Republika Hrvatska
Općinski sud u Koprivnici
Stalna služba u Đurđevcu
Đurđevac, Đure Basaričeka 12
Poslovni broj: Ovr-57/2026-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, po sutkinji Marini Rengel Brlečić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o., OIB: 76674680107, Zagreb, Horvatova 82, kojeg zastupa pun. Matko Bogdan, odvj. u Sinju, protiv ovršenika ČP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi pravna sredstva ovršenika u postupku izravne naplate, 17. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Odbacuje se prijedlog ovršenika od 22. siječnja 2026. za ograničenje i djelomičnu obustavu ovrhe kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Ovršenik je dana 22. siječnja 2026. podnio ovom sudu prijedlog kojim traži da sud ograniči provedbu ovrhe na način da se privremeno obustavi naplata redovne kamate u iznosu od 25.641,31 kuna i zakonske zatezne kamate u iznosu od 94.930,38 kuna ili da sud odredi smanjenje ili vremensko ograničenje obračuna kamate ili da sud u odgovarajućem dijelu obustavi ovrhu u odnosu na sporedna potraživanja radi sprječavanja očite nerazmjernosti i zlouporabe prava. Ovi se zahtjevi, prema navodu ovršenika, odnose na postupak izravne naplate putem FINE na temelju zadužnice OV- 6134/2007 ovjerene kod javnog bilježnika Marijana Jurića. U prilog prijedlogu ovršenik ne dostavlja nikakav dokaz.
2.1. Sud je ovrhovoditelju dostavio ovršenikov prijedlog od 22. siječnja 2026. te se na isti očitovao podneskom od 12. veljače 2026. u kojem navodi kako je prijedlog ovršenika pravno i činjenično neosnovan te se protivi istom. Ovrhovoditelj također ističe kako Prijedlog ne udovoljava procesnim pretpostavkama, te je u suštini najbliži prijedlogu za odgodu ovrhe, pri čemu se mora odbaciti. Ovrhovoditelj ističe kako čl. 210. Ovršnog zakona (NN 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, u daljnjem tekstu: OZ) propisuje dva pravna sredstva koja Ovršeniku pripadaju u slučaju provedbe izravne naplate, a to su prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim (na koji se podredno primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi - čl. 50. i 53. OZ-a) i prijedlog za odgodu ovrhe (na koji se podredno primjenjuju odredbe iz čl. 65. OZ-a), dakle, navedena dva sredstva su vezana i moraju se zajedno podnijeti. Stoga je vidljivo da ovršenik nije iskoristio pravna sredstva koja su mu na raspolaganju.
2.2. Vezano za odgodu ovrhe, ovrhovoditelj ističe kako je za određivanje odgode, u skladu s odredbom čl. 65. OZ-a, potrebno kumulativno ispunjenje dva uvjeta: a) Ovršenik mora učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za njega nastala nenadoknadiva, odnosno teško nadoknadiva šteta (ili je potrebno da bi se spriječilo nasilje), b) Ovršenik mora dokazati da je poduzeta odgovarajuća radnja pobrojana u navedenoj odredbi (što nije učinjeno, kao što je već obrazloženo). Ovršenik također nije na nikoji način dokazao kakva bi nenadoknadiva, odnosno teško nadoknadiva šteta mogla nastati provedbom ovrhe, s obzirom da se u svakom slučaju odgađa samo prijenos zaplijenjenih sredstava, ali ne i pljenidba. Dakle, radnja pljenidbe u skladu sa odredbama čl. 65. OZ-a nastavlja se u svakom slučaju, a i u slučaju prijenosa navedenih sredstava vidljivo je da Ovršeniku ne može nastati šteta, s obzirom da ovrhovoditelj predstavlja likvidno trgovačko društvo protiv kojeg bi se hipotetska protuovrha provela bez ikakvog negativnog učinka.
2.3. S obzirom da ovršenik priznaje postojanje dugovanja i suštinski predlaže dogovorno rješenje predmetnog spora, ovrhovoditelj smatra da je predmetni Prijedlog bespredmetan, pa slijedom svega navedenog predlaže sudu odbaciti, podredno odbiti Prijedlog kao neosnovan, kao i obvezati ovršenika na naknadu troškova.
3. Prijedlog ovršenika od 22. siječnja 2026. nije dopušten.
4.1. Člankom 210. st. 1. Ovršnog zakona (NN 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022, 06/2024 – dalje: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovog Zakona, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi čl. 209. st. 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Stavkom 2. istog zakonskog članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenih iz st. 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).
4.2. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a određeno je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu, ako on učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice, i ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana. Stavkom 2. ovog zakonskog članka propisano je da će odluku o prijedlogu za odgodu sud donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.
5. Ovršenik, dakle, u slučaju postupka izravne naplate kod Financijske agencije temeljem zadužnice, ima na raspolaganju dva pravna sredstva propisana Ovršnim zakonom, a to su prijedlog za odgodu prijenosa i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. Prijedlog ovršenika da sud ograniči provedbu ovrhe na način da se privremeno obustavi naplata redovne kamate u iznosu od 25.641,31 kuna i zakonske zatezne kamate u iznosu od 94.930,38 kuna ili da sud odredi smanjenje ili vremensko ograničenje obračuna kamate ili da sud u odgovarajućem dijelu obustavi ovrhu u odnosu na sporedna potraživanja radi sprječavanja očite nerazmjernosti i zlouporabe prava, ne predstavlja zakonski dopuštena pravna sredstva ovršenika u postupku izravne naplate. Stoga je prijedlog ovršenika od 22. siječnja 2026. nedopušten.
6. Čak i kada bi sud ovakav prijedlog ovršenika tretirao kao prijedlog sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, isti ne bi bio osnovan.
7. Za donošenje rješenja kojim bi se naložilo Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, potrebno je ispuniti kumulativni dva uvjeta kako je to navedeno u točki 4.2. ovog Obrazloženja, a u ovom slučaju nije ispunjen niti jedan od zakonom propisanih uvjeta.
8. Ovršenik u svojem prijedlogu od 22. siječnja 2026. ne navodi da bi daljnje provođenje ovrhe od strane FINE za ovršenika predstavljalo teško nadoknadivu štetu, niti tvrdi da bi to bilo potrebno da bi se spriječilo kakvo nasilje, a ponajmanje to čini vjerojatnim.
9. Temeljem svega prethodno navedenog, odbačen je prijedlog ovršenika od 22. siječnja 2026. za ograničenje i djelomičnu obustavu ovrhe kao nedopušten te je riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Đurđevac, 17. veljače 2026.
Sutkinja
Marina Rengel Brlečić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku 8 dana od primitka pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka ovom sudu, a o žalbi će rješavati nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. Odvj. Matko Bogdan, Zagreb
2. ČP, [adresa]
