REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Poslovni broj: Pn-605/24-42

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Dijani Mađerčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆZ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Mariji Maričević, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatske osiguravajuće kuće d.d. OIB:00432869176 iz Zagreba, Capraška ulica 6, zastupanog po punomoćniku Ivi Pezić, odvjetniku iz odvjetničkog društva Olujić, Pezić & Partneri, odvjetnicima u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 28. siječnja 2026. godine u nazočnosti punomoćnika tužiteljice te zamjenika punomoćnika tuženika PZ, odvjetničkog vježbenika, dana 17. veljače 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatskoj osiguravajućoj kući d.d. OIB:00432869176 iz Zagreba, Capraška ulica 6, platiti tužiteljici ĆZ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade neimovinske štete, nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja te novčane imovinske štete s naslova izgubljene zarade iznos od 3.661,74 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na:

- iznos od 1.699,17 eura od 09. studenog 2021. godine do isplate,

- iznos od 71,05 eura od 22. ožujka 2024. godine do isplate te na

- iznos od 1.891,52 eura od 22. ožujka 2024. godine do isplate,

kao i naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.324,79 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. veljače 2026. godine do isplate, a sve po stopi koja se za razdoblje od 09. studenog 2021. godine do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 1.699,17 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 13. rujna 2021. godine do 08. studenog 2021. godine kao neosnovan.

III. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 71,05 eura na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja od 13. rujna 2021. godine do 21. ožujka 2024. godine kao neosnovan.

IV. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 1.891,52 eura na ime naknade novčane imovinske štete s naslova izgubljene zarade od 13. rujna 2021. godine do 21. ožujka 2024. godine kao neosnovan.

V. Odbija se dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 500,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. rujna 2021. godine do isplate kao neosnovan.

VI. Odbija se dio tužbenog zahtjeva na ime naknade novčane imovinske štete s naslova izgubljene zarade u iznosu od 1.195,11 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. rujna 2021. godine do isplate kao neosnovan.

VII. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka

preko dosuđenog iznosa kao neosnovan.

VIII. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Punomoćnik tužiteljice u tužbi navodi da je dana 25. kolovoza 2021. godine tužiteljica stradala u prometnoj nezgodi, koja se dogodila u Samoboru, kao putnica u vozilu registracijske oznake [registarska oznaka]. Naime do predmetne prometne nezgode došlo je krivnjom vozača vozila registracijske oznake [registarska oznaka], osiguranim kod tuženika, koji je zaspao za volanom i prešao na suprotnu kolničku traku, zbog čega je vozilo, u kojem se nalazila tužiteljica, pri izbjegavanju sudara izletjelo s kolnika i prevrnulo se u potok. Nastavno punomoćnik tužiteljice je ističući da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, zbog čega je bila na bolovanju te je pretrpjela imovinsku štetu na ime izgubljene zarade, a također je imala i troškove liječenja, naglasio da je tuženik u mirnom postupku platio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 2.136,83 eura, koji iznos ne predstavlja pravičnu novčanu naknadu nastale štete tužiteljici. Slijedom navedenog punomoćnik tužiteljice je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom zatražio na ime naknade neimovinske štete i to po kriteriju fizičkih bolova, straha, duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti i duševnih bolova zbog naruženja iznos od 3.500,00 eura, zatim na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 336,00 eura te na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja iznos od 71,05 eura, a na ime naknade novčane imovinske štete s naslova izgubljene zarade iznos od 1.891,52 eura, što ukupno iznosi 5.798,57 eura, a kada se taj iznos umanji za nesporno plaćeni iznos od 2.136,83 eura, potražuje se na ime naknade neimovinske štete, nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege te novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja iznos od 1.770,22 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. rujna 2021. godine do isplate, a na ime naknade novčane imovinske štete s naslova izgubljene zarade iznos od 1.891,52 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. rujna 2021. godine do isplate uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Punomoćnik tuženika se očitovao na tužbu na način da je priznao pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja te odgovornost, s time da je naglasio da je tuženik platio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 2.136,82 eura i to dana 10. studenog 2021. godine iznos od 1.247,59 eura, a dana 06. travnja 2023. godine daljnji iznos od 889,23 eura. Nastavno punomoćnik tuženika je osporio visinu neimovinske štete i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, jer utuženi iznosi nisu u skladu s zadobivenim ozljedama, a niti sa sudskom praksom utemeljenom na Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH te je ujedno osporio u cijelosti i zatražene troškove liječenja, zatim potraživanje na ime izgubljene zarade, kao i utuženi tijek zakonske zatezne kamate kako na neimovinsku štetu i nenovčanu imovinsku štetu s naslova tuđe pomoći i njege, tako i na imovinsku štetu s naslova izgubljene zarade, navodeći da kamata na izgubljenu zaradu ne može početi teći prije nego se tužitelj obratio tuženiku s takvim zahtjevom. Slijedom navedenog punomoćnik tuženika je ističući da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev smanjen, što ima procesni učinak djelomičnog povlačenja tužbe, čemu se protivi, s time da nije sporno da su tužiteljici potrebnu tuđu pomoć i njegu pružali ukućani, predložio odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaz uvidom u presliku medicinske dokumentacije (list 4; stranica 15-35, 49-77, 83-98, 102-117, 124-138, 143-148, 150-163, 173-174 i 205-212 spisa), u presliku isplatih lista (stranica 5-14 i 118-123 spisa), u presliku izvješća o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad (stranica 36-47 i 149 spisa), u presliku podataka o plaći (stranica 48 spisa), u presliku računa (stranica 78-82 spisa), u presliku potvrde MUP-a (stranica 99-100 spisa), u presliku odgovora tuženika na zahtjev na mirno rješenje spora (stranica 101 spisa), u presliku zahtjeva za naknadom neimovinske štete van spora od 13. rujna 2021. godine (stranica 139 spisa), u presliku podataka o osiguranju (stranica 141 spisa), u presliku potvrde o plaćanju (stranica 179-180 spisa), u presliku odgovora tuženika od 26. travnja 2021. godine (stranica 181-182 spisa), u presliku zdravstvenog kartona (stranica 189-204 i 213-278 spisa), u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Davorke Paladino (stranica 283-288 spisa), u dopunski nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Davorke Paladino (stranica 302 spisa), u presliku III. Dodatka uz Kolektivni ugovor za radnike u Hrvatskoj radioteleviziji (stranica 323-325 spisa), u presliku V. Dodatka uz Kolektivni ugovor za radnike u Hrvatskoj radioteleviziji (stranica 326-330 spisa), u presliku X. Dodatka uz Kolektivni ugovor za radnike u Hrvatskoj radioteleviziji (stranica 331-333 spisa), u presliku VII. Dodatka uz Kolektivni ugovor za radnike u Hrvatskoj radioteleviziji (stranica 334-336 spisa), u presliku VI. Dodatka uz Kolektivni ugovor za radnike u Hrvatskoj radioteleviziji (stranica 337-340 spisa), u presliku VIII. Dodatka uz Kolektivni ugovor za radnike u Hrvatskoj radioteleviziji (stranica 341-343 spisa), u presliku Pravilnika o izmjeni Pravilnika o plaćama i drugim materijalnim pravima radnika/ca u Hrvatskoj radioteleviziji (stranica 344 spisa), u presliku II. Dodatka uz Kolektivni ugovor za radnike u Hrvatskoj radioteleviziji (stranica 345-350 spisa), u presliku IX. Dodatka uz Kolektivni ugovor za radnike u Hrvatskoj radioteleviziji (stranica 351-354 spisa), u presliku potvrde Hrvatske radiotelevizije (stranica 355 spisa), u presliku Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu (stranica 356-357 spisa), u presliku podataka o isplaćenim plaćama (stranica 358 spisa), u presliku IV. Dodatka uz Kolektivni ugovor za radnike u Hrvatskoj radioteleviziji (stranica 359-363 spisa), u presliku Pravilnika o radu Hrvatske radiotelevizije iz siječnja 2015. godine (stranica 364-408 spisa), u presliku I. Dodatka Kolektivnom ugovoru za radnike u Hrvatskoj radioteleviziji (stranica 409-412 spisa), u presliku Pravilnika o plaćama i drugim materijalnim pravima radnika/ca u Hrvatskoj radioteleviziji (stranica 413-419 spisa), u presliku Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu iz prosinca 2018. godine (stranica 420-426 spisa), u presliku Kolektivnog ugovora za radnike u Hrvatskoj radioteleviziji (stranica 427-460 spisa), u presliku podataka HZMO-a (stranica 463- 464 i 465 spisa), u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za financije, računovodstvo i vrijednosne papire Darka Prpića (stranica 469-475 spisa) te u presliku sudske prakse (stranica 484-492 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema brižljivoj i savjesnoj ocjeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Među strankama je dakle nesporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, kao i odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja. Isto tako nesporna je kako činjenica da je tuženik prije podnošenja tužbe, u mirnom postupku platio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 2.136,83 eura, tako i činjenica da su tužiteljici potrebnu tuđu pomoć i njegu pružali ukućani. Naprotiv sporna je visina tužbenog zahtjeva po svim utuženim kriterijima neimovinske štete, kao i visina tužbenog zahtjeva na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, s time da je ujedno sporna i osnova tužbe na ime naknade štete s naslova troškova liječenja, a sporan je i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate.

6. Prvenstveno treba naglasiti da je punomoćnik tužiteljice tužbenim zahtjevom od 17. listopada 2024. godine smanjio tužbeni zahtjev na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 500,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. rujna 2021. godine do isplate, dok je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 27. listopada 2025. godine smanjio tužbeni zahtjev na ime naknade novčane imovinske štete s naslova izgubljene zarade u iznosu od 1.195,11 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. rujna 2021. godine do isplate, što ima procesni učinak djelomičnog povlačenja tužbe, za što je sukladno odredbi članka 193. stavka 2. ZPP-a potreban pristanak tuženika, s time da punomoćnik tuženika nije pristao na djelomično povlačenje tužbe smanjenjem tužbenog zahtjeva niti iz podneska od 17. listopada 2024. godine, a niti iz podneska od 27. listopada 2025. godine. Inače pravni stav da smanjenje tužbenog zahtjeva ima procesni učinak djelomičnog povlačenja tužbe za što je prema odredbi članka 193. stavka 2. ZPP-a uvijek potreban pristanak tuženika izrazio je Vrhovni sud RH na sjednici Građanskog odjela broj SU-IV-16/21 od 26. travnja 2021. godine. Isto tako treba napomenuti da je punomoćnik tužiteljice tužbenim zahtjevom od 17. listopada 2024. godine, kao uostalom i tužbenim zahtjevom od 27. listopada 2025. godine, povisio tužbeni zahtjev na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, čime je tužba sukladno odredbi članka 191. stavka 1. ZPP-a preinačena, za što je sukladno odredbi članka 190. stavka 3. ZPP-a potreban pristanak tuženika, s time da se punomoćnik tuženika upustio u raspravljanje o glavnoj stvari po tako preinačenoj tužbi, a da se prije tog nije protivio preinaci, pa se sukladno odredbi članka 190. stavka 4. ZPP-a smatra da postoji pristanak tuženika na tu preinaku tužbe.

7. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Davorke Paladino, specijalist neurologije (stranica 283-288 spisa) proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila natučenje glave, potres mozga i istegnuće vratnih mišića, zbog čega je hospitalizirana u KBC Sestre Milosrdnice u razdoblju od 25. kolovoza 2011. godine do 30. kolovoza 2011. godine, provedeno je adekvatno liječenje, medikamentozno i višekratnom fizikalnom terapijom. Nastavno sudski vještak je ističući da se tužiteljica na pregledu dana 03. listopada 2024. godine žalila na jake glavobolje, uglavnom potiljačno, mučnine, vrtoglavice i „omaglicu“, kao i smetnje koncentracije, pamćenja, nestabilnost, „gura je na lijevu stranu“, šumove u oba uha, intenzivnije u desnom „šišti“ te bolove u vratu, naglasio da je kliničkim pregledom utvrdio: nema znakova lezije kranijskih živaca, niti lateralizirajućeg motornog deficita; u AG položaju uredno održava sve ekstremitete; refleksi simetrični, srednje živahni; hipostezija cijele desne podlaktice u odnosu na lijevu stranu; GMS ruku uredan; dešnjakinja; hod uredan, na petama i prstima izvodi; govor uredan, sfinktere kontrolira; PMV vrata blaže napeta, bolnost na palpaciju, pokreti u vratu terminalno ukočeni. Isto tako sudski vještak je ističući da je liječenje završeno 08. studenog 2021. godine s pregledom neurologa i učinjenom dijagnostičkom obradom, naglasio da su zadobivene ozljede s neurološkog aspekta smanjile životnu aktivnost tužiteljice u omjeru od 5%, a očituju se posttraumatskim komocijskim sindromom kroz učestale glavobolje i psihičke tegobe, odnosno anksioznost u sličnim situacijama, smetnje pamćenja i koncentracije te smetnje raspoloženja, dok naprotiv zadobivene ozljede nisu dovele do duševnih bolova zbog naruženja. Isto tako tužiteljica je trpjela bol jakog intenziteta u trajanju 4 dana, srednjeg 10 dana i manjeg još 20 dana, dok je strah i to tzv. primarni strah, strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio intenzivan i kratkotrajan, a tzv. sekundarni strah, strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta trajao je 3 dana, srednjeg intenziteta do 2 tjedna i manjeg oko 6 tjedna, s time da je zaostao kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta koje tužiteljicu podsjećaju na štetni događaj. Nadalje tužiteljici je tuđa pomoć bila potrebna za vrijeme mirovanja kod kuće 2 tjedna po 4 sata dnevno, a zatim još 2 tjedna po 2 sata dnevno. Nastavno sudski vještak dr. Davorka Paladino je u dopunskom nalazu i mišljenju (stranica 302 spisa) istaknuo da su lijekovi Betaserc i Volatren emulgel bili indicirani u liječenju posljedica ozljeda u predmetnom štetnom događaju.

8. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Davorke Paladino, kao i dopunski nalaz i mišljenje, jer su izrađeni temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju, uključujući presliku zdravstvenog kartona, kao i kliničkog pregleda tužiteljice te su logični i obrazloženi, a tim više što na iste niti punomoćnik tužiteljice i punomoćnik tuženika nisu imali nikakvih prigovora.

9. S obzirom na intenzitet i trajanje bolova tužiteljice, a u pitanju su bolovi jakog intenziteta u trajanju u trajanju 4 dana, srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta još 20 dana, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22 – u daljnjem tekstu ZOO-a) i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.150,00 eura.

10. Nastavno s obzirom na intenzitet i trajanje straha tužiteljice, a u pitanju je tzv. primarni stah, strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja koji je bio intenzivan i kratkotrajan, a tzv. sekundarni strah, strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta trajao je 3 dana, srednjeg intenziteta do 2 tjedna i manjeg oko 6 tjedna, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.500,00 eura.

11. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim je tužiteljica zatražila naknadu neimovinske štete po kriteriju duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti prihvaćajući mišljenje sudskog vještaka dr. Davorke Paladino da zadobivene ozljede smanjuju životnu aktivnost tužiteljice u omjeru od 5%, a očituju se posttraumatskim komocijskim sindromom kroz učestale glavobolje i psihičke tegobe, odnosno anksioznost u sličnim situacijama, smetnje pamćenja i koncentracije, kao i smetnje raspoloženja te vodeći računa da je tužiteljica osoba životne dobi od 56 godina, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 850,00 eura.

12. Naprotiv u odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim je tužiteljica zatražila naknadu neimovinske štete po kriteriju duševnih bolova zbog naruženja sud je utvrdio da je isti neosnovan, jer zadobivene ozljede niti nisu dovele do naruženja tužiteljice.

13. S obzirom da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila potrebna za vrijeme mirovanja kod kuće 2 tjedna po 4 sata dnevno, a zatim još 2 tjedna po 2 sata dnevno, a nesporna je činjenica da su joj potrebnu pomoć i njegu pružali ukućani, dakle u pitanju je nenovčana imovinska šteta, sud je u smislu odredbe članka 1095. stavka 1. ZOO-a utvrdio da tužiteljici za ukupno potrebnih 84 sati tuđe pomoći i njege pripada novčana naknada u iznosu od 336,00 eura, odnosno 4,00 eura po satu, što je sasvim sigurno manja cijena od cijene sata NKV radnika u utuženom razdoblju u mjestu prebivališta tužiteljice, u vrijeme kada je tužiteljici takva tuđa nestručna pomoć i njega bila potrebna.

14. Nastavno u odnosu na tužbeni zahtjev na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja, sud je utvrdio slijedeće. S obzirom da je sudski vještak dr. Davorka Paladino u dopunskom nalazu i mišljenju utvrdio da su lijekovi Betaserc i Volatren emulgel bili indicirani u liječenju posljedica ozljeda u predmetnom štetnom događaju, dok je iz dostavljene dokumentacije, preslike računa (stranica 78- 82 spisa) razvidno da je tužiteljica za navedene lijekove platila račun u ukupnom iznosu od 71,05 eura, sud je utvrdio da tužiteljica sukladno odredbi članka 1095. stavka 1. ZOO-a može osnovano zahtijevati naknadu troškova liječenja u iznosu od 71,05 eura.

15. Imajući na umu da tužiteljici po svim utuženim kriterijima neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.500,00 eura, što je u skladu s Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 05. ožujka 2020. godine i od 15. lipnja 2020. godine, a na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 336,00 eura, što ukupno iznosi 3.836,00 eura, s time da je nesporna činjenica da je tuženik prije podnošenja tužbe, u mirnom postupku, platio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 2.136.83 eura, to dakle tužiteljica može osnovano zahtijevati na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege daljnji iznos od 1.699,17 eura, s time da ujedno može osnovano zahtijevati na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja iznos od 71,05 eura, a što sveukupno iznosi 1.770,22 eura.

16. Nastavno iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije, računovodstvo i vrijednosne papire Darka Prpića (stranica 469-475 spisa) proizlazi da visina izgubljene zarade tužiteljice u utuženom razdoblju od 25. kolovoza 2021, godine do 20. svibnja 2022. godine iznosi 18.812,63 kuna, odnosno 2.496,87 eura. Isto tako sudski vještak je istaknuo da je iz obračunskih platnih lista za studeni 2021. godine te za ožujak 2022. godine razvidno da je tužiteljica primila potporu za bolovanje dulje od 90 dana u iznosu od po 2.500,00 kuna neto, odnosno ukupno iznos od 5.000,00 kuna, pa ukoliko se u izgubljenu zaradu tužiteljice trebaju uračunati i primici na ime isplaćenih potpora za bolovanje, tada ukupna visina izgubljene zarade tužiteljice u utuženom razdoblju bolovanja od 25. kolovoza 2021. godine do 20. svibnja 2022. godine iznosi 14.251,57 kuna, odnosno iznosi 1.891,52 eura.

17. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka financijske struke Darka Prpića, jer je izrađen temeljem uvida u dokumentaciju te je logičan i obrazložen, a to tim više što na isti punomoćnik tužiteljice, a niti punomoćnik tuženika, nisu imali nikakvih prigovora. Nastavno u odnosu na navod punomoćnika tužiteljice kako tužiteljica nije dobila nikakvu potporu za bolovanje duže od 90 dana treba napomenuti da isti nije osnovan, jer osim što suprotno proizlazi iz dostavljene dokumentacije, preslike obračunskih platnih lista za studeni 2021. godine i za ožujak 2022. godine, već je ujedno punomoćnik tužiteljice sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka financijske struke Darka Prpića, a vodeći računa o isplaćenim potporama za bolovanje u ukupnom iznosu od 5.000,00 kuna, konačno postavljenim tužbenim zahtjevom zatražio na ime naknade novčane imovinske štete s naslova izgubljene zarade iznos od 1.891,52 eura.

18. Slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1045. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1046. ZOO-a, odredbom članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1089. stavka 1., stavka 2. i stavka 3. ZOO-a, odredbom članka 1095. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbom članka 223. ZPP-a stavka 1. i stavka 2. ZPP-a sud je usvojio kao osnovan dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete, nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja te novčane imovinske štete s naslova izgubljene zarade u iznosu od 3.661,74 eura, dok je naprotiv odbio kao neosnovan kako dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 500,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. rujna 2021. godine do isplate, tako i dio tužbenog zahtjeva na ime naknade novčane imovinske štete s naslova izgubljene zarade u iznosu od 1.195,11 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. rujna 2021. godine do isplate te je odlučeno kao pod točkom I., točkom V. i točkom VI. izreke presude.

19. Nastavno u odnosu na dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 1.770,22 eura na ime naknade neimovinske štete, nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege te novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja od 13. rujna 2021. godine do isplate, kao i za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 1.891,52 eura na ime naknade novčane imovinske štete s naslova izgubljene zarade od 13. rujna 2021. godine do isplate, sud je utvrdio slijedeće. Naime odredbom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. S obzirom da je sudski vještak dr. Davorka Paladino istaknuo da je liječenje tužiteljice završeno 08. studenog 2021. godine, s time da se tužiteljica obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom, koji je datiran dana 13. rujna 2021. godine (stranica 139 spisa) te je tuženik u mirnom postupku, prije podnošenja tužbe, dana 10. studenog 2021. godine te dana 06. travnja 2023. godine platio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 2.136,83 eura (stranica 179-180 spisa), to dakle tužiteljica može osnovano zahtijevati na dosuđeni iznos naknade neimovinske i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 1.699,17 eura zakonsku zateznu kamatu tekuću od prvog slijedećeg dana nakon dana završetka liječenja do isplate, odnosno tekuću od 09. studenog 2021. godine do isplate, jer je tek završetkom liječenja dospjela obveza pravične novčane naknade, a što je u skladu i odredbom članka 12. stavka 1.. stavka 4., stavka 5. i stavka 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23 – u daljnjem tekstu ZOOP-a). Isto tako tužiteljica na dosuđeni iznos od 71,05 eura na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja, kao i na dosuđeni iznos od 1.891,52 eura na ime naknade novčane imovinske štete s naslova izgubljene zarade tužiteljica može osnovano zahtijevati zakonsku zateznu kamatu tekuću od prvog slijedećeg dana nakon dana podnošenja tužbe do isplate, odnosno tekuću od 22. ožujka 2024. godine do isplate, jer je ta obveza dospjela tek u trenutku podnošenja tužbe, s obzirom da se vezano uz naknadu te štete tužiteljica nije obratila tuženiku u mirnom postupku, pa tuženik prije podnošenja tužbe niti ne može biti u zakašnjenju s naknadom novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja te s naslova izgubljene zarade. Slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1103. ZOO-a, odredbom članka 1086. ZOO-a, odredbom članka 29. stavka 1. ZOO-a i odredbom članka 12. stavka 1.. stavka 4., stavka 5. i stavka 6. ZOOP-a sud je usvojio kao osnovan dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 1.699,17 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 09. studenog 2021. godine do isplate, zatim dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 71,05 eura na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja od 22. ožujka 2024. godine do isplate, kao i dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 1.891,52 eura na ime naknade novčane imovinske štete s naslova izgubljene zarade od 22. ožujka 2024. godine do isplate, dok je naprotiv odbio kao neosnovan kako dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 1.699,17 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 13. rujna 2021. godine do 08. studenog 2021. godine, tako i dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 71,05 eura na ime naknade novčane imovinske štete s naslova troškova liječenja od 13. rujna 2021. godine do 21. ožujka 2024. godine, kao i dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 1.891,52 eura na ime naknade novčane imovinske štete s naslova izgubljene zarade od 13. rujna 2021. godine do 21. ožujka 2024. godine. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I., točkom II., točkom III. i točkom IV. izreke presude.

20. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 2. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a te je sud tužiteljici zastupanoj po punomoćniku dosudio naknadu troška parničnog postupka sukladno vrijednosti predmeta spora, uspjehu u sporu, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i zatraženom trošku, a isti se sastoji od troška sastava odštetnog zahtjeva od 13. rujna 2021. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr 32. točka 1), troška sastava tužbe od 21. ožujka 2024. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7. točka 1.), troška sastava podneska od 29. svibnja 2024. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 14. lipnja 2024. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška sastava podneska od 05. srpnja 2024. godine u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8. točka 4.), troška sastava podneska od 17. listopada 2024. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), troška sastava podneska od 21. studenog 2024. godine u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 8. točka 3.), troška zastupanja na ročištu 18. prosinca 2024. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška sastava podneska od 06. lipnja 2025. godine u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8. točka 4.), troška sastava podneska od 27. listopada 2025. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1. u svezi s tbr. 7. točka 1.), troška sastava podneska od 13. studenog 2025. godine u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 8. točka 3.), troška zastupanja na ročištu 28. siječnja 2026. godine u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), 25% na ime PDV-a u iznosu od 475,00 eura (Tbr. 46.), troška predujma za medicinsko i financijsko vještačenja u iznosu od 400,00 eura, troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 49,83 eura te troška sudske pristojbe na presudu u iznosu od 95,02 eura. S obzirom da je tužiteljica uspjela u postupku u omjeru od 68,35%, a tuženik je uspio u omjeru od 31,65%, pa kada se sukladno odredbi članka 154. stavka 2. ZPP-a omjer uspjeha tužiteljice umanji za omjer uspjeha tuženika, to je sud tužiteljici zastupanoj po punomoćniku dosudio naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 1.324,79 eura, s time da je trošak predujma za medicinsko i financijsko vještačenje dosuđen u cijelosti, jer isti nije determiniran omjerom uspjeha u sporu. Nadalje, treba napomenuti da je na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP-a tužiteljici dosudio i zatraženu zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate, odnosno tekuću od 17. veljače 2026. godine do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude.

21. Naprotiv zahtjev tužitelja za naknadom troška parničnog postupka i to troška sastava podneska od 21. studenog 2024. godine i podneska od 13. studenog 2025. godine sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 2. ZPP-a odbio kao neosnovan u zatraženom iznosu od po 200,00 eura, jer se tim podnescima punomoćnik tužiteljice očitovao na dopunski nalaz i mišljenje sudskog vještaka vezano uz troškove liječenja, odnosno očitovao se na protivljenje tuženika smanjenju tužbenog zahtjeva, a što rezultira time da tužiteljica može osnovano zahtijevati naknadu troška sastava tih podnesaka po Tbr. 8. točci 3., što je tužiteljici i dosuđeno. Isto tako zahtjev tužiteljice za naknadom troška sastava podneska od 24. prosinca 2024. godine sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer je tim podneskom punomoćnik tužiteljice dostavio dokaz o uplati predujma za financijsko vještačenje, što je bilo nepotrebno, usmjereno na nepotrebno povećanje troškova postupka, s obzirom da sud informaciju o tome dobiva putem računovodstva suda, pa tužiteljica ne može osnovano zahtijevati naknadu troška sastava tog podneska, nego je dužna sama snositi trošak sastava tog podneska. Nadalje zahtjev tužiteljice za naknadom troška sastava podneska od 06. lipnja 2025. godine sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 2. ZPP-a odbio kao neosnovan u zatraženom iznosu od 200,00 eura, jer je tim podneskom punomoćnik tužiteljice dostavio dodatnu dokumentaciju za provođenje dokaza financijskim vještačenjem, što rezultira time da tužiteljica može osnovano zahtijevati naknadu troška sastava tog podneska po Tbr. 8. točci 4., dakle kao za neobrazloženi podnesak, što isti sadržajno i jest, a što je tužiteljici i dosuđeno. Nastavno zahtjev tužiteljice za naknadom troška sudske pristojbe na tužbu i sudske pristojbe na presudu sud je temeljem odredbe članka 151. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan u zatraženom iznosu od 99,66 eura, odnosno u zatraženom iznosu od 100,00 eura, jer je tužiteljica platila sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 49,83 eura te je obvezna platiti sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 95,02 eura, što je tužiteljici i dosuđeno. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom VII. izreke presude.

22. Nastavno zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 154. stavka 2. ZPP-a i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer je vodeći računa o omjeru uspjeha tužiteljice, kao i omjeru uspjeha tuženika, dosudio tužiteljici naknadu troška parničnog postupka umanjen za omjer uspjeha tuženika. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom VIII. izreke presude.

23. Konačno stopa zatezne kamate je određena sukladno odredbi članka 29. stavka 2. ZOO-a, odnosno po stopi koja se za razdoblje od 09. studenog 2021. godine do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

U Zagrebu, dana 17. veljače 2026. godine

Sudac:

Dijana Mađerčić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, pismeno u četiri primjerka, putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku – uz rješenje na platež sudske pristojbe na presudu u iznosu od 95,02 eura

2. Tuženiku po punomoćniku

U Zagrebu, dana 17. veljače 2026. godine