Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-721/2025-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu po sucu Vesni Britvec, u izvanparničnom predmetu predlagatelja PO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ivani Krstulović, odvjetnici iz Splita, protiv protustranke Općine Šolta, Podkuća 8, Grohote, OIB: 38621571773, zastupana po punomoćniku Vinku Samardžiću, odvjetniku iz Splita, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu od 17. srpnja 2025., broj R1-532/2021-50, 18. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I Prihvaćanjem žalbe protustranke Općine Šolta, ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu od 17. srpnja 2025., broj R1-532/2021-50, i predmet se vraća tom sudu na ponovni postupak.

II O troškovima žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Splitu od 17. srpnja 2025., broj R1-532/2021-5 točkom I. izreke uređuje se međa između kčbr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] vlasništvo predlagatelja i kčbr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], vlasništvo protustranke Općine Šolta, tako da međa ide linijom od točke F do točke E, pa dalje do točke D1, točke D, točke D2 do točke C, sve prikazano u skici uređene međe sudskog vještaka za geodeziju Darka Rudana od 10. srpnja 2025., a koja skica čini sastavni dio ovog rješenja.

Točkom II. izreke navedenog rješenje upućuju se stranke da svaka može dokazati u parnici pravo vlasništva i zahtijevati da se u skladu s tim označi međa, a sve ovo u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti tog rješenja.

Točkom III. izreke rješenja nalaže se protustranci Općini Šolta u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti predlagatelju PO iznos od 417,24 EUR na ime odgovarajućeg dijela troška postupka.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je pravovremeno izjavila protustranka Općina Šolta zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. i točka 11. („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, 155/23 - dalje u tekstu: ZPP), zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Protustranka u bitnome navodi da u ovom postupku nije bilo uvjeta za vođenje ovog postupka, da protustranci nije dostavljena skica uređene međe pa se nije mogla očitovati čime je onemogućena u raspravljanu u postupku i zaštiti svoih prava, budući je predlagatelj uzurpirao dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje u naravi predstavlja javno dobro na kojem je djelomično izgrađena građevina predlagatelja, što bi se i utvrdilo uvidom u spis predmeta Jedinstvenog upravnog odjela Općine Šolta, KLASA: UP/I 361-01/16-02/22, URBROJ: 2181/03-04-16-3 i u spis Splitsko-dalmatinske županije, Upravni odjel graditeljstvo i prostorno uređenje, KLASA: UP/I-361-02/13-01/1666, pa predlaže žalbu prihvatiti, pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj osporava žalbene navode protustranke te navodi da nekretnina predlagatelja kčbr. [katastarska čestica] graniči s putem, koji je kao takav upisan na kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], i upravo je cilj i intencija postupka uređenja međa da sud najsporniji dio, područje susreta dvije nekretnine, revidira i utvrdi primjenom zakonskih odredbi propisanih člankom 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV). Predlagatelj predlaže žalbu protustranke odbiti, a pobijano rješenje potvrditi.

4. Žalba protustranke je osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti, a povodom žalbe protustranke, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je prvostupanjsko rješenje doneseno uz počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a i iz točke 11. navedenog članka ZPP-a, koji se primjenjuje sukladno odredbi članka 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/23), a na koje u žalbi opisno upućuje i predlagatelj. Prvostupanjski sud je zbog pogrešnog pravnog stava pogrešno primijenio i materijalno pravo prihvaćajući prijedlog predlagatelja.

6. Predmet ovog izvanparničnog postupka je uređenje međe između kčbr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] vlasništvo predlagatelja i čest. kčbr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K.O.

[katastarska općina], vlasništvo protustranke Općine Šolta.

7. Međom se označava do kuda u prostoru seže vlasnikova pravna vlast glede nekretnine. Međa je također i linija, odnosno crta, granica, zamišljeni pravac koji razdvaja dvije susjedne nekretnine. U geodetskom smislu međa predstavlja crtu na katastarskom planu koja razdvaja dvije katastarske čestice. Međe odnosno granice katastarskih čestica označavaju se međašnim znacima. Kao međašni znaci najčešće se pojavljuju razni zidovi, ograde, živice, ali i različite druge stvari koje mogu poslužiti svrsi razgraničenja dviju nekretnina.

8. Prvostupanjski sud je prema obrazloženju pobijanog rješenja među između nekretnina stranaka utvrdio prema posljednjem mirnom posjedu.

9. Kada sud uređuje među prema posljednjem mirnom posjedu, mora utvrditi tko od stranaka, odnosno susjeda, ima u faktičnoj vlasti spornu međašnu površinu, odnosno, do kuda u prostoru seže faktična vlast kojega od susjeda. To pitanje može se utvrđivati ispravama, svjedocima, vještacima, nacrtima i dr. Posjed koji je relevantan za ovaj način uređenja međe je posljednji miran posjed.

9.1. Pod posjedom se podrazumijeva faktična vlast na stvari, a sukladno odredbama ZV-a, a posjed je stečen kada stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast na stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (originalno ili izvorno stjecanje posjeda), a bilo da mu je preneseno (derivativno ili izvedeno stjecanje posjeda).

10. Prema stavku 2. članka 103. ZV-a propisano je kako će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Odredbom članka 103. stavak 3. ZV-a propisano je ako sud ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. citiranog članka sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi

- prema pravičnoj ocjeni.

11. Prema podacima spisa proizlazi kako je predlagatelj upisan kao suvlasnik u ½ dijela kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], koji je ujedno i posjednik, a kč. br. [katastarska čestica] upisana je zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao Opće dobro pod upravom Općine Šolata koja je ujedno i posjednik navedene kč.br.

13. Osnovano protustranka ističe u žalbi kako je sud pobijanim rješenjem uredio među ne uzimajući u obzir pravni status predmete čestica kč. br [katastarska čestica] K. O [katastarska općina], na kojoj je uspostavljen poseban pravni režim –opće dobro u općoj uporabi –put, kao ni zakonitost zatečene ograde između nekretnina stranaka.

14. Iz zapisnika očevida održanog 4. srpnja 2025. osim konstatiranja tko je pristupio očevidu, ne proizlazi skoro nište, nema identifikacije predmetnih kč.br, opisa lica mjesta, skice lica mjesta, te ne proizlazi kako je uređena međa u točkama koje je naveo vještak.

15. Iz skice lica mjesta koju je dostavio vještak proizlazi da je kč. br [katastarska čestica] [adresa], da katastarska međa ne ide točkama koje je vještak označio kao točke međe a koje se nalaze unutar kč. br [katastarska čestica], odnosno u [adresa].

16. Obzirom se kč. br [katastarska čestica] vodi kao put, iz skice vještaka proizlazi da se radi o [adresa], dakle nekretnini koju svatko može slobodne koristiti, odnosno o nekretnini u javnom dobru u općoj upotrebi, te proizlazi da je dio građevine predlagatelja sagrađen na javnom dobru pa proizlazi da je predlagatelj zaposjeo dio Ulice.

16.1. Ulica je javna prometna površina unutar naselja, obično popločena asfaltom, kamenom ili drugim materijalima, namijenjena pješačkom i cestovnom prometu. Često je omeđena zgradama, a služi za kretanje ljudi i vozila, te kao ključni dio gradske strukture koja povezuje dijelove naselja

16.2. Prema odredbi članka 45. stavak 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23., 133/23., dalje: ZC), javne ceste mogu se koristiti samo za cestovni promet, a u druge svrhe samo u slučajevima, na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i propisima koji uređuju sigurnost prometa na cestama. Prema stavku 2. istoga članka Zakona, radi zaštite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj, na javnoj cesti zabranjeno je, između ostaloga, trajno ili privremeno zaposjedati ili na drugi način smetati posjed javne ceste ili njezinog dijela. Nadalje, radi zaštite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj, u zaštitnom pojasu javne ceste zabranjeno je, između ostaloga, postavljati ograde, saditi živice, drveće i druge nasade koji onemogućavaju preglednost na javnu cestu (stavak 3. članka 45. ZC).

17. Dakle, javna cesta je javno dobro u općoj uporabi na kojoj se ne mogu stjecati stvarna prava pa nije moguće niti provesti postupak uređenja međe sukladno odredbi članka 103. stavak 2. i 3. ZVDSP-a.

18. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud nije dao valjanu i potpunu ocjenu svih odlučnih činjenica, osobito u pogledu pravnog statusa predmetne čestice 1921 k. o. [katastarska općina], koja prema dostavljenoj dokumentaciji i važećim propisima, predstavlja opće dobro, javnu prometnu površinu. Pritom nije dao dostatne razloge zašto je kao mjerodavan kriterij za uređenje međe primijenio posljednji mirni posjed, usprkos izričitoj zakonskoj zabrani postavljanja ograda na javnim cestama iz članka 45. ZC.

19. Stoga stav suda prvog stupnja kojim uređuje među između nekretnine predlagatelja - izgrađeno građevinsko zemljište i nekretnine u općoj upotrebi nije pravilan. Međa se ne može uređivati između nekretnine koja je opće dobro u javnoj uporabi, jer se na općem dobru u javnoj uporabi (koji status imaju i razvrstane i nerazvrstane ceste) ne mogu stjecati stvarna prava, a sukladno članku 103. stavak 5. ZVDSP-a od trenutka kada je sud međašnjim znakovima označio među, smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati. Stoga je nejasan zaključak suda prvog stupnja da se unatoč tome što je kč. br [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] opće dobro, uređuje međe između stranaka i rješava u sudskom postupku prema odredbama ZV-a.

20. Sud prvog stupnja nije uzeo u obzir sve provedene dokaze - iskaz svjedoka SO, priložen upravni spis, nije konstatirao svoje zapažanje na očevidu (iz skice lica mjesta), iskaza svjedoka kao i iz upravnih rješenja vezanih za zahtjev predlagatelja za legalizaciju nezakonito izgrađene građevine proizlazi – da je na zemljištu koje u naravi predstavlja javnu cestu izgrađena ograda, stepenice, dio dvorišta, pa da je nezakonito izgrađena čime da je ometeno nesmetano održavanje županijske javne ceste pa time ne bi bili ispunjeni zakonski uvjeti za priznanje mirnog posjeda, a samim time niti za uređenje međe prema istome.

21. Zbog pogrešnog pravnog pristupa suda prvog stupnja, ostvaren je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer prvostupanjski sud na temelju predloženih i provedenih dokaza nije u dovoljnoj mjeri raspravio i utvrdio odlučne činjenice, to je valjalo temeljem članka 380. točka 3. ZPP, odlučiti kao u izreci.

22. U nastavku postupka sud će dopuniti činjenično stanje uzevši u obzir sve okolnosti na koje je ukazano ovim ukidnim rješenjem kao i druge relevantne okolnosti, protustranci omogućiti sudjelovanje u postupku ( dostaviti kako zapisnik s očevida tako i skicu lica mjesta) te ponovno odlučiti o prijedlogu kao i o troškovima postupka.

U Karlovcu, 18. veljače 2026.

Sudac:

Vesna Britvec