REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski građanski sud u Zagrebu
Ulica grada Vukovara 84
10000 Zagreb
Poslovni broj: Ovr-14/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
I
Z A K L J U Č A K
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Mirni Jakovac, a po prijedlogu sudskog savjetnika Ozrena Marinkovića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatski Telekom d.d., OIB 81793146560, Radnička cesta 21, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Dori Hanžeković Žuža odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković & parteneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], protiv ovršenika VF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Monji Matić, odvjetnici u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dana 17. veljače 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenika VF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju rješenja o ovrsi rješenja o ovrsi javnog bilježnika Lade Škaričić - Sinčić poslovnog broja Ovrv- 3261/2012 od 3. veljače 2012., kao neosnovan.
z a k l j u č i o j e
Upućuje se ovršenik, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenom izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju rješenja o ovrsi rješenja o ovrsi javnog bilježnika Lade Škaričić –Sinčić poslovnog broja Ovrv- 3261/2012 od 3. veljače 2012. zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 9. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24; dalje u tekstu: OZ) i zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 11. Ovršnog zakona.
Obrazloženje
1. Ovršenik je podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje prijenosa zaplijenjenih sredstava nedopuštenim i prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava navodeći kako je ovrhovoditelj podnio FINI zahtjev za izravnu naplatu na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Lade Škaričić –Sinčić poslovnog broja Ovrv- 3261/2012 od 3. veljače 2012. i u prijedlogu ističe kako je dug podmirio kao i protekao desetogodišnji rok za naplatu, dakle da je potraživanje u zastari. U prijedlogu za odgodu ovrhe, ovršenik navodi da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva, odnosno teško nadoknadiva šteta.
2. Ovrhovoditelj se nije očitovao na navode ovršenika iako mu je žalba dostavljena na očitovanje 8. siječnja 2026.
3. Prijedlog ovršenika sud je razmatrao kao žalbu nakon proteka roka propisanu člankom 284. stavak 5. OZ-a, obzirom da se protiv ovršenika ne vodi postupak izravne naplate u smislu članka 209. stavak 1. OZ-a, već se protiv ovršenika vodi postupak izvansudske ovrhe u smislu članka 284. stavak 2. OZ-a.
4. Odredbom čl. 284. st. 5. OZ, propisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od nadležnog suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.
5. Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.
6. U prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, ovršenik navodi da će mu provedbom postupka izravne naplate nedvojbeno nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta.
7. Člankom 65. stavak 1. OZ-a propisano je da će sud na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.
8. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a jasno je da se prijenos zaplijenjenih sredstava može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.
9. Postojanje navedenih kumulativnih pretpostavki dužan je dokazati ovršenik (članak 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22 ,114/22 i 155/23; dalje u tekstu: ZPP, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a), a što ovršenik u ovom postupku nije učinio.
10. Ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je podnio žalbu nakon proteka roka iz razloga propisanog člankom čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ- čime je ispunjen razlog iz članka 65. st. 1. toč. 5. OZ-a, međutim ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.
11. U tom smislu, sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome jeli ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.
12. Zbog navedenog, ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama i to ili ispravama kojima se potvrđuje da ovrhovoditelj nije vlasnik pokretne ili nepokretne imovine (izvadak iz zemljišne knjige, potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila i slično) ili ispravama kojima se na drugi način dokazuje insolventnost ovrhovoditelja.
13. Ovršenik u ovom postupku niti tvrdi niti je podnio bilo koji dokaz na temelju kojeg bi sud mogao utvrditi da imovina ovrhovoditelja nije dostatna za povrat novčanih sredstava ako bi naknadno bilo utvrđeno da ovrhovoditelj nije imao pravo na njihovu isplatu.
14. Slijedom navedenog, ovršenik nije dokazao postojanje pretpostavki iz članka 65. stavak 1. OZ-a, te je stoga odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
15. Člankom 284. stavak 5. OZ-a propisano je pravo ovršenika da u postupku izvansudske ovrhe podnese žalbu nakon proteka roka.
16. Člankom 53. stavak 1. OZ-a propisano je da se žalba nakon proteka roka može podnijeti iz razloga propisanih člankom 50. stavak 1. točka 7. OZ-a te razloga propisanih člankom 50. stavak 1. točka 9. do 11. OZ-a, dok je člankom 55. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 55. stavak 2. OZ-a propisano da će sud zaključkom uputiti ovršenika da u roku 15 dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. OZ-a ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, osim ako je postojanje tih činjenica dokazano javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su iste općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevam
17. Slijedom navedenog, obzirom je ovršenik podnio žalbu nakon proteka roka iz žalbenog razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 9. OZ-a i zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 11. Ovršnog zakona, na koji se žalbeni razlog ovrhovoditelj nije očitovao, a ovršenik osnovanost žalbenih razloga nije dokazao ispravama iz članka 55. stavak 2. OZ-a, na temelju članka 55. stavak 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.
U Zagrebu 17. veljače 2026.
Sudac:
Mirna Jakovac
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a).
DNA:
1. Ovrhovoditelju po punomoćniku
2. Ovršeniku po punomoćniku