od oko 1.000,00 eura, te da drugih primanja nema. Dopunski saslušan na ročištu od 22. prosinca 2025. tužitelj –protutuženik je izjavio da su sve Ivanove izvanškolske aktivnosti u podjednakoj mjeri financirali tužena-protutužiteljica i on, i to mjesečnu članarinu za tenis od 40,00 eura, psihologa kod kojeg je SM odlazio svaki petak i košta 40,00 eura po terminu, dok mu je robotiku koja košta 25,000 eura mjesečno plaćao isključivo on. Podjednako su roditelji trošili i na školski pribor kao i na odjeću i obuću koju oba roditelja kupuje. Otac je naveo da na Ivanovu odjeću i obuću potroši godišnje oko 600,00 eura, odnosno oko 300,00 eura svakih šest mjeseci, na hranu za sebe i SM potroši mjesečno oko 300,00 eura. Potvrđuje i da je u kontinuitetu zaposlen u firmi Tehnička podrška d.o.o., i da mu je plaća i dalje oko 1.000 eura, dok drugih izvora primanja nema, nema u vlasništvu nekretnina, a osobno vozilo koje koristi je u vlasništvu tvrtke. Nema kreditnih obveza niti ima druge djece koju bi trebao uzdržavati.

41. Saslušana na ročištu 12. studenog 2024. tužena-protutužiteljica izjavljuje da je zaposlena u Ustanovi za njega u kući Vita te da radi u periodu od 7-15 sati, pri čemu ima klizno radno vrijeme. Ostvaruje mjesečna primanja u iznosu od 1.300,00 eura. Od materijalnih potreba SM ide na tenis koji mjesečno košta 40,00 eura koji iznos plaćaju za TM i ona po pola, a robotiku plaća TM. Troškove logopeda i psiholog također podmiruju TM i ona po pola, s tim da psiholog i logoped koštaju po 35,00 eura sat. Dopunski saslušana na ročištu od 22. prosinca 2025. tužena-protutužiteljica je potvrdila sve navode oca iz stranačkog iskaza vezano za materijalne potrebe mal SM za izvannastavne aktivnosti i školske potrepštine uključujući i navod da su u tim troškovima do sada sudjelovali podjednako, izuzev troškova robotike. Izjavila je da za Ivanovu odjeću mjesečno potroši oko 50,00 eura, a obuću mu kupuje svako par mjeseci i potroši oko 60,00-tak eura po paru obuće. Mjesečni trošak stanovanja joj iznosi 550,00 eura i odnosi se na trošak najamnine stana u kojem stanuje s partnerom, dok režije mjesečno iznose 50,00-tak eura. Zaposlena je u ustanovi za kućnu njegu Vita i mjesečna primanja su joj oko 1.300,00 eura. Drugih izvora primanja nema niti drugih nekretnina, a ima ratu kredita i to nenamjenskog, koja iznosi mjesečno 180,00 eura, a rok otplate je na 10 godina, s tim da je kredit uzet ovo ljeto.

42. Kako je među strankama nesporno da je mal. SM od podnošenja tužbe (i protutužbe) pa nadalje provodio približno podjednako vremena kod oba roditelja, odnosno naizmjenice pod četiri dana kod svakog od njih, te da iz njihovih iskaza proizlazi da je među njima postojao sporazum da će za to vrijeme podmirivati svakodnevne potrebe mal. djeteta za vrijeme dok je isti boravio kod njih, dok su izvanredne troškove snosili na jednake dijelove, to obveza uzdržavanja mal. djeteta od strane tužitelja- protutuženika nastaje od trenutka donošenja ove presude kojom je odlučeno da će mal. SM stanovati sa majkom, a s ocem ostvarivati osobne odnose, te će navedena obveza trajati dok su za to ispunjeni zakonski uvjeti.

43. U odnosu na visinu doprinosa za uzdržavanje mal. SM sud je iz stranačkog iskaza oca i majke utvrdio da ukupne materijalne potrebe mal. SM iznose oko 620,00 eura mjesečno i to za tenis 40,00 eura, psiholog 160,00 eura mjesečno, robotiku 25,00 eura, odjeću i obuću oko 50,00 eura mjesečno, trošak školskih potrepština u prosjeku 15,00 eura mjesečno, trošak prehrane oko 150,00 eura mjesečno i na ime udjela u troškovima stanovanja kod majke oko 180,00 eura mjesečno.

44. Ujedno, utvrđujući mogućnosti oca, obveznika uzdržavanja, utvrđeno je iz njegova iskaza da je radno sposoban i u produktivnoj dobi (ima 39 godina), da ostvaruje primanja oko 1.000,00 eura mjesečno, da nema druge djece koju je dužan uzdržavati ni kreditnih obveza, a ujedno je utvrđeno da je u dosadašnjem razdoblju dok je mal. SM boravio kod njega za njegove troškove izdvajao oko 332,00 eura mjesečno i to na ime polovice troškova tenisa 20,00 eura, za psihologa 80,00 eura, robotiku 25,00 eura, odjelu i obuću u prosjeku 50,00 eura mjesečno, za hranu oko 150,00 eura mjesečno, te na ime polovine školskih potrepština oko 7,00 eura mjesečno.

45. Obzirom da je otac i do sada prema svojem životnom standardu i bez štete za vlastito uzdržavanje doprinosio za uzdržavanje mal. SM iznosom od 332,00 eura mjesečno, to je primjenom gore citiranih odredbi ObZ-a prihvaćen kao osnovan protutužbeni zahtjev majke da se oca obveže da za Ivanovo uzdržavanje doprinosi iznosom od 331,80 eura mjesečno (protuvrijednost potraživanih 2.500,00 kn)

46. Konačno, sud je na temelju svih dokaznih sredstava koje je imao na raspolaganju donio odluku i u obliku privremene mjere jer je obzirom na trajanje ovog postupka i činjenicu da se već dulje vrijeme mal. dijete teže nosi s narušenom obiteljskom dinamikom, te radi sprječavanja daljnje ugroze djetetovih prava i dobrobiti, valjalo do pravomoćnog okončanja ovog postupka regulirati pitanje s kojim će roditeljem mal. dijete stanovati i ostvarivanju osobnih odnosu kao i u njegovom uzdržavanju. Kakvog je sud mišljenja u pogledu najboljeg interesa mal. djeteta za konačno uređenje odnosa između roditelja i djeteta, takvog je stava i u pogledu sadržaja odluke koja treba regulirati odnose između stranaka i djeteta do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka, dakle privremeno.

47. U pogledu privremenih mjera ObZ propisuje posebne postupke osiguranja u čl. 529. Obz-a u kojem su propisani posebni postupci osiguranja radi određivanja: 1. privremene mjere o tome s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom i 2. privremene mjere radi uzdržavanja. Spomenute privremene mjere mogu se odrediti prije pokretanja sudskih postupaka u kojima se odlučuje o pravu koje se privremenom mjerom osigurava, kao i za njegova trajanja. Odredbom čl. 530. st. 4. ObZ-a propisano je privremenu mjeru sud može po službenoj dužnosti odrediti u svakom postupku koji je u tijeku, a u kojem se prema odredbama Obiteljskog zakona odlučuje o pravima i dobrobiti djeteta.

48. Stoga, ovom odlukom sud je ujedno privremeno, do pravomoćnog okončanja ovog postupka, po službenoj dužnosti, primjenom odredbe članka 536. Obz-donio rješenje kojim je odredio privremenu mjeru s kojim će roditeljem mal. SM stanovati i ostvarivanju osobnih odnosa sa roditeljem s kojim ne stanuje, a koja je sadržajno identična s presudom.

49. Isto tako, sud je donio privremenu mjeru radi uzdržavanja primjenom odredaba članka 538. i 539. Obz-a i to u visini obveze za tužitelja-protutuženika koja je podudarna iznosu na koji se isti obvezuje za plaćanje budućeg uzdržavanja dok za to budu postojali zakonski uvjeti. Razlozi za visinu takve obveze isti su kao i za donošenje presude.

50. S obzirom na narav ovoga spora, na činjenicu da nema velikog odstupanja u financijsko-materijalnim prilikama tužiteljice i tuženika, da je trošak kombiniranog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja snosio HZSR, PU Kaštela, dok je tužitelj- protutuženik snosio trošak pristupa na ročište stalnih sudskih vještakinja radi otklanjanja prigovora koje je on sam iznio te da su prigovori uspješno otklonjeni, te ujedno vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka u smislu čl. 366. ObZ-a riješeno je da svaka stranka snosi svoje troškove.

51. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 18. veljače 2026.

S U D A C:

Maja Karaman Grbavac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste.

Protiv ovog rješenja o određivanju privremene mjere (točke I. do V. izreke rješenja) nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 8 dana, od dana primitka iste, dok protiv rješenja o troškovima parničnog postupka (točka VI. izreke rješenja) nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana primitka odluke.

Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka.

Stranci koja je pristupila ročištu radi objave i uručenja presude i rješenja rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi objave i uručenja presude i rješenja, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište za objavu i uručenje odluke održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude i rješenja, a nije uredno obaviještena o tom ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude. Tijek roka za žalbu, niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere iz točke I. do V. izreke rješenja (čl. 352. Ovršnog zakona).

DNA:

- tužitelju-protutuženiku po pun.

- tuženoj-protutužiteljici po pun.

- posebnoj skrbnici mal. djeteta

- HZSR, PU Kaštela