REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, 21000 Split

Pr-1825/2022-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja MĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Jerončić Mandić odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva obrane, OIB:52634238587, zastupane po ODO-u Split, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, te zz tuženika, prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 17.veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e:

I/Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj da u roku od 15 dana isplatiti tužitelju OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 11.345,23 eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se do 31.12.2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, a koja zakonska zatezna kamata teče:

- na iznos od 236,60 eura teče počev od 15. prosinca 2016.

- na iznos od 270,82 eura teče počev od 15. siječnja 2017.

- na iznos od 286,31 eura teče počev od 15. veljače 2017.

- na iznos od 79,44 eura teče počev od 15. ožujka 2017.

- na iznos od 254,41 eura teče počev od 15. travnja 2017.

- na iznos od 274,03 eura teče počev od 15. svibnja 2017.

- na iznos od 247,41 eura teče počev od 15. lipnja 2017.

- na iznos od 256,39 eura teče počev od 15. srpnja 2017.

- na iznos od 267,12 eura teče počev od 15. kolovoza 2017.

- na iznos od 265,47 eura teče počev od 15. rujna 2017.

- na iznos od 77,62 eura teče počev od 15. listopada 2017.

- na iznos od 254,71 eura teče počev od 15. studenog 2017.

- na iznos od 256,59 eura teče počev od 15. prosinca 2017.

- na iznos od 269,13 eura teče počev od 15. siječnja 2018.

- na iznos od 230,79 eura teče počev od 15. veljače 2018.

- na iznos od 87,07 eura teče počev od 15. ožujka 2018.

- na iznos od 236,96 eura teče počev od 15. travnja 2018.

- na iznos od 195,30 eura teče počev od 15. svibnja 2018.

- na iznos od 177,20 eura teče počev od 15. lipnja 2018.

- na iznos od 198,14 eura teče počev od 15. srpnja 2018.

- na iznos od 82,21 eura teče počev od 15. kolovoza 2018.

- na iznos od 195,30 eura teče počev od 15. rujna 2018.

- na iznos od 185,42 eura teče počev od 15. listopada 2018.

- na iznos od 202,89 eura teče počev od 15. studenog 2018.

- na iznos od 228,39 eura teče počev od 15. prosinca 2018.

- na iznos od 157,56 eura teče počev od 15. siječnja 2019.

- na iznos od 187,77 eura teče počev od 15. veljače 2019.

- na iznos od 0,00 eura teče počev od 15. ožujka 2019.

- na iznos od 239,00 eura teče počev od 15. travnja 2019.

- na iznos od 140,65 eura teče počev od 15. svibnja 2019.

- na iznos od 64,82 eura teče počev od 15. lipnja 2019.

- na iznos od 201,01 eura teče počev od 15. srpnja 2019.

- na iznos od 78,81 eura teče počev od 15. kolovoza 2019.

- na iznos od 57,11 eura teče počev od 15. rujna 2019.

- na iznos od 174,23 eura teče počev od 15. listopada 2019.

- na iznos od 224,38 eura teče počev od 15. studenog 2019.

- na iznos od 204,48 eura teče počev od 15. prosinca 2019.

- na iznos od 211,18 eura teče počev od 15. siječnja 2020.

- na iznos od 31,19 eura teče počev od 15. veljače 2020.

- na iznos od 258,05 eura teče počev od 15. ožujka 2020.

- na iznos od 222,02 eura teče počev od 15. travnja 2020.

- na iznos od 123,40 eura teče počev od 15. svibnja 2020.

- na iznos od 234,20 eura teče počev od 15. lipnja 2020.

- na iznos od 224,59 eura teče počev od 15. srpnja 2020.

- na iznos od 130,51 eura teče počev od 15. kolovoza 2020.

- na iznos od 133,03 eura teče počev od 15. rujna 2020.

- na iznos od 112,24 eura teče počev od 15. listopada 2020.

- na iznos od 117,50 eura teče počev od 15. studenog 2020.

- na iznos od 67,62 eura teče počev od 15. prosinca 2020.

- na iznos od 262,12 eura teče počev od 15. siječnja 2021.

- na iznos od 251,09 eura teče počev od 15. veljače 2021.

- na iznos od 78,70 eura teče počev od 15. ožujka 2021.

- na iznos od 323,10 eura teče počev od 15. travnja 2021.

- na iznos od 291,12 eura teče počev od 15. svibnja 2021.

- na iznos od 50,20 eura teče počev od 15. lipnja2021.

- na iznos od 0,00 eura teče počev od 15. srpnja2021.

- na iznos od 0,00 eura teče počev od 15. kolovoza 2021.

- na iznos od 212,71 eura teče počev od 15. rujna 2021.

- na iznos od 304,06 eura teče počev od 15. listopada 2021.

- na iznos od 288,76 eura teče počev od 15. studenog 2021.

- na iznos od 127,68 eura teče počev od 15. prosinca 2021.

- na iznos od 244,61 eura teče počev od 15. siječnja 2022.,

izuzev zateznih kamata na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinačnom mjesečnom bruto iznosu.

II/ Nalaže se tuženoj da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.765,45 Eur-a zajedno sa zakonskim zateznim kamatama kamate koje na tja iznos teku od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za 3 postotna poena.

Obrazloženje

1.U tužbi predanoj ovom sudu tužitelj navodi da je policijski službenik raspoređen na radno mjesto „policijski službenik za graničnu kontrolu“ u postaju granične policije Trilj u osobnom zvanju "policijski narednik".Tužitelj da posao obavlja u turnusima (12 sati rada – 24 sata slobodno, odnosno 12 sati rada – 48 sati slobodno) te da mu se obračunava i isplaćuje plaća za 12 satno radno vrijeme. Navodi se da je tužitelj od studenoga 2016.g. do prosinca 2021.g. obavljajući poslove radnog mjesta na koje je raspoređen tužitelj je po nalogu nadređenih dolazio na posao pola sata ranije, te odlazio s posla 1 sat i 30 minuta nakon završetka smjene. Tužitelj je u navedenom razdoblju obavljao posao u smjenama, tj. turnusima (12 sati rada – 24 sata slobodno, odnosno 12 sati rada – 48 sati slobodno) te mu je obračunavana i isplaćivana plaća za 12-satno radno vrijeme. Prije upućivanja na granični prijelaz da je tužitelj bio dužan doći u Postaju granične policije Trilj radi zaduženja radnih naloga, opreme i službenog vozila kojim vozilom je prevozio druge policijske službenike na udaljene granične prijelaze. Nakon završetka 12-satne smjene da je tužitelj bio dužan nastaviti raditi na graničnome prijelazu do dolaska nove smjene kada bi se vršila primopredaja dužnosti, da bi preuzimao službeno vozilo te tim vozilom nastavljao obilaziti ostale granične prijelaze kako bi prevezao druge policijske službenike kojima je završila smjena. Nadalje, ističe da je posao tužitelja se s obzirom na obavezu dolaska u Postaju granične policije Trilj i obveze ponovnog vraćanja u istu radi razduženja opreme, službenog vozila i vraćanja radnih naloga sastoji od vremena dvanaest satnog efektivnog rada provedenog na graničnom prijelazu, rada provedenog na graničnom prijelazu po isteku 12-satne smjene do dolaska nove smjene i primopredaje dužnosti, rada provedenog u obvezi obilaska drugih graničnih prijelaza radi ukrcaja i prijevoza policijskih službenika kojima je završila smjena do povratka u Postaju granične policije Trilj, što da sve predstavlja vrijeme koje je tužitelj proveo na radu duže od punog radnog vremena i to u ukupnom trajanju od 2 sata. Ističe se da obzirom da se tužitelju isplaćuje plaća na osnovu 12-satnog radnog vremena, da je isti oštećen minimalno za 2 sata rada koji je duži od punog radnog vremena u turnusu. Nadalje se navodi da je člankom 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećat za svaki sat rada i to za prekovremeni rad za 50%, a za rad u turnusu 5%. Nadalje se utvrđuje da je istim člankom propisano je da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusima, smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Također se navodi da je člankom 90. Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 93/14, 127/17, 98/19. u nastavku ZR) propisana je obveza poslodavca da radniku obračuna i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu, a ako plaća nije određena na taj način, poslodavac je dužan radniku isplatiti primjerenu plaću sukladno stavku 4. istog članka. Ističe se da obzirom na činjenicu da se radno vrijeme policijskih službenika sastoji u obvezi efektivnog rada na graničnom prijelazu, obvezi obilaska drugih graničnih prijelaza radi prijevoza drugih policijskih službenika i obvezi prisutnosti u Policijskoj postaji Trilj, jasno je da je podnositelj zahtjeva oštećen za naknadu za rad koji je duži od punog radnog vremena i to za 2 sata u svakoj obavljenoj smjeni. U smislu odredbe čl. 186.a. Zakona o parničnom postupku, da se tužitelj obratio državnom odvjetništvu zahtjevom za mirno rješenje spora. Navodi se da je Državno odvjetništvo u Splitu odgovorilo je zahtjevu dopisom br. N-DO-12/2022 od 30.03.2022., a koji dopis je punomoćnik tužitelja zaprimio 6. travnja 2022., a kojim dopisom državno odvjetništvo djelomično prihvaća zahtjev tužitelja ali ne prihvaća sklapanje nagodbe u odnosu na taj nesporni dio. Tužitelj se dopisom od 28. prosinca 2021. godine obratio i poslodavcu, Odjelu za kadrovske poslove, sa zahtjevom za dostavu podataka o visini bruto satnice kao i rasporedu radnog vremena po mjesecima za utuženo razdoblje. Ističe se da je dopisom PU Splitsko dalmatinske broj 511-12-14-13085/21 MR od 17.siječnja 2022. dostavljen je podatak o visini bruto satnice bez dodataka, dok podatak o rasporedu sati nije dostavljen. Navodi se da tužitelj ne može postaviti tužbeni zahtjev za isplatu prije nego mu tuženik dostavi podatke raspored radnog vremena po mjesecima za razdoblje od studenoga 2016. do prosinca 2021, te da nakon pribave podataka da je potrebno provesti financijsko vještačenje radi utvrđivanja visine naknade koja tužitelja pripada za rad koji je duži od formalno propisanog radnog vremena. Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev podneskom od 29.12.2025.godine (list 185-187 spisa) na način da isti potražuje iznos od 11.345,23 Eur-a zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu (list 21-22 spisa) ističe da z

astupnik po zakonu tuženika

osporava visinu predmetnog tužbenog zahtjeva te navodi da tuženik smatra da tužitelju ne pripadaju tražena dva sata dulje od formalnog radnog vremena, već isključivo ½ sata kojeg je tužitelj ostvario u turnusima kao vrijeme provedeno dulje od formalno propisanog radnog vremena i to isključivo za smjene odrađene na GPZPP. Nadalje ističe da je tužitelj u spornom razdoblju bio raspoređen na rad na granične prijelaze za pogranični promet (GPZPP), te da nije sporno da je tužitelj imao obvezu doći na posao pola sata ranije, odnosno u PGP Trilj, sve radi otpreme službe i prijevoza službenim vozilima do graničnog prijelaza na kojem je obavljao službu. Navodi se da tužitelj nije imao obvezu da se nakon odrađene smjene na graničnim prijelazima vraća u PGP Trilj pa da vrijeme koje je isti proveo u vožnji po završetku smjene od graničnog prijelaza do PGP Trilj bez obveze zadržavanja u policijskoj postaji ne može se smatrati radom za koji bi mu pripadala zatražena naknada. U prilog navedenom, tuženik ukazuje na odluke Županijskog suda u Zagrebu br. Gž R-790/16-2 od 28. prosinca 2017. i Županijskog suda u Splitu br. Gž R- 141/15 od 28. srpnja 2015. Ističe se da imajući u vidu navedeno, tuženik je u postupku mirnog rješenja spora djelomično prihvatio zahtjev za mirno rješenje te tužitelju priznao iznos od 6.299,51 kn na ime razlike plaće za pola sata rada duljeg od formalnog radnog vremena odrađenog u turnusu, a sukladno izračunu nadležne službe MUP-a.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom zahtjeva za mirno rješenje spora (list 5-6 spisa); očitovanja ODO-a Split od 30.03.2022.godine (list 7-8 spisa); izračuna tužene (list 9-10 spisa); dopisa PU – Splitsko dalmatinske od 17.siječnja 2022.godine (list 12 spisa); podataka o bruto satnici osnovne plaće (list 13-14 spisa); rješenja MUP-a, PU Splitsko-dalmatinske od 23.12.2019.godine (list 15-16 spisa); obračunskih lista plaće tužitelja (list 26-49 spisa); zapisnika sa glavne rasprave kod ovog suda iz istovrsnog predmeta pod poslovnim brojem Pr-2281/2022 (list 104-107 spisa); dopisa MUP-a od 15.ožujka 2022.godine (list 111 spisa); pregleda sati za izradu izračuna (list 112-114, te 124-155 spisa); izračuna (list 115-116 spisa); zapisnika sa saslušanja pred ovim sudom u istovrsnom predmetu pod poslovnim brojem Pr-1822/2022 (list 157-160 spisa); nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Ivana Buljan (list 171-179 spisa). Također je izveden dokaz i saslušanjem tužitelja (list 163-167 spisa).

4. Tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tužena za svaki odrađeni turnus isplati rad koji je dva sata duži od utvrđenog radnog vremena (pola sata prije početka smjene i sat i po nakon završene smjene) u utuženom razdoblju od siječnja 2016.godine do prosinca 2021.

6. Među strankama nije sporan pravni osnov potraživanja kao ni činjenica da je tužitelj u navedenom utuženom razdoblju radio kao policijski službenik za zaštitu granice u Postaji granične policije Trilj budući da je tužitelju bio rad organiziran u turnusu. Navedeno proizlazi i iz pregledanog rješenja MUP-a, PU Splitsko-dalmatinske od 23.12.2019.godine (list 15-16 spisa). Također nije sporno da se tužitelj sukladno odredbi članka 186 a ZPP- a dana 28.12.2021.godine obratio ODO-u Split sa zahtjevom za mirno rješenje spora (list 5-6 spisa), te da je ODO- Split dopisom od 30.03.2022.godine djelomično prihvatio zahtjev tužitelja, ali nije prihvatilo zaključenje nagodbe (list 7-8 spisa), a slijedom čega je tužitelj sukladno odredbi članka 186 a stavak 5. ZPP-a podnio tužbu ovom sudu kao nadležnom sudu. Sporna je visina potraživanja budući tuženik u odgovoru na tužbu ističe da osporava visinu predmetnog potraživanja iz razloga što da smatra da tužitelju ne pripadaju tražena dva sata dulje od formalnog radnog vremena već isključivo ½ sata kojeg da je tužitelj ostvario u turnusima kao vrijeme provedeno dulje od formalno propisanog radnog vremena i to isključivo za smjene odrađene na GPZPP, a pri čemu tuženik ističe da je tužitelj imao obvezu doći na posao pola sata ranije, odnosno u PGP Trilj, sve radi otpreme službe i prijevoza službenim vozilima do graničnog prijelaza na kojem je obavljao službu.

7. Odredbom članka 44.stavka 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''NN'' 93/08, 89/12, 104/13- u daljnjem tekstu KU-a) je propisano da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada i to za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, za rad u drugoj smjeni ukoiko službenik i namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%, za rad u turnusu 5%. Rad u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48 (čl. 44. st. 8. KU-a).

8. Iz iskaza saslušanog tužitelja MĐ (list 164-167 spisa) proizlazi da je on u utuženom periodu od studenog 2016. do prosinca 2021. uistinu radio kao policijski narednik u PP Trilj. Isti navodi da je ujutro prije početka smjene dolazio oko 06:20 sati i da bi u 06:30 započela otprema smjene te da je tu nekih 5-10 min. u postaji PP Trilj preuzimao naloge za taj radni dan. U odnosu na činjenicu na koje sve granične prijelaze odlazio raditi u utuženom periodu isti odgovara da je odlazio raditi manje-više na sve granične prijelaze i to: Kamensko, Prisika, Aržano, Pazar, Dvorine, Cera te Bili Brig te da se odlazilo tada službenim vozilom a da sada odlaze također na te granične prijelaze.U odnosu na činjenicu koliko mu je trebalo vremena da dođe i vrati se s navedenog graničnog prijelaza natrag u PP Trilj isti odgovara da je to zavisilo od samog graničnog prijelaza na kojeg odlazi raditi, iz razloga što nije svaki granični prijelaz na istoj udaljenosti od PP Trilj. U tom smislu isti navodi da mu je u jednom pravcu vožnje iz PP Trilj do Kamenska trebalo otprilike cca 30-40 minuta, a slično da je bilo i kod odlaska na granični prijelaz Prisika i Pazar. U odnosu na granične prijelaze Cera i Dvorine, isti navodi da mu je čak trebalo 50 min do 1 sat u jednom pravcu računajući od PP Trilj da dođe do tih graničnih prijelaza. Navodi da je primopredaja smjene na graničnim prijelazima trajala otprilike nekih 5-10 min, a da se morao obvezno vratiti na kraju smjene s graničnog prijelaza natrag u postaju PP Trilj budući da je morao tamo predati radni nalog, a u zavisnosti od toga da li je konkretnog radnog dana upravljao službenim vozilom da je morao razdužiti to službeno vozilo i predati ključeve vozila te da kasnije prilikom predaje radnog naloga u PP Trilj na kraju radnog vremena isti odlazi osobnim vozilom kući budući da su putni troškovi bili plaćani samo računajući do PP Trilj. Isti navodi da u slučaju da se ne vrati sa graničnog prijelaza u PP Trilj već da ode direktno kući da bi u tom smislu bio disciplinski odgovoran. Tužitelj u navednom smislu ističe da mu je do navedenih graničnih prijelaza iz iz PP Trilj otprilike sat vremena do tamo i sat vremena natrag, ali da se tih sat vremena tamo i natrag ne odnosi na sve granične prijelaze već samo na granične prijelaze Cera i Dvorine, dok da mu do Kamenskog, Prisike i Pazara je trebalo nešto kraće vremena. U odnosu na činjenicu gdje je češće odlazio, na koji granični prijelaz tužitelj je istakao da je češće odlazio na Ceru i Dvorine. Također tužitelj ističe da u utuženom periodu od studenog 2016.godine do prosinca 2021.godine nije smio odlaziti na granični prijelaz osobnim vozilom jer da bi u tom slučaju odgovarao nadležnima, te navodi da je odlazak na granične prijelaze službenim vozilom ukinuto negdje pred kraj 2021. godine. U odnosu na činjenicu kad bi krenuo u 6:30 sati iz PP Trilj kad bi došao na granični prijelaz Ceru tužitelj navodi da bi krenuo u 06:30, a da bi došao negdje oko 07:20 do 07:30 sati, a da se putovalo s istim službenim vozilomi na Dvorine i na Ceru, te da bi na Dvorine došao negdje oko 07:10-07:15, a na Ceru oko 07:20. Također tužitelj navodi da mu je radno vrijeme bilo u turnusima 12-24, 12-48, a da je službeno radno vrijeme tužitelju od 07:00-19:00 i od 19:00-07:00. U odnosu na činjenicu koju vrstu prijelaza predstavljaju Cera i Dvorine, a koju vrstu graničnih prijelaza Kamensko i Prisika, isti odgovara da su Cera i Dvorine pogranični prijelazi, a Kamensko i Prisike međunarodni prijelazi (Cera i Dvorine imaju oznake GPZPP, a Kamensko i Prisike MCGP), te da se sa prijelaza Kamensko i Prisike vraća u PP Trilj otprilike 07:30 ili 07:35. U odnosu na činjenicu koliko je trajalo razduživanje smjene prilikom povratka u PP Trilj isti navodi da je to ovisilo o tome da li su bili zauzeti šefovi smjena, ali u prosjeku da je to trajalo nekih 5-10 minuta.

9. Iz iskaza saslušanog svjedoka ĆĐ iz istovrsnog predmeta vođenog pred ovim sudom pod poslovnim brojem Pr-2281/2022 (list 104-107 spisa) proizlazi da od 2012. radi u policiji i to Postaji granične policije Trilj na radnom mjestu granični policajac, odnosno kao službenik za zaštitu državne granice. Navodi da je radno vrijeme u smjenama, te da radi od 7,00ujutro do 19,00 sati, zatim slobodan 24 sata, pa smjena od 19,00 h do 7,00 h, pa da je nakon toga slobodan 48 sati. Za cijelo vrijeme od kad radi u policiji, dakle od 2012., da bi na posao morali doći bar pola sata ranije i to u Postaju granične policije u Trilju, odakle su nas službenim kombijem vozili na radno mjesto na granične prijelaze. Ističe da su bila dva kombija, jedan da je vozio na granični prijelaz Kamensko i Aržano, a drugi na granični prijelaz Dvorine, Cera i Aržano – Pazar. Ova tri prijelaza da su pogranična prijelaza. Navodi da je na posao trebao doći oko 6,20 kada radim jutro, odnosno oko 18,20 sati kada radim noćnu. Do graničnih prijelaza da se trebalo voziti pa tako da bi došli do graničnog prijelaza Cera da je trebalo nekih 45 minuta. Također iz iskaza istog proizlazi da je ista situacija bila i nakon završetka radnog vremena jer da se ne može otići s graničnog prijelaza dok ne dođu druge kolege za preuzimanje smjene, a zatim da bi se kombijem opet vraćali u postaju. Tako da bi u postaju došao oko 8,15 sati iz noćne, odnosno oko 20,15 sati kada bi radio dan. Nakon što bi došli u postaju da su se morali javiti i uzeti svoje vozilo. Iz iskaza istog proizlazi da nisu mogli svojim vozilima ići na granični prijelaz, jer da je takva bila naredba zapovjednika. Također iz iskaza istog proizlazi da zadnjih godinu dana više ne treba prilikom odlaska na radno mjesto na granični prijelaz ići službenim kombijem, već da se može doći vlastitim vozilom. U odnosu na činjenicu zbog čega je pola sata ranije dolazio, odnosno morao dolaziti u Postaju granične policije, navodi kako u policijskoj postaji uzima opremu, te da bi ih šef upoznavao s brzojavkama i da to traje nekih 10-ak minuta. Iz iskaza saslušanog svjedoka DĐ (list 106-107 spisa) iz istog predmeta Pr-2281/22 proizlazi da radi u policiji na radnom mjestu policijski službenik za zaštitu državne granice u Postaji granične policije Trilj, te da radi kao policajac na graničnim prijelazima Kamensko, Aržano Priska, Cera, Dvorine i Aržano Pazar i Bili Brig i na tim prijelazima da je radio sam i 2017., 2018. pa sve do danas. Radno vrijeme da je 12-24, odnosno smjena dan, smjena noć, pa dva dana slobodan. Za odlazak na granične prijelaze na radno mjesto da mora doći 20 minuta ranije u postaju ako je taj dan raspoređen na granični prijelaz Kamensko ili Aržano/Prisika, a pola sata ranije ako radim na graničnom prijelazu Cera, Dvorine ili Aržano Pazar, dok ako radim na Bilom Brigu da bi morao doći pola sata ranije u postaju. Naime, do pograničnog prijelaza Cera da se vozi nekih 40-45 minuta. Kada dođu u postaju prije početka radnog vremena da voditelj prijelaza zaduži vozilo i odvede ih do graničnih prijelaza na koje da su taj dan raspoređeni, a nakon završetka radnog vremena da ih dovede u postaju gdje da se jave šefu smjene i nakon toga da su slobodni, da mogu ići kući. Kad bi se vraćali sa graničnog prijelaza Kamensko ili Prisika u postaji da bi bili pola sata nakon završetka radnog vremena na prijelazu, a kada bi se vraćali sa pograničnih prijelaza, primjerice s Cere u postaji bi bili oko 8 h ili 20,00 h, ovisno radi li noć ili dan. Također navodi da na posao na granične prijelaze nije mogao doći vlastitim automobilom, već da bi trebao ranije doći u postaju PGP Trilj. Naime, jedno vrijeme da je bila i zapovijed od načelnika da se ne može ići vlastitim automobilom, da je to bilo baš 2017. godine, a neki što su išli nakon toga da su trebali pisati očitovanje. Unazad neke dvije godine da se situacija promijenila pa se tako prilikom odlaska na pogranične prijelaze Cera i Dvorine moglo ići na posao svojim vlastitim automobilom, dok se na Kamensko, Aržano Prisika, te Aržano Pazar da se i dalje putuje službenim vozilom. Isti je istakao da poslove svog radnog mjesta obavlja sve dok mu smjena ne dođe.

10. Iz iskaza saslušanog svjedoka KĐ danog u istovrsnom predmetu koji se kod ovog suda vodio pod poslovnim brojem Pr-1822/2022 (list 157-161 spisa) proizlazi da je radio kao policijski službenik za graničnu kontrolu u Postaji granične policije Trilj i da je u većini slučajeva radio na graničnom prijelazu Dvorine – Cera navodi da je u 7 sati bila službena primopredaja na prijelazu pa da bi iz tog razloga trebali doći ranije u postaju i to oko 6,30, a sve kako bi službenim vozilom mogli doći do graničnog prijelaza do trenutka započinjanja formalnog radnog vremena. Ističe da bi na Ceru stigao službenim vozilom oko 7,15-7,20, a službenik iz prethodne smjene da bi trebao nastaviti raditi i nakon 7 sve dok on ne dođe. Tu bi se izvršila primopredaja koja da bi trajala 5 min i nakon toga da bi službenik kojem je završila smjena krenuo autom u postaju iz koje je krenuo, a došao bi tamo u 8 ili 8,15 sati. Navodi da su se po zapovjedi morali vratiti u postaju jer da tamo moraju razdužiti vozilo i nalog te sve drugo što su radili. Ističe da nitko od službenika ne može nigdje otići, ako nije svog nalog vratio te da bi u suprotnom disciplinski odgovarao. M da je inače granični prijelaz za pogranični promet te su zadnjih godina na tom prijelazu radili samo po jedan policijski službenik, a što znači da bi službeno vozilo vozio onaj koji je vozio na zadnjem prijelazu, a to znači onaj koji je radio na Ceri. U odnosu na međunarodni granični prijelaz isti navodi da je tu postojala obveza policijskih službenika da dođu pola sata prije u policijsku postaju prije nego bi mu započelo redovno radno vrijeme na graničnom prijelazu. Do tog prijelaza da je bilo potrebno voziti od 20 minuta do pola sata, te da bi se tu izvršila primopredaja i onda da bi se oni službenici kojima bi završila smjena vozilom vratili u postaju te da je za povratak bilo potrebno od 20 minuta do pola sata. Također isti navodi da službenici koji su se pri povratku vratili u postaju da bi u postaji razdužili pištolj, ostavili ga u svojoj kazeti, razdužili nalog, ključeve od vozila. U nalogu da bi bilo opisano što se točno radilo u tom radnom danu. Tužitelj MĐ je u navedenom istovrsnom predmetu Pr-1822/2022 bio svjedok te je istakao da radi kao policijski službenik za graničnu kontrolu u Postaji granične policije Trilj već od 2015. god., te da je radio na raznim prijelazima Cera, Dvorine, Pazar, Bili Brig i na Kamensko nešto malo. U slučaju rada na bilo kojem od navedenih prijelaza da je morao dolaziti pola sata prije početka službenog radnog vremena u policijsku postaju. Za međunarodni granični prijelaz da se ne sjećam jer da je na njemu rijetko radio, svega nekoliko puta. Iz policijske postaje da bi išli zajedno službenim vozilom put Dvorina, a do kojih da je trebalo vožnje oko 40 ili 45 minuta i onda da bi produžili na Ceru i tu bi došli oko 7,20 sati. Istakao je da službenik iz prethodne smjene dok oni ne dođu mora raditi svoj posao. Službenici kojima je završilo radno vrijeme, onaj iz Dvorina i onaj s Cere da bi se vratili natrag službenim vozilom u postaju i tamo bi došli malo iza osam sati, a ponekad bi to bilo i u 8,20, ovisno o uvjetima na cesti. Istakao je da je postojala zapovjed i da su se morali vratiti u postaju i da bi tu predali nalog, razdužili se, te da bi u nalogu pisalo sve što su točno radili od početka do kraja smjene. U slučaju da se nisu vraćali iza završene smjene u postaju, da bi tada bili izloženi disciplinskoj odgovornosti. Što se tiče prijelaza Bili Brig, da je do njega bilo potrebno oko 40 minuta vožnje, a isto toliko i natrag, te da je to bio pogranični prijelaz i u to vrijeme bi na njemu radio samo jedan policijski službenik. Sada da je taj prijelaz prenamijenjen u međunarodni granični prijelaz. Do Aržano Pazar da bi se isto vozilo oko 40 minuta, te da je to isto pogranični prijelaz te da je isto toliko trebalo za vratiti se nazad. Jedno vrijeme da se vozilo u krug Cera, Dvorine, Pazar koji da je bio zadnji, pa da bi se na njemu izvršila smjena tek u 7,45 sati, te da je to bilo u 2016. godini te da je to trajalo više od godinu dana. U odnosu na činjenicu što službenici rade u postaji kada dođu prije početka službenog radnog vremena isti je istakao da se upoznaju s tekućim problemima i preuzimaju nalog i kreću službenim vozilom prema prijelazu, a da pri povratku u postaju predaju radni nalog (izvješće) u kojem da piše što su radili tijekom dana te da predaju oružje, te da su to sve obavljali sa šefom smjene, te da je to trajalo u prosjeku 5-10 minuta. Iz iskaza SĐ u istom spisu Pr- 1822/2022 (list 159-160 ovog spisa) proizlazi da je isti u postaju PP Trilj dolazio oko 6,20 ili 6,25 sati jer da je morao tako postupiti kako bi zadužio opremu, naloge i upute o postupanju, te da bi se nakon toga službenim vozilom uputili u 6,30 putem određenog graničnog prijelaza. Navodi da je radio na Ceri, Dvorine, Pazar itd. dok da je na međunarodnom graničnom prijelazu radio rijetko. Na Pazar da bi došli oko 7,10, na Dvorine oko 7,15 ili 7,20 sati i na Ceru 7,20 ili 7,25, sve ovisno o uvjetima na cesti. Na svakom od navedenih prijelaza da bi se izvršila primopredaja te da bi policijski službenik iz prethodne smjene trebao raditi sve dok oni iz iduće smjene ne dođu i ne preuzmu smjenu. Službenici kojima bi završilo radno vrijeme i koji su se vraćali iz smjera Cere u postaju da bi došli u 8,15. Navodi da bi se u postaji PP Trilj razdužilo vozilo, predali ključevi, radni nalog, ostavilo oružje, te da se nije smjelo ići kući, a da to ne urade, jer da bi u protivnom bio disciplinski postupak te da su sve to radili prema zapovjedi, a navedeno predavali šefu smjene. U odnosu na međunarodni granični prijelaz, da je tu isti proces, da su i tu trebali dolaziti ranije u postaju i uputiti se put prijelaza nekih pola sata prije početka radnog vremena. S međunarodnog prijelaza da bi se u postaju vratili oko 7,30 do 7,45. Pod međunarodnim prijelazima da misli na Kamensko i Prisiku te privremeno Bili Brig.

11. Iz svih izvedenih dokaza u ovom postupku, a posebice iskaza saslušanog tužitelja te navedenih saslušanih svjedoka u navedenim istovrsnim predmetima vođenim pred ovim sudom Pr-1822/22, te Pr-2281/22 nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da je tužitelj u cijelom utuženom razdoblju od studenog 2016.godine do prosinca 2021. godine bio u obvezi doći pola sata prije utvrđenog radnog vremena u Policijsku postaju Trilj neovisno o tome je li bio raspoređen za rad na prijelazu za pogranični promet ili međunarodni prijelaz radi preuzimanja službe, a gdje bi dobio upute i radni nalog od šefa smjene, a odakle bi se tužitelj sa drugim policijskim službenicima službenim vozilom prevezao do mjesta rada. U predmetnom postupku je utvrđeno iz iskaza saslušanog tužitelja i svjedoka u navedenim istovrsnim predmetima da je tužitelj uglavnom bio na raspoređen na pogranične prijelaze Ceru i Dvorine, a rjeđe na međunarodne granične prijelaze Kamensko i Prisike s time da mu je za dolazak od PP Trilj do međunarodnih prijelaza trebalo 30-40 minuta a do pograničnih prijelaza od 45 minuta do sat vremena Cijelo to vrijeme dok tužitelj ne dođe na pogranični prijelaz ili na međunarodni prijelaz službenik iz prethodne smjene nije smio napuštati mjesto rada, a na isti način i tužitelj kad je čekao da njegovu smjenu preuzme iduća smjena svoje radno mjesto nije smio napustiti, te je bio u obvezi u obavljati poslove svog radnog mjesta najmanje još 30 minuta, a najviše sat vremena nakon što mu je završilo redovno radno vrijeme budući je najčešće posao obavljao na pograničnim prijelazima Cera i Dvorine. Kada se ovom vremenu pribroji utvrđenih pola sata prije početka radnog vremena (radi preuzimanja smjene) proizlazi da je tužitelj u situacijama kad je bio raspoređen na rad na GPZPP radio najmanje 1 sat (pola sata plus pola sata), a najviše sat i 40 minuta (pola sata plus 1 sat i 10 minuta) dulje od redovnog radnog vremena. U to vrijeme nije uračunato vrijeme prijevoza tužitelja od završetka smjene do Policijske postaje Trilj. Kako iz navedenih dokaza proizlazi da je tužitelj u utuženom razdoblju kad je radio na graničnim prijelazima za pogranični promet radio u prosjeku jedan sat i 10 minuta duže od redovnog radnog vremena taj rad mu je potrebno honorirati. Po mišljenju ovog suda naknada za duži rad u turnusu ne može se obračunavati za manju mjernu jedinicu od sata. Navedeno proizlazi iz odredbe članka 61. stavka 1. Zakona o radu (''NN'' 93/14) kojom odredbom je regulirano radno vrijeme te ova odredba ne poznaje kao mjernu jedinicu zasnivanje radnog odnosa na minute već za najviše 40 sati tjedno, a svako zasnivanje radnog odnosa manje od punog radnog vremena je radni odnos na nepuno radno vrijeme (čl. 62 ZR-a). Ovo je posebno iz razloga što se za taj rad plaćaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a koji se računaju na puni sat. Slijedom navedenog tužitelju treba obračunati naknadu za 2 sata duže od redovnog radnog vremena po svakom odrađenom turnusu na graničnim prijelazima za pogranični promet. Što se tiče rada tužitelja na međunarodnim graničnim prijelazima Prisike, Pazar i Kamensko utvrđeno je u predmetnom postupku da je tužitelj bio dužan doći pola sata prije redovnog radnog vremena u PP Trilj radi preuzimanja službe te iz iskaza tužitelja u ovom postupku proizlazi da mu je trebalo otprilike pola sata do 40 minuta vožnje od policijske postaje do međunarodnog prijelaza. Po završetku smjene na time prijelazima tužitelj navodi da su bili u obvezi vratiti se službenim vozilom u policijsku postaju, a za što im trebalo otprilike pola sata, a radi razduživanja vozila i predaje putnih naloga. U navedenom smislu ovaj sud je mišljenja da je tužitelj pola sata nakon završetka smjene na međunarodnom prijelazu do povratka u policijsku postaju proveo u prijevozu, a ne u obavljanju radnog zadatka ali tužitelju treba honorirati to što je prema nalogu nadređenih vezano za navedeno trebao doći pola sata prije početka radnog vremena u PP Trilj radi preuzimanja uputa i radnih naloga od šefa smjene.

12. Radi utvrđivanja visine predmetnog potraživanja izveden je dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i bankarstvo Ivanu Buljan (list 171-178 spisa) proizlazi da je vještak sukladno nalogu ovog suda i dostavljenom izračunu tužene i tablicama pregleda tužiteljevog rada izvršio izračun naknade za rad duže od punog radnog vremena za tužitelja na bazi prosječne vrijednosti sata, a u koju su uračunati svi dodaci koji zajedno čine iznos bruto plaće (izuzev dodataka za prekovremeni rad za svaki pojedini mjesec. Vještak navodi da je potrebno za smjene koje je tužitelj odradio na međunarodnim prijelazima izračunati vrijednost za 1 sat više u svakoj odrađenoj smjeni, a za smjene koje je odradio na GZPP za dva sata rada više u svakoj odrađenoj smjeni. U tom smislu vještak Buljan ističe da će satnica biti izračunata temeljem vrijednosti bruto plaće po mjesecima te je vještak navedeno prikazao u Tablici 1 svog vještva. Također vještak navodi da su u posljednjoj 5 koloni Tablice 1 dobivene satnice redovne plaće za svaki pojedini mjesec, a u daljnjem izračunu da je potrebno dobiti izračun vrijednosti rada koja da sukladno tužiteljevom zahtjevu nisu isplaćena, odnosno ranijeg dolaska i kasnijeg odlaska, a sve sukladno broju smjena (turnusa) po mjesecu, a sukladno zahtjevu tužitelja odnosno nalogu suda, te je vještak izračun dao u Tablici 2. vještva navodeći da u tom izračunu nije dodan izračun od 5% dodatka za rad u turnusu na dobivenu vrijednost jer da je dodatak za rad u turnusu već uračunat kao dio bruto satnice, odnosno da je dio bruto plaće koja da se dijelila sa mjesečnim fondom sati. Zaključno u nalazu i mišljenju vještak Buljan navodi da tužitelju u razdoblju od studenog 2016.godine do prosinca 2021. nisu obračunati ni isplaćeni dodatni sati koje da je odradio prilikom svakog turnusa u ukupnom iznosu od 11.345,23 Eur-a, odnosno po mjesecima kako da je prikazano u koloni broj H pripadajuće Tablice 2.

13. Navedeni nalaz i mišljenje vještaka Ivana Buljan ovaj sud smatra vjerodostojnim i logičnim budući se isti zasniva na nalogu ovog suda i relevantnoj dokumentaciji u predmetnom spisu, a stranke na isti nisu imale nikakvih primjedbi.

14. Imajući u vidu navedeni izračun vještaka Buljan te uzimajući u obzir da iz provedenog postupka nedvojbeno proizlazi da tužitelju treba obračunati naknadu za 2 sata rada dužeg od redovnog radnog vremena po svakom odrađenom turnusu na graničnim prijelazima za pogranični promet i međunarodnim prijelazima tužitelja po ovom osnovu i izračunu vještaka Buljan pripada ukupan iznos od 11.345,23 Eur-a na ime glavnice potraživanja. Na navedeni priznati iznos glavnice potraživanja u ukupnom iznosu od 11.345,23 Eur-a tužitelja pripada i zakonska zatezna kamata sukladno odredbi članka 29. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 126/21) , a koja teče na svaki pojedinačni mjesečni iznos utvrđen nalazom i mišljenjem vještaka Buljan 92.stavka 3. Zakona o radu (''NN'' 93/14) svakog petnaestog dana u mjesecu za prethodni mjesec, a prema mjesečnim iznosima iz kolone H, Tablice 2, nalaza i mišljenja vještaka Ivana Buljan. Tužitelja ne pripadaju zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a koje su sadržane u dosuđenom bruto iznosu zatražene razlike naknade plaće jer isti do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, sve sukladno odredbi čl. 45. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 43/13, 120/13, 125/13 i 148/13) i čl. 61. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13) slijedom čega su tužitelju na priznati iznos glavnice dosuđene zatezne kamate izuzev kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a kako je i odlučeno u točki I/ izreke ove presude. Navedena zakonska zatezna kamata na utvrđeni iznos glavnice potraživanja u iznosu od 11.345,23 Eur-a se obračunava do 31.12.2022.godine sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 126/21), a od 01.01.2023.godine do isplate sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22).

15. Radi navedenog ocjenom svih dokaza u ovom postupku, a sukladno odredbi članka 8. ZPP-a te primjenom pravila o teretu dokazivanja usvojen je u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučeno kao u točki I/ izreke ove presude.

16.Što se tiče troškova ovog parničnog postupka obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio u ovom postupku, tuženik mu je dužan sukladno odredbi članka 154.stavka 1. ZPP-a naknaditi u cijelosti parnične troškove. U navedenom smislu tužitelja kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''NN'' 138/23) pripadaju trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 100 bodova; trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 15.05.2024.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 04.09.2024.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 19.11.2024.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 28.02.2025.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 16.01.2026.godine u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 03.09.2024.godine u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 16.09.2024.godine u iznosu od 100 bodova; trošak sastava podneska od 20.11.2024.godine u iznosu od 100 bodova, a što ukupno iznosi 1000 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 Eur-a ukupno iznosi 2.000,00 Eur-a, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 500,00 Eur-a ukupno iznosi 2.500,00 Eur-a, te što uz trošak vještačenja od 265,45 Eur-a ukupno iznosi 2.765,45 Eur-a, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužiteljici na ime troškova ovog postupka zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN''114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude.

U Splitu, 17.veljače 2026.godine

S u d a c:

Eneja Stejskal Kanazir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

Dna:

- tužitelju- po punomoćnici

-tuženiku – po ODO-u Split

-u spis