Posl.broj: Pp-1546/2024

Republika Hrvatska

Općinski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji tog suda Olgi Šuman Pavlović, uz sudjelovanje Marije Raguž kao zapisničarke, u redovnom prekršajnom postupku protiv okrivljenika DŠ, na temelju optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Pločama, Klasa: 320-02/23-03/641, Urbroj: 443-02-03-20-24-3 od 10. lipnja 2024.godine, zbog prekršaja iz čl. 31. st. 26. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22), na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENIK: DŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin D i G, rođen **.**.1977. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], OŠ, obrtnik, slabog imovnog stanja, oženjen, otac četvero djece, ranije nekažnjavan, državljanin RH,

oslobađa se od optužbe

I. da bi,

koristio dio površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države označenog kao k. č. broj [katastarska čestica], KO [katastarska općina], bez valjane pravne osnove,

čime bi počinio prekršaj iz čl. 31. st. 26. Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

II. Troškovi ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračuna Suda.

Obrazloženje

1. Po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Pločama, tereti se okrivljenik radi počinjenja prekršajnog djela opisanog u izreci ove presude.

2. Proveden je redovni prekršajni postupak u kojem je ispitan okrivljenik.

3. Okrivljenik DŠ je na saslušanju iskazao da nije kriv. Ovaj optužni prijedlog mu je napravio zbrku. Završio je osnovnu školu i ostao a selu, oženio se, dobio 4 sina, a kako mu obitelj nije imala zemlje, tražio je i tragao da kod drugog uzme zemlju u najam kako bi radio, a pošto je praksa prije bila da se zemlja među mještanima dijelila, pronašao je jednog mještanina koji mu je svoj dio zemlje ustupio na obradu, čak je taj ustup platio jer je čovjek već platio bageristu koji mu je zemlju iz krša pretvorio u poljoprivrednu. Već 2006.godine podnio je zahtjev prema Hrvatskim šumama s očitovanjem mogućnosti osnivanja prava služnosti o čemu u spis prilaže kopiju. Zna da ima i potvrdu od Općine Ston da može raditi na poljoprivrednoj zemlji koju sada koristi, ali tu potvrdu nije sada ponio sa sobom, jer moli sud da ga sada razumije, grčevito se već 19 godina bori da prehrani svoju obitelj i da stvori nešto što će mu donositi doprinose- pa ne može sve raditi i još papirologiju čuvati i voditi - pa je osnovao i OPG 2011.godine i to baš na ovom zemljištu protiv kojeg se sada vodi postupak pred sudom i baš za ovo zemljište dobio je i poticaj i mjeru 631 koji dokaz prilaže u spis. Nadalje u obrani ističe da je po Pravilniku o izmjenama i dopuni pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta NN 147/20 od 30.12.2020. Ministarstvu poljoprivrede uputili dopis povodom tog pravilnika koji dokaz prilaže u spis. Nigdje na papiru nema dokaz da je na navedeno zemljište došao raditi na način da mu je mještanin ustupio to zemljište, to je bilo samo na riječi, jer živi u mjestu [adresa], a to zemljište se nalazi u mjestu Ponikve i nije mogao uopće dobiti to zemljište, ali boreći se da ostane na svojoj djedovini, pristao je na mukotrpan rad jer od 2006.godine radi i obrađuje 8000 čokota vinove loze Plavac mali, a ovaj način obrade poljoprivrednog zemljišta to rade svi mještani na isti način, pa mu sad uopće nije jasno zašto na ovaj način treba rješavati ovaj nesporazum sa državom. On sada mora biti kažnjen što više od 20 godina mukotrpno radi i uspješno uzgaja čokot vinove loze Plavac mali koji je obilježio Pelješac u svijetu. U biti to zemljište koje obrađuje on i mještani prvo je bilo seosko zemljište pa potom Hrvatskih šuma, pa se onda umiješala Općina, pa je bio spor između Općine i Hrvatskih šuma, pa je pripalo Općini koja je to pripisala na državu, pa onda on treba platiti kaznu. Zašto će platiti kaznu? Zato što je mukotrpno radio i prema svim institucijama u dubrovačko-neretvanskoj županiji podnosio razne zahtjeve kao na primjer zahtjev prema službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Odsjek za imovinsko-pravne poslove Dubrovnik od 14 rujna 2006. Isto tako želi istaknuti da je 2007. godine bio prijavljen na natječaj za koncesiju koje su Hrvatske šume objavile za parcelu u površini od 51000 m2, natječaj je nestao, blokiran i sad treba da i za to odgovara pred sudom što je pripremajući se za taj natječaj i prikupljajući papire i uplaćujući naknade i takse potrošio blizu 2000 HRK, pa zar je to mali iznos koji je svojim rukama zaradio i ne želi uopće odgovarati za ovaj prekršaj jer zašto da odgovara za svoj mukotrpan rad koji traje već 20 godina. Uzeo je geodeta, kojeg je platio svojim novcem, da bi odredio koju površinu koristi na parceli broj 25/1 površine 13164 m2 vinograd i na kraju ističe da svi mještana obrađuju zemljište istom kulturom i na isti način kao i on i sada treba platiti kaznu. Uopće mu nije jasno za što da plati kaznu, zar nije moguće da kao korisnik zemljišta u trajanju od 20 godina ovaj problem riješi na način da sklopi ugovor o dugogodišnjem zakupu sa državom i da koristi sve na zakonit način.

4. U dokaznom postupku pred zamoljenim Općinskim sudom u Metkoviću ispitan je svjedok viši poljoprivredni inspektor GŠ.

5. Svjedok GŠ je iskazao da je DŠ, ovdje okrivljenik korisnik dijela poljoprivrednog zemljišta označenog kao k. č. broj [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u vlasništvu RH u površini 1,06 ha, a koje zemljište u arkod sustavu ima broj 2693329. Navedeno zemljište u tom dijelu DŠ koristi bez ikakve pravne osnove, a što je utvrdio u inspekcijskom nadzoru koji je proveo 20.travnja 2023.g., po nalogu Ministarstva poljoprivrede. Pojašnjava da se radi o zemljištu na kojem je DŠ u razdoblju od 2006. do 2009.godine posadio vinovu lozu, te ima oko 8000 čokota. Radi se o nagnutom terenu zbog čega su na istom izgrađeni suhozidi kako bi se mogao vinograd održavati. Nadalje, pojašnjava da je DŠ tijekom nadzora izjavio kako je ovo zemljište počeo obrađivati i koristiti kao član poljoprivredne zajednice Boljenovići za vrijeme bivše Općine Dubrovnik. Nije mu poznato kakvi su u to vrijeme bili pravni odnosi odnosno po kojoj osnovi je okrivljenik stupio u posjed i korištenje poljoprivrednog zemljišta. Međutim, činjenica je da je navedeno zemljište, pa tako i njegov dio koji koristi okrivljenik vlasništvo RH, a da okrivljenik pri tome nema nikakvu pravnu osnovu za njegovo korištenje. Po obavljanju inspekcijskog nadzora, o istom je obavijestio Ministarstvo poljoprivrede nakon čega je podnio optužni prijedlog.

Okrivljenik se na iskaz svjedoka već u obrani izjasnio.

6. Nadalje je u dokaznom postupku izvršen uvid i čitan zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 19. travnja 2023.godine, prijepis posjedovnog lista od 3. lipnja 2024.godine, obavijest i izvod iz katastarskog plana. Izvršen je uvid u prekršajnu evidenciju.

7. Na temelju ovako provedenog prekršajnog postupka, iz izvedenih dokaza i obrane okrivljenika proizilazi da nisu ispunjeni svi bitni elementi prekršaja te da nedostaju protupravne radnje kao odlučna sastavnica prekršajne odgovornosti.

8. Okrivljenik zemlju koristi dugi niz godina, kontinuirano je obrađuje, uložio je znatan rad i materijalnih sredstava u njegovo uređenje-izgradio suhozide, izvršio parcelaciju, zasadio 8000 trsova vinove loze sorte Plavac mali te zemljištu redovito obrađuje. Upisan je u ARKOD sustav kao korisnik predmetne kat.čestice, što je dokaz da njegovo korištenje zemljišta nije bilo prikriveno niti nelegalno, već evidentirano u službenim državnim evidencijama. Posjeduje potvrde i suglasnosti Općine Ston, kojom je lokalna samouprava, dala suglasnost okrivljeniku da nastavi koristiti predmetno zemljište. Time se isključuje postojanje protupravnosti jer je postupao u dobroj vjeri, smatrajući da ima dopuštenje nadležnog tijela, a okrivljenik se nije koristio zemljištem s namjerom pribavljanja nepripadajuće koristi već isključivo za poljoprivrednu proizvodnju i uzgoj vinove loze, čime ostvaruje javni interes-obradu i očuvanje poljoprivrednog zemljišta. Prema sudskoj praksi (presude Visokog prekršajnog suda RH br. Ppž-2243/2025 i Ppž-4882/2025), činjenični opis da okrivljenik koristi zemljište RH bez valjane pravne osnove samo po sebi nije dovoljan za odgovornost po čl. 31. st. 26. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, ako nije dokazano da je radnja učinjena protivno odluci nadležnog tijela ili unatoč zabrani korištenja.

9. Kako u postupku nije dokazano da je okrivljenik svjesno i protivno zabrani koristio zemljište u vlasništvu RH te kako je utvrđeno da je postupio u dobroj vjeri uz znanje i suglasnost Općine Ston, a uz to i evidentiran u ARKOD sustavu, ne može se smatrati da je postupio protivno odredbi čl. 31. st. 26. Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

10. Stoga nedostaju bitna obilježja prekršaja pa se okrivljenik ima osloboditi od odgovornosti sukladno odredbi čl. 182. st. 1. Prekršajnog zakona jer djelo koje mu se stavlja na teret nije prekršaj, kako je to odlučeno u izreci.

11. S obzirom da je okrivljenik oslobođen od optužbe, troškovi ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračuna Suda.

U Dubrovniku, 17. veljače 2026. godine

Zapisničarka:

Sutkinja:

Marija Raguž,v.r.

Olga Šuman Pavlović,v.r.

Pravna pouka:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe, u roku od 8 (osam) dana, od primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.

Dostaviti:

- okrivljeniku,

- ovlaštenom tužitelju,

- spis.