Posl.broj: Pp-1538/2024
Republika Hrvatska
Općinski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji tog suda Olgi Šuman Pavlović, uz sudjelovanje Marije Raguž kao zapisničarke, u redovnom prekršajnom postupku protiv okrivljenika IG, na temelju optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Pločama, Klasa: 320-02/23-03/643, Urbroj: 443-02- 03-20-24-3 od 10. lipnja 2024.godine, zbog prekršaja iz čl. 31. st. 26. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22), na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENIK: ŽG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin I i Ž r. F, rođen **.**.1951. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], umirovljenik, slabog imovnog stanja, razveden, otac dvoje djece, ranije nekažnjavan, državljanin RH,
oslobađa se od optužbe
I. da bi,
koristio dio površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države označenog kao k. č. broj [katastarska čestica], KO [katastarska općina], bez valjane pravne osnove,
čime bi počinio prekršaj iz čl. 31. st. 26. Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
II. Troškovi ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračuna Suda.
Obrazloženje
1. Po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Pločama, tereti se okrivljenik radi počinjenja prekršajnog djela opisanog u izreci ove presude.
2. Proveden je redovni prekršajni postupak u kojem je ispitan okrivljenik.
3. Okrivljenik ŽG je na saslušanju iskazao da nije kriv. Ovaj optužni prijedlog ga je teško povrijedio, posebno njegov mukotrpni rad. Do svoje 46 godine bio je pomorac, bio je oženjen i imao dvoje djece, međutim supruga je to sve tako grubo i drsko raskopala, čak i djecu od njega odvukla, a njega strpala na Ugljan, ni kriva ni dužna, a to je uspjela sa svojim lažima. Jedva se iščupao od psihijatrijskog liječenja koje ga je samo sve više izluđivalo i već 20 godina ne koristi njihove terapije, a lijek je pronašao u radu i to u prirodi od raslinja krša i izgorjele šume, stvorio je plodno tlo, posadio čokote vinove loze, kao što su radili svi susjedi. Nije mu sad uopće jasno zašto na ovaj način treba rješavati ovaj nesporazum sa državom. Sada mora biti kažnjen što više od 30 godina mukotrpno radi i uspješno uzgaja čokot vinove loze Plavac mali koji je obilježio Pelješac u svijetu. Sjeća se da je više puta podnosio zahtjev za dodjelu poljoprivrednog zemljišta i podruma, ali nije otvorio OPG pa misli da je u tome problem što je sada u sudu. 1951.godište je i ovo što su rekli da je katastarska općina [katastarska općina] prije je to bilo K. O. [katastarska općina] i zna dobro tu je bio put kojim su prolazili. Nikada nije uzeo geodeta da bi odredio kome zemlja pripada, koju površinu koristi i na kraju ističem da koristi najmanju površinu, od svih mještana koji obrađuju zemljište istom kulturom i na isti način kao i on.
4. U dokaznom postupku pred zamoljenim Općinskim sudom u Metkoviću ispitan je svjedok viši poljoprivredni inspektor FG.
5. Svjedok FG je iskazao da je ŽG, ovdje okrivljenik korisnik dijela poljoprivrednog zemljišta označenog kao k. č. broj [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u vlasništvu RH u površini 0,6 ha. Ova parcela nije evidentirana u arkod sustavu, međutim, ŽG na licu mjesta pokazao je koji dio zemljišta koristi. Površinu iste procijenio je s obzirom na broj čokota i gustoću sadnje, a koje zemljište u arkod sustavu ima broj 2693329. Navedeno zemljište u tom dijelu ŽG koristi bez ikakve pravne osnove, a što je utvrdio u inspekcijskom nadzoru koji je proveo 19.travnja 2023.g., po nalogu Ministarstva poljoprivrede. Pojašnjava da se radi o zemljištu na kojem je ŽG u razdoblju od 1983. do 2010.godine posadio vinovu lozu, te ima oko cca 4000 čokota, s gustoćom sadnje 1,1 x 1,2 m. Radi se o nagnutom terenu zbog čega su na istom izgrađeni suhozidi kako bi se mogao vinograd održavati. Nadalje, pojašnjava da je tijekom nadzora ŽG izjavio kako je ovo zemljište počeo obrađivati i koristiti kao član poljoprivredne zajednice Boljenovići za vrijeme bivše Općine Dubrovnik. Nije mu poznato kakvi su u to vrijeme bili pravni odnosi odnosno po kojoj osnovi je okrivljenik stupio u posjed i korištenje poljoprivrednog zemljišta. Međutim, činjenica je da je navedeno zemljište, pa tako i njegov dio koji koristi okrivljenik vlasništvo RH, a da okrivljenik pri tome nema nikakvu pravnu osnovu za njegovo korištenje. Po obavljanju inspekcijskog nadzora, o istom je obavijestio Ministarstvo poljoprivrede nakon čega je podnio optužni prijedlog.
6. Nadalje je u dokaznom postupku izvršen uvid i čitan zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 19. travnja 2023.godine, prijepis posjedovnog lista od 3. lipnja 2024.godine, obavijest i izvod iz katastarskog plana. Izvršen je uvid u prekršajnu evidenciju.
7. Na temelju ovako provedenog prekršajnog postupka, iz izvedenih dokaza i obrane okrivljenika proizilazi da nisu ispunjeni svi bitni elementi prekršaja te da nedostaju protupravne radnje kao odlučna sastavnica prekršajne odgovornosti.
8. Okrivljenik zemlju koristi dugi niz godina, kontinuirano je obrađuje, uložio je znatan rad i materijalnih sredstava u njegovo uređenje-izgradio suhozide, izvršio parcelaciju, zasadio 4000 trsova vinove loze sorte Plavac mali te zemljištu redovito obrađuje. Njegovo korištenje zemljišta nije bilo prikriveno niti nelegalno, već evidentirano u službenim državnim evidencijama. Posjeduje potvrde i suglasnosti Općine Ston, kojom je lokalna samouprava, dala suglasnost okrivljeniku da nastavi koristiti predmetno zemljište. Time se isključuje postojanje protupravnosti jer je postupao u dobroj vjeri, smatrajući da ima dopuštenje nadležnog tijela, a okrivljenik se nije koristio zemljištem s namjerom pribavljanja nepripadajuće koristi već isključivo za poljoprivrednu proizvodnju i uzgoj vinove loze, čime ostvaruje javni interes-obradu i očuvanje poljoprivrednog zemljišta. Prema sudskoj praksi (presude Visokog prekršajnog suda RH br. Ppž-2243/2025 i Ppž-4882/2025), činjenični opis da okrivljenik koristi zemljište RH bez valjane pravne osnove samo po sebi nije dovoljan za odgovornost po čl. 31. st. 26. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, ako nije dokazano da je radnja učinjena protivno odluci nadležnog tijela ili unatoč zabrani korištenja.
9. Kako u postupku nije dokazano da je okrivljenik svjesno i protivno zabrani koristio zemljište u vlasništvu RH te kako je utvrđeno da je postupio u dobroj vjeri uz znanje i suglasnost Općine Ston, ne može se smatrati da je postupio protivno odredbi čl. 31. st. 26. Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
10. Stoga nedostaju bitna obilježja prekršaja pa se okrivljenik ima osloboditi od odgovornosti sukladno odredbi čl. 182. st. 1. Prekršajnog zakona jer djelo koje mu se stavlja na teret nije prekršaj, kako je to odlučeno u izreci.
11. S obzirom da je okrivljenik oslobođen od optužbe, troškovi ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračuna Suda.
U Dubrovniku, 17. veljače 2026. godine
Zapisničarka:
Sutkinja:
Marija Raguž,v.r.
Olga Šuman Pavlović,v.r.
Pravna pouka:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe, u roku od 8 (osam) dana, od primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.
Dostaviti:
- okrivljeniku,
- ovlaštenom tužitelju,
- spis.
