Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj Pn-26/2025.-54.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Karolini Balen, u pravnoj stvari tužitelja TN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Bućan, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika HOK – osiguranja d.d. iz Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić i partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon 29. siječnja 2026. održane glavne i javne rasprave u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja – Marije Pavlović, odvjetnice u Zagrebu i zamjenika punomoćnika tuženika – ĆN, odvjetničkog vježbenika u Zagrebu, na ročištu za objavu i uručenje presude 17. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime osiguranine iznos od 11.945,06 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče počev od 24. svibnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.785,00 EUR uz zakonsku zateznu kamatu tekuću od 17. veljače 2026. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište utvrđuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo da je zaposlen na neodređeno vrijeme kao vojni namještenik (civilna osoba) pri Ministarstvu obrane Republike Hrvatske na radnom mjestu vozača, kvalifikacije srednje stručne spreme. Pokriven je osiguranjem od nesretnog slučaja po polici broj [broj police]-0000002061, u okviru koje su osiguranici – djelatnici (izuzev pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske) osigurani 24 sata od posljedica nesretnog slučaja kod naslova u okviru koje police je ugovoren rizik osiguranja od posljedica nesretnog slučaja za slučaj trajnog invaliditeta u iznosu od 60.000,00 kn. Tužitelj je 15. prosinca 2020. doživio ozljedu na radu uslijed koje je pretrpio teške i po život opasne ozljede. Podnio je odštetni zahtjev tuženiku 6. svibnja 2022. te je 17. svibnja 2022. dostavio popunjeni obrazac prijave nesretnog slučaja, tipski na memorandumu tuženika kao potvrdu ovjerenu od strane Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Tuženik je 10. lipnja 2022. otklonio odštetni zahtjev kao neosnovan jer da tužitelj nije dostavio sve potrebne isprave, što je u suprotnosti sa svim dokazima priloženima uz tužbu. Kao posljedica ozljede kod tužitelja nastupila je invalidnost od 100 %. Kod tužitelja je došlo do trajnog invaliditeta u vidu postraumatske trajne tetrapareze, trajne postraumatske epilepsije i postraumatskog sindroma nagnječenja mozga odnosno do trajnog invaliditeta i nepokretnosti na način da je tužitelj vezan uz krevet ili uz kolica, vez valjanog i konstantnog stanja svijesti kao i bez kontrole vršenja nužde i mokrenja. Stoga tužitelju za 50% invalidnosti pripada iznos od 30.000,00 kn dok mu za postotak preko 50% ili za 50% pripada dvostruki iznos ili 60.000,00 kn, odnosno ukupno 90.000,00 kn. Zatražio je i zakonsku zateznu kamatu od 24. svibnja 2022. ili po isteku 14 dana od dana zahtjeva.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer je iz predmetne police osiguranja koju tuženik ima sklopljenu s Republikom Hrvatskom, Ministarstvom uprave, razvidno da je predmet osiguranja kombinirano kolektivno osiguranje djelatnika prema službenim podacima u registru zaposlenih u javnom sektoru izuzev pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Tužitelj je vojni namještenik, a prema čl. 3. Zakona o službi u oružanim snagama pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske su vojne osobe i državni službenici i namještenici. Prema čl. 6. st. 2. istoga zakona namještenik je osoba koja u Oružanim snagama radi na pomoćno-tehničkim i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga Oružanih snaga. Osporio je tužbeni zahtjev u cijelosti jer nije pokriven policom osiguranja, a i visinu tužbenog zahtjeva jer ista nije usklađena s općim uvjetima i tablicama koje su sastavni dio ugovora o osiguranju osoba od posljedica nesretnog slučaja te zatraženi iznos ne odgovara ozljedama koje proizlaze iz dostavljene medicinske dokumentacije. Predložio je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan uz naknadu troškova postupka tuženiku.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u policu osiguranja od nezgode broj 01- 0000002061 na listu broj 6 do 8 spisa, u prijavu nesretnog slučaja na listu broj 9 do 10 spisa, u potvrdu ugovaratelja osiguranja na listu broj 11 spisa, u odštetni zahtjev na listu broj 12 do 13 spisa, u obavijest na listu broj 14 do 15 spisa, u dopis na listu broj 16 spisa, u obavijest na listu broj 17 do 18 spisa, u Opće uvjete za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) tuženika na listu broj 21 do 33 spisa, u okvirni sporazum na listu broj 42 do 49 spisa, s pripadajućim tablicama na listu broj 50 do 59 spisa te u dopis Ministarstva obrane Republike Hrvatske na listu broj 75 spisa, izvršio uvid u dopis Financijske agencije na str. 71 spisa, u dopis Ministarstva obrane Republike Hrvatske na str. 138 spisa, proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof. dr. Borisu Božiću, saslušao vještaka na glavnoj raspravi.

4. Ocjenjujući dokaze sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

4.1. U ovom je predmetu već donesena prvostupanjska presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, no ista je odluka ukinuta rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2746/2023 od 18. veljače 2025. Drugostupanjski sud je uputio ovaj sud da je potrebno, između ostalog, obrazložiti zbog čega bi tužiteljev pomoćno-tehnički ili ostali posao u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske bio potreban upravo radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga oružanih snaga ili zbog čega bi taj njegov pomoćno-tehnički ili ostali posao bio potreban radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga tog državnog tijela. Ako sud utvrdi da je tužitelj osiguran predmetnom policom osiguranja, ponovno je potrebno pozvati tužitelja na plaćanje predujma za medicinsko vještačenje uz upozorenje na posljedice nepostupanja po pozivu suda.

5. Uvidom u policu osiguranja od nezgode broj: 01-0000002061 od 23. lipnja 2020. utvrđeno je da je predmet osiguranja kombinirano kolektivno osiguranje djelatnika prema službenim podacima u registru zaposlenih u javnom sektoru (izuzev pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske) od posljedica nesretnog slučaja pri i izvan obavljanja redovnog zanimanja (24 sata), time da su osigurani slučajevi smrt uslijed nezgode, smrt uslijed bolesti i trajni invaliditet uslijed nezgode do osiguranog iznosa od 60.000,00 kn, za razdoblje od 1. srpnja 2020. do 31. prosinca 2020. kao sastavni dijelovi ugovora o osiguranju navedeni su: Okvirni sporazum za nabavu usluge kolektivnog osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja ev. br. 14/2019., Tablica invalidnosti sukladno tom okvirnom sporazumu, Opći uvjeti za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja, Dopunski uvjeti za kombinirano grupno osiguranje djelatnika od posljedica nesretnog slučaja, privitak – osiguranici i privitak – posebni uvjeti.

6. Prema privitku broj 1 navedenoj polici osiguranja, osiguranici su zaposlenici prema čl. 3. Zakona o registru zaposlenih u javnom sektoru ("Narodne novine" broj 34/11), a to su državni službenici i namještenici, službenici i namještenici u javnim službama, državni dužnosnici imenovani na dužnost u državnom tijelu ili javnoj službi i pravosudni dužnosnici. Podaci o navedenim kategorija zaposlenika vode se u Registru zaposlenih u javnom sektoru.

7. Prema privitku broj 2 istoj polici osiguranja, osiguratelj se obvezao isplatiti naknadu i ako je nesretni slučaj nastao kao posljedica ratnog rizika za sve države, osim za države u kojima je proglašeno ratno stanje, nesretni slučaj nastao kao posljedica rizika sporta i sportske rekreacije, ako je osiguranik preminuo i tijekom prvih šest mjeseci trajanja osiguranja, u slučaju smrti od bolesti odnosno ako je bolest koja je uzrok smrti nastala ili dijagnosticirana prije početka trajanja ovog ugovora, ako je osiguranik počinio samoubojstvo za cjelokupno vrijeme trajanja ugovora te ponuditelj prihvaća isplatu iste naknade kao i za slučaj smrti uslijed bolesti, ako je osiguranik stariji od 70 godina života te osiguratelj prihvaća isplatu naknade za slučaj smrti uslijed bolesti za sve bolesti određene prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti.

8. Prema dopisu Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim resursima od 19. siječnja 2023. utvrđeno je da je tužitelj na dan štetnog događaja bio pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske u statusu namještenika te se u smislu kolektivnog osiguranja na imenovanog primjenjuje čl. 53. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 56/22). Imenovani se vodi u Registru zaposlenih u javnom sektoru.

8.1. Prema dopisu Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim resursima od 5. svibnja 2025. utvrđeno je da se na tužitelja na dan 15. prosinca 2020 primjenjivao čl. 53. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.

9. Sukladno čl. 53. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 56/22) službenici i namještenici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe, odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata, uz obvezu Ministarstva nadležnog za službeničke odnose da važeću policu osiguranja objavi na svojoj mrežnoj stranici.

9.1. Kao namještenik u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, tužitelj se vodi u Registru zaposlenih u javnom sektoru sukladno čl. 2. i 3. Zakona o registru zaposlenih u javnom sektoru ("Narodne novine" broj 34/11).

9.2. Međutim, uvidom u spornu policu kolektivnog osiguranja utvrđeno je da su od osiguranja isključeni pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske.

9.3. Prema čl. 1. st. 2. i 3. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 73/13, 75/15, 50/16, 30/18, 125/19, 158/23, 155/23 i 14/24, u daljnjem tekstu: ZSOSRH) služba u Oružanim snagama je obavljanje Ustavom Republike Hrvatske, zakonom i drugim propisima uređenih vojnih i drugih stručnih poslova koji se u Oružanim snagama obavljaju kao služenje vojnog roka, dragovoljno vojno osposobljavanje, kadetska služba, djelatna vojna služba, služba pričuvnog sastava i služba državnih službenika i namještenika. Pripadnici Oružanih snaga u smislu odredbi ovoga Zakona su vojne osobe i državni službenici i namještenici.

9.4. U čl. 6. st. 2. ZSOSRH-a propisano je da je namještenik osoba koja u Oružanim snagama radi na pomoćno-tehničkim i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga Oružanih snaga koji obuhvaćaju i obavljanje poslova znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja

9.4. Sukladno čl. 3. st. 1. i st. 4. Zakona o državnim službenicima ("Narodne novine", broj 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 37/13, 38/13, 1/15, 138/15, 102/15, 61/17, 70/19, 98/19, 141/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZDS) propisano je da poslove u državnim tijelima obavljaju državni službenici i namještenici, a da se namještenicima smatraju osobe koje u državnim tijelima rade na pomoćno- tehničkim poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela.

10. Odredbama sadržanim u čl. 2. i čl. 3. točka 3. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave ("Narodne novine", broj 85/20, u daljnjem tekstu ZUDTDU) propisano je da su tijela državne uprave ministarstva i državne upravne organizacije, dakle i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, čiji je zaposlenik tužitelj, a djelokrug poslova koje to državno tijelo obavlja propisan je čl. 7. toga Zakona.

11. S obzirom na kontradiktorni sadržaj dopisa Ministarstva obrane Republike Hrvatske, prema kojem bi tužitelj bio i pripadnik Oružanih snaga i da bi se na njega primjenjivao čl. 53. KU, što se međusobno isključuje, i dalje je sporno je li tužitelj bio pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske.

11.1. Za odgovor na to pitanje bilo je potrebno utvrditi zbog čega bi tužiteljev pomoćno- tehnički ili ostali posao u tom tijelu bio potreban upravo radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga Oružanih snaga, što je osnovni razlikovni kriterij za takve poslove s obzirom na čl. 6. st. 2. ZSOSRH u odnosu na ZDS ili zbog čega bi taj njegov pomoćno-tehnički ili ostali posao bio potreban radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga tog državnog tijela, što je osnovni razlikovni kriterij za takve poslove s obzirom na propisano čl. 3. st. 1. i st. 4. ZDS-a u odnosu na ZSOSRH.

10. Prema ugovorenoj polici osiguranja proizlazi da tužitelj ne može istovremeno biti pripadnik Oružanih snaga i da se na njega primjenjuje predmetna polica osiguranja.

11. Prema čl. 6. st. 2. ZSOSRH službenici i namještenici u Oružanim snagama su osobe koje obavljaju administrativne, pomoćno-tehničke i slične poslove, a ne pripadnici vojnog kadra. U tom smislu se ne može smatrati da je tužiteljev pomoćno-tehnički i sličan posao (vozača) bio potreban upravo radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga Oružanih snaga. Općepoznata je činjenica da u Oružanim snagama Republike Hrvatske rade različite kategorije osoblja (državni službenici i namještenici i djelatne vojne osobe), a koje u skladu s posebnim propisima ostvaruju svoja određena prava. Zato tužitelj kao vozač koji je zaposlen kao namještenik u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske nije pripadnik Oružanih snaga, već je prvenstveno namještenik u državnoj službi te je po ocjeni ovoga suda njegov posao potreban u prvom redu radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga tog državnog tijela.

11.1. Osim toga, prema čl. 48. st. 1. ZSOSRH na službenike i namještenike primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima, osim o stvarima koje su propisane odredbama ovog Zakona.

11.2. Tome u prilog govori i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske u predmetu U- III/2146/2018 prema kojoj namještenik Oružanih snaga Republike Hrvatske, zaposlen kao vozač, nije djelatna vojna osoba, već namještenik koji ima prava iz radnog odnosa kao i drugi zaposlenici u Republici Hrvatskoj.

11.3. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da tužitelj kao namještenik u upravnom tijelu - Ministarstvu obrane Republike Hrvatske nije isključen od osiguranja temeljem predmetne police osiguranja.

12. Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka prim. dr. Borisa Božića utvrđeno je da je tužitelj prilikom predmetnog štetnog događaja zadobio višestruka nagnječenja velikog mozga, desno temporalno, obostrano frontobazalno, desno okcipitalno uz multiple lamelerne subduralne hematome frontalno lijevo, temporalno desno, okcipitalno desno, trumatsku subarahnoidalnu hemoragiju, nestabilni prijelom petog vratnog CV kralješka uz nastanak traumatske diskus hernije vratne kralježnice u segmentu CV-CVI s posljedičnom posttrumatskom mijelopatijom, postraumatsku tetraparezu i posttraumatsku epilepsiju.

12.1. Po provedenom liječenju i dalje postoji slabost gornjih i donjih ekstremiteta tipa spastične tetrapareze, uz odsutnost kontrole sfinktera i posttraumatska epilepsija vezano uz posljedice ozljede od 15. prosinca 2020. Kod tužitelja je nastupio invaliditet po Tablicama za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedica nesretnog slučaja po osnovi posttraumatske epilepsije postoji po točci 4. alineja 4. invaliditet od 20%, po osnovi spastične tetrapareze s gubitkom kontrole defekacije i uriniranja po točci 91 invaliditet od 100%, a uzimajući u obzir i opće odredbe Tablica za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedica nesretnog slučaja glede točke 6. ukupni invaliditet kod tužitelja vezan uz posljedice štetnog događaja od 15. prosinca 2020. iznosi 100%.

12.2. Saslušan na glavnoj raspravi prof. dr. Boris Božić je u vezi prigovora tuženika na nalaz i mišljenje da nisu prošle 2 godine od štetnog događaja pa da se shodno istome ne može opisati zaostali invaliditet glede tablica tuženika koje se nalaze u spisu naveo je da je u štetnom događaju od 15. prosinca 2020. tužitelj stradao na način da je pao sa visine od oko 3 m pri čemu je zadobio višestruke ozljede opasne po život. Iste su: višestruka nagnječenje velikog mozga, traumatsko krvarenje po meko moždanim ovojnicama, nestabilni prijelom 5 vratnog kralješka, uz nastanak traumatske hernije vratne kralježnice segmenta CV-CVI sa posljedičnom postraumatskom ozljedom leđne moždine – postraumatska mijelopatija sa posljedičnom slabošću sva 4 ekstremiteta – postraumatska tetrapareza te kao posljedica gore opisanih višestrukih nagnječenja velikog mozga – postraumatska epilepsija. Liječenje je provedeno poglavito u bolnici u Splitu, operacijskim postupkom a nakon toga provođenje dugotrajne fizikalne rehabilitacije, kako ambulantno tako i u više navrata stacionarno u Varaždinskim Toplicama. Medicinska rehabilitacija je završena koncem 2021., a nakon toga tužitelj je i dalje nastavio doma sa provođenjem vježbi za cijeli segment kralježnice. Po provedenom liječenju i dalje postoji slabost sva 4 ekstremiteta – postraumatska tetrapareza, glede koje pod točkom 91. ugovornog osiguranja ostaje invaliditet od 100%, a glede postraumatske epilepsije glede točke 4. alineja 4. postoji invaliditet od 20%. Ukupno invaliditet stoga iznosi 100% trajno vezan za posljedice štetnog događaja. U posebnim odredbama Tablica za utvrđivanje invaliditeta piše da trebaju proći 2 godine. Međutim, po medicinskoj dokumentaciji vidi da je stanje trajno i shodno istome i dalje ustraje da je ukupni invaliditet glede tablica tuženika 100% trajno, s time da postoji i mogućnost pogoršanja vezana za progresiju postratumatske epilepsije. Smatra da nije bilo potrebno pribaviti medicinsku dokumentaciju nakon konca 2021. godine jer spastička tetrapareza je definitivno stanje, ista se neće oporaviti, a nažalost postoji mogućnost pogoršanja kliničkog stanja vezanog za posttraumatsku epilepsiju s obzirom na višestruka nagnječenja velikog mozga desno sljepoočno, zatim obostrano frontobazalno desno okcipitalno – zatiljno. Poglavito bi se orijentirao na sljepoočnu regiju koja je tzv. epileptilogena zona i ista nažalost može dovesti do znatno veće progresije epileptičkih napadaja. Kod takvih ozljeda središnjeg živčanog sustava nije moguće da će doći do represije odnosno da stanje bude bolje i isto pojašnjava na sljedeći način: kod ozljede stanica središnjeg živčanog sustava nakon ozljede ne formiraju se normalne živčane stanice nego ožiljne stanice i one nažalost mogu dovesti do daljnjeg pogoršanja stanja vezano za veliki mozak, a vezano za ozljedu leđne moždine problem je još veći jer dolazi do trajnog oštećenja motoričkih i osjetilnih živčanih putova i dosada nažalost ne postoji adekvatan način liječenja.

12.3. Osigurana svota po predmetnoj polici iznosi 60.000,00 kn, no, po čl. 7. st. 1. toč. 3. Općih uvjeta tuženika propisano je da ako ukupan postotak trajne invalidnosti iznosi preko 50%, tada se na svaki dio postotka trajne invalidnosti koji prelazi 50% priznaje dvostruki iznos naknade. Zato tužitelju za 50% invalidnosti pripada iznos od 30.000,00 kn, dok za daljnji postotak od 50% pripada tužitelju dvostruki iznos od 60.000,00 kn, što ukupno daje iznos od 90.000,00 kn, odnosno 11.945,06 EUR.

13. Prema čl. 943. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO) propisano je da je osiguratelj dužan isplatiti naknadu ili svotu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući od kad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio, ali ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezinog iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od 30 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan. Ako iznos njegove obveze ne bude u tim rokovima određen, osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos nespornog dijela svoje obveze na ime predujma, a ne ispuni li svoju obvezu u rokovima, duguje osiguraniku zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju.

13.1. Kako je tužitelj zatražio isplatu zakonske zatezne kamate od dana 24. svibnja 2022., a uvidom u dopis tuženika tužiteljici na listu br. 15 spisa utvrđeno je da isti datira od 10. svibnja 2022. i istim tuženik otklanja nastanak osiguranog slučaja po polici osiguranja koja je predmet ovoga postupka, to je jasno da je isti otklonjen nakon što je tužitelj dostavio tuženiku odštetni zahtjev, to mu od zatraženog datuma sasvim sigurno pripadaju zakonske zatezne kamate, budući da se isti datum odnosi na razdoblje nakon zakonski predviđenog za početak tijeka zakonske zatezne kamate.

14. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a.

14.1. Tužitelju pripada parnični trošak u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/2023) i to za sastav odštetnog zahtjeva (tbr. 32/1 – 100 bodova), za sastav tužbe (tbr. 8/1 – 100 bodova), trošak zastupanja na ročištu 24. studenoga 2022., 5. travnja 2023., 23. travnja 2025. i 29. siječnja 2025. (tbr. 9/1 - 100 bodova), trošak sastava podneska od 7. rujna 2022. (tbr. 8/4 – 25 bodova) i podneska od 21. studenoga 2025. (tbr. 8/1 – 100 bodova), trošak sastava žalbe protiv presude (tbr. 10/1 – 125 bodova) odnosno ukupno 850,00 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, iznosi 1.700,00 EUR. PDV na taj iznos jest 425,00 EUR, što ukupno daje iznos od 2.125,00 EUR.

14.2. Trošak sastava podneska od 20. rujna 2022. nije priznat tužitelju jer isti nije predan u spis.

14.3. Tužitelju pripada i trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u zatraženim iznosima od po 80,00 EUR, kao i trošak vještačenja u iznosu od 500,00 EUR, što ukupno daje iznos parničnog troška od 2.785,00 EUR.

14.4. Tuženiku zbog naprijed navedenih razloga ne pripada pravo na naknadu parničnog troška jer nije uspio u parnici.

14.5. Na dosuđeni trošak tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22) te čl. 1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 156/2022) koje teku od presuđenja do isplate.

15. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zaboku 17. veljače 2026.

Sudac

Karolina Balen

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

Dostaviti:

1. Odvj. Zvonimir Bućan, uz rješenje o pristojbi na tužbu i presudu

2. Odvj. Iva Pezić

3. eOglasna ploča suda